Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O NACIONALNOJ AKADEMIJI ZA STRUČNO USAVRŠAVANJE U JAVNOJ UPRAVI - Tekst propisa


I. UVODNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1.

Ovim zakonom osniva se Nacionalna akademija za stručno usavršavanje u javnoj upravi (u daljem tekstu: Nacionalna akademija) i uređuju se druga pitanja od značaja za rad Nacionalne akademije i obavljanje stručnog usavršavanja u javnoj upravi.

Pojam javne uprave i pojam stručnog usavršavanja

Član 2.

Javna uprava, u smislu ovog zakona, obuhvata državne organe i samostalne i nezavisne organizacije i tela čiji sastav bira Narodna skupština (nadzorna i regulatorna tela), organe, organizacije i službe autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, javne agencije i organizacije na koje se primenjuju propisi o javnim agencijama, a čiji je osnivač Republika Srbija ili autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave i preduzeća, ustanove, organizacije i pojedince kojima su poverena javna ovlašćenja.

Pod stručnim usavršavanjem, u smislu ovog zakona, podrazumeva se organizovani proces učenja funkcionera i zaposlenih u javnoj upravi na osnovu opštih i posebnih programa i programa obuke rukovodilaca, a radi sticanja znanja, vrednosti, stavova, sposobnosti i veština usmerenih na podizanje nivoa kompetencija neophodnih za obavljanje poslova iz utvrđenog delokruga i nadležnosti, odnosno poslova javne uprave.

II. NACIONALNA AKADEMIJA

Status i položaj

Član 3.

Nacionalna akademija je centralna institucija sistema stručnog usavršavanja u javnoj upravi Republike Srbije – sa statusom javno priznatog organizatora aktivnosti neformalnog obrazovanja odraslih.

Nacionalna akademija obrazuje se kao posebna organizacija, sa svojstvom pravnog lica.

Nadzor nad radom Nacionalne akademije vrši ministarstvo u čijem delokrugu su poslovi koji se odnose na sistem državne uprave.

Delokrug

Član 4.

Nacionalna akademija obavlja stručne i s njima povezane izvršne i druge poslove državne uprave koji se odnose na:

1) sistemsko prikupljanje i obradu podataka u vezi sa unapređenjem rada i stručnih kapaciteta javne uprave i podataka koji su od značaja za razvoj, pripremu, sprovođenje, verifikaciju i vrednovanje programa stručnog usavršavanja i vođenje odgovarajuće dokumentaciono informacione baze;

2) kreiranje i razvoj metodologije i standardnih instrumenata za pripremu i sprovođenje programa stručnog usavršavanja;

3) akreditaciju programa stručnog usavršavanja u javnoj upravi;

4) akreditaciju sprovodioca obuka u javnoj upravi;

5) pripremu, sprovođenje i razvoj opštih programa stručnog usavršavanja i programa obuke rukovodilaca;

6) pružanje stručne pomoći i koordinaciju ostvarivanja poslova u vezi sa pripremom i sprovođenjem posebnih programa stručnog usavršavanja nosilaca obaveze pripreme i sprovođenja tih programa;

7) sprovođenje drugih programa stručnog usavršavanja, utvrđenih u skladu sa zakonom, koji joj budu povereni;

8) pripremu i sprovođenje programa obuke predavača, mentora, kouča i drugih realizatora programa stručnog usavršavanja, kao i na njihovu selekciju i akreditaciju;

9) praćenje efekata sprovođenja programa stručnog usavršavanja i razvoja;

10) saradnju sa službom, odnosno telom nadležnim za poslove upravljanja kadrovima, odnosno stručno usavršavanje zaposlenih u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave;

11) istraživačko analitičke poslove i saradnju sa naučnim institucijama;

12) učešće u uspostavljanju i održavanju saradnje sa domaćim, stranim i međunarodnim institucijama, organizacijama i udruženjima i upravljanje projektima međunarodne podrške u vezi sa poslovima koje obavlja;

13) staranje o čuvanju materijala pripremljenih u okviru programa stručnog usavršavanja (depozit), organizovanje i čuvanje biblioteke i medijateke, literature, predavanja, didaktičkih materijala, prezentacija i drugih relevantnih dokumenata koji nastanu u toku ostvarivanja stručnog usavršavanja;

14) izdavanje publikacija i obavljanje druge izdavačke delatnosti;

15) vođenje centralne evidencije programa stručnog usavršavanja u javnoj upravi, jedinstvene evidencije programa stručnog osposobljavanja u javnoj upravi i drugih evidencija u skladu sa zakonom;

16) i druge poslove utvrđene zakonom.

Pored poslova iz stava 1. ovog člana, Nacionalna akademija, u skladu sa zahtevima pravnih i fizičkih lica, može da priprema i sprovodi komercijalne programe, ako obavljanje tih poslova ne ugrožava obavljanje poslova iz stava 1. ovog člana.

Saradnja i kontinuirana stručna podrška

Član 5.

Nacionalna akademija ostvaruje saradnju sa organima i organizacijama iz člana 2. stav 1. ovog zakona preko organizacionih jedinica, tela, odnosno lica odgovornih za poslove upravljanja kadrovima ili drugih nadležnih lica koja odrede ti organi.

Saradnja iz stava 1. ovog člana, naročito obuhvata:

1) povezivanje evidencija sa službama i drugim nadležnim organima i licima za upravljanje kadrovima u pogledu vođenja kadrovskih evidencija kod korisnika, odnosno ostvarivanja razmene podataka relevantnih za praćenje efekata stručnog usavršavanja;

2) aktivnosti u utvrđivanju potreba i pripremi i sprovođenju metodologije u vezi sa stručnim usavršavanjem;

3) koordinaciju i redovnu saradnju i razmenu podataka u planiranju, pripremi i sprovođenju aktivnosti stručnog usavršavanja, standardizaciji programa stručnog usavršavanja i evidentiranim, odnosno akreditovanim programima stručnog usavršavanja i praćenju, planiranju i ostvarivanju poslova upravljanja kadrovima.

Nacionalna akademija obezbeđuje kontinuiranu stručnu podršku korisnicima, naročito:

1) objavljivanjem i činjenjem dostupnim izveštaja, materijala i drugih relevantnih podataka o ostvarenim programima stručnog usavršavanja u javnoj upravi;

2) obezbeđivanjem redovnog pristupa podacima iz evidencija i depozita;

3) razvojem instrumenata stalne stručne podrške na daljinu, uzajamne stručne pomoći (peer-to-peer), koučinga, mentorstva i slično.

Saradnja sa drugim javno priznatim organizatorima aktivnosti i zainteresovanim licima

Član 6.

Nacionalna akademija samostalno izvodi utvrđeni program, a ako nema odgovarajućeg predavača ili ako se time umanjuje trošak izvođenja programa bez uticaja na kvalitet, može ga izvoditi i u saradnji sa drugim javno priznatim organizatorima aktivnosti obrazovanja odraslih ili sa drugim sprovodiocima programa koje u skladu sa zakonom akredituje Nacionalna akademija.

Izuzetno, akreditovanim u smislu ovog zakona se smatraju visokoškolske ustanove koje su akreditovane u skladu sa propisima o visokom obrazovanju, kao i naučnoistraživački instituti.

Za sprovođenje programa obuke mogu se akreditovati lica koja ispune uslove u pogledu potrebnih kadrova, prostora, opreme i sredstava.

Lice koje podnese zahtev za akreditaciju mora da ima, odnosno da obezbedi:

1) odgovorno lice, kao i realizatore obuke sa stalne liste predavača koju vodi Nacionalna akademija, druge realizatore obuke angažovane iz reda zaposlenih u visokoškolskim ustanovama koje su akreditovane u skladu sa propisima o visokom obrazovanju ili iz reda zaposlenih u naučnoistraživačkim institutima ili realizatore obuke koji imaju najmanje isti nivo i vrstu obrazovanja kao i zaposleni koji su polaznici obuke, odnosno odgovarajućeg programa i koji poseduju stručno, radno i predavačko iskustvo u oblasti u kojoj se program sprovodi, odnosno objavljene radove iz relevantne stručne oblasti;

2) prostor, u vlasništvu, zakupu ili po osnovu ugovora o korišćenju, u kome će se sprovesti obuka, odnosno realizovati program, a koji nije manji od 2m² po polazniku obuke;

3) opremu i sredstva (nameštaj, računare, projektore, table za prezentaciju, i dr) koji su neophodni za realizaciju programa.

Vlada, na predlog Nacionalne akademije, donosi akt kojim se bliže uređuju kriterijumi i merila kojima se dokazuje ispunjenost uslova iz st. 1. i 2. ovog člana, odnosno potvrđuje status akreditovane visokoškolske ustanove ili naučnoistraživačkog instituta, kao i oblik, način upisa i vođenja evidencije o ovim licima.

Posebna stručna tela

Član 7.

Posebna stručna tela Nacionalne akademije jesu Programski savet, stalne programske komisije i druga radna tela.

Programski savet

Član 8.

Programski savet je osnovno stručno telo Nacionalne akademije, koje:

1) razmatra i utvrđuje predlog opšteg programa obuke i programa obuke rukovodilaca i drugih programa obuke koje samostalno priprema i sprovodi Nacionalna akademija;

2) utvrđuje metodologiju potreba za stručnim usavršavanjem;

3) raspravlja o bitnim stručnim pitanjima rada Nacionalne akademije i direktoru daje mišljenja i inicijative u vezi s obavljanjem i razvojem oblasti stručnog usavršavanja;

4) utvrđuje preporuke u vezi sa razvojem novih tematskih celina u okviru programa;

5) daje preporuke i utvrđuje pravce za unapređenje sadržaja (tematskih celina) u okviru programa;

6) utvrđuje preporuke u vezi sa jačanjem mreže stručnjaka za razvoj i metodologije sprovođenja programa;

7) utvrđuje opšte i posebne standarde za vrednovanje kvaliteta sprovedenih programa i vrednovanje rezultata uspešnosti polaznika u stručnom usavršavanju;

8) učestvuje u utvrđivanju zadataka koji se odnose na pripremu i ažuriranje priručnika po oblastima u kojima se stručno usavršavanje sprovodi;

9) utvrđuje potrebu i predlaže obrazovanje stalnih programskih komisija i drugih radnih tela;

10) razmenjuje iskustva sa drugim učesnicima u obezbeđivanju, praćenju i unapređivanju kvaliteta obrazovanja odraslih.

Programski savet čine predsednik i četrnaest članova, koje imenuje i razrešava direktor Nacionalne akademije.

Predsednik i sedam članova Programskog saveta se imenuju iz reda državnih službenika koji imaju najmanje devet godina radnog iskustva u oblasti relevantnoj za rad javne uprave, jedan član se imenuje iz reda članova Saveta za stručno usavršavanje zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, a šest članova se imenuje iz reda stručnjaka iz oblasti relevantne za rad javne uprave i predstavnika udruženja i drugih poslovno-stručnih i neprofitnih organizacija čiji su ciljevi ili poslovi radi kojih su osnovani u oblasti relevantnoj za rad javne uprave.

Stalne programske komisije i druga tela

Član 9.

Stalne programske komisije obrazuju se prema osnovnim tematskim oblastima.

Druga radna tela obrazuju se prema potrebi i za konkretne programe stručnog usavršavanja.

Stalne programske komisije i druga radna tela obrazuje direktor Nacionalne akademije.

U sastav stalnih programskih komisija i radnih tela imenuju se stručnjaci iz relevantne tematske oblasti i predstavnici, odnosno zaposleni u Nacionalnoj akademiji, sa značajnim i priznatim iskustvom, pretežno iz reda javne uprave, koji za svoj rad imaju pravo na naknadu u visini koju, po pribavljenoj saglasnosti ministra koji rukovodi ministarstvom u čijem delokrugu su poslovi koji se odnose na sistem državne uprave, propisuje direktor Nacionalne akademije.

Sredstva i uslovi za rad

Član 10.

Sredstva za finansiranje poslova Nacionalne akademije obezbeđuju se:

1) u budžetu Republike Srbije za opšte troškove rada;

2) u budžetu Republike Srbije, budžetu autonomne pokrajine, budžetu jedinica lokalne samouprave i finansijskom planu organa i organizacija iz člana 2. stav 1. ovog zakona, za programe obuke i druge stručne poslove u vezi sa programima obuke koje sprovodi u javnoj upravi;

3) iz prihoda koji ostvari pružanjem usluga na tržištu, u skladu sa tarifom za pružanje usluga korisnicima, kao i iz poklona, projekata podrške i drugih prihoda koje ostvari u skladu sa zakonom.

Sredstva za programe stručnog usavršavanja u javnoj upravi obezbeđuju se u iznosu od 0.01% ukupnih sredstava obezbeđenim budžetom, odnosno finansijskim planom za plate zaposlenih u njoj.

Prihodi koje Nacionalna akademija ostvari pružanjem usluga stručnim usavršavanjem, odnosno obavljanjem drugih poslova za potrebe, po zahtevu ili u interesu, korisnika van javne uprave prihod su budžeta Republike Srbije.

Cena usluga za potrebe korisnika van javne uprave utvrđuje se u skladu sa tarifom za pružanje usluga korisnicima.

Tarifu za pružene usluge stručnog usavršavanja i obavljanje drugih stručnih poslova utvrđuje Vlada, na predlog Nacionalne akademije.

Sredstva koja Nacionalna akademija ostvari kao prihod na ime pružanja usluga korisnicima van javne uprave mogu se koristiti samo za unapređenje i poboljšanje uslova rada i izvršavanje obaveza Nacionalne akademije, u skladu sa posebnim godišnjim programom koji donosi Vlada, na predlog Nacionalne akademije.

Sredstva za finansiranje poslova Nacionalne akademije koristi se naročito za ostvarivanje programa stručnog usavršavanja, odnosno obezbeđivanje prostora, opreme i nastavnih sredstava, tekućih rashoda, kao i isplatu naknade za rad u posebnim stručnim telima i za angažovanje predavača, mentora, kouča i drugih izvođača programa.

III. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 11.

Propise utvrđene ovim zakonom nadležni organi doneće u roku od šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 12.

Do donošenja podzakonskih akata, odnosno programa stručnog usavršavanja u skladu sa ovlašćenjima iz ovog zakona, primenjivaće se podzakonski akti i programi doneti do stupanja na snagu ovog zakona, osim odredaba koje su u suprotnosti sa ovim zakonom.

Član 13.

Danom stupanja na snagu ovog zakona

1) Nacionalna akademija počinje da radi prema položaju i delokrugu koji je utvrđen ovim zakonom;

2) Služba za upravljanje kadrovima nastavljaja sa radom prema delokrugu koji je utvrđen ovim zakonom.

Član 14.

Nacionalna akademija preuzima od Službe za upravljanje kadrovima zaposlena i postavljena lica, kao i prava, obaveze, predmete, opremu, sredstva za rad i arhivu za vršenje nadležnosti u oblasti stručnog usavršavanja.

Član 15.

Služba za upravljanje kadrovima uskladiće pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta sa odredbama ovog zakona u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu.

Nacionalna akademija doneće pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 16.

Do usklađivanja, odnosno donošenja akta o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta, poslove Nacionalne akademije obavljaće Služba za upravljanje kadrovima.

Član 17.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENjE ZAKONA

Savremeni trendovi stručnog usavršavanja u javnoj upravi danas, po pravilu, podrazumevaju organizovani proces kontinuiranog unapređenja postojećih i sticanje novih znanja, veština i sposobnosti zaposlenih u javnoj upravi kojim se obezbeđuje kompetentnost, zakonitost, pravilnost i celishodnost u obavljanju konkretnih funkcija, aktivnosti i zadataka iz utvrđenog delokruga i nadležnosti, odnosno poslova javne uprave.

Taj proces, pored planiranja, izbora (regrutacije i selekcije) kadrova, njihovog praćenja i ocenjivanja, nagrađivanja i napredovanja, svakako je jedan od esencijalnih elemenata u integrisanom upravljanju i razvoju ljudskih resursa u javnoj upravi i ukupnom ostvarivanju reformskih ciljeva i principa, zbog čega zahteva sistemska rešenja i plansko usmeravanje i razvoj u svim pitanjima koja su zajednička ili odlikuju većinu subjekata u javnoj upravi, pa i pitanjima koja se odnose na organizacione oblike koji mogu da podrže i ostvare celovitost i jednoobraznost u programiranju i sprovođenju programa stručnog usavršavanja zaposlenih u javnoj upravi.

Pravni okvir koji trenutno uređuje organizacione oblike koji ostvaruju nadležnost u sprovođenju stručnog usavršavanja u javnoj upravi je raznovrsan i multifunkcionalan, što je prevashodno posledica nesistemskog ili segmentalnog pristupa u utvrđivanju potreba za stručnim usavršavanjem zaposlenih u javnoj upravi, njegovim planiranjem i sprovođenjem.

Logična posledica ovakvog normativnog okvira je činjenica da zaposleni u javnoj upravi u oblastima stručnog usavršavanja koje treba da budu zajedničke za sve kategorije, ne ostvaruju isti obim i sadržaj stručnog usavršavanja, što može da ima ili već implicira nedovoljan, nepotpun ili neadekvatan nivo znanja, veština i sposobnosti zaposlenih u javnoj upravi, ali i troškove nesrazmerne efektima koje treba da obezbedi permanentan proces stručnog usavršavanja.

Potrebno je napomenuti, da posledica ovakve situacije jeste i to da u ovom momentu čak i u oblasti stručnog usavršavanja državnih službenika nadležnost u donošenju i sprovođenju opštih programa stručnog usavršavanja ostvaruje više organa državne uprave i službi Vlade.

Imajući u vidu izneto, uočena je potreba da se preduzmu mere koje će obezbedi sveobuhvatnost i održivost aktivnosti stručnog usavršavanja, standardizaciju procesa i očekivanih rezultata, evaluaciju svih aspekata tog procesa, kao i veću usklađenost aktivnosti u sistemu stručnog usavršavanja, između ostalog osnivanjem organa u sistemu državne uprave koji bi objedinio sve ove funkcije i omogućio jednake mogućnosti u zadovoljenju potreba za stručnim usavršavanjem kako zaposlenih u javnoj upravi, tako i organa i organizacija u sistemu javne uprave, ali i opšteg cilja reforme javne uprave koji podrazumeva "dalje unapređenje rada javne uprave u skladu sa principima tzv. evropskog administrativnog prostora, odnosno obezbeđivanje visokog kvaliteta usluga građanima i privrednim subjektima, kao i stvaranje takve javne uprave u Republici Srbiji koja će značajno doprineti ekonomskoj stabilnosti i povećanju životnog standarda građana".

Stoga je kao jedan od prioriteta u ostvarivanju ovog cilja, Strategijom reforme javne uprave u Republici Srbiji ("Službeni glasnik RS", br. 9/14 i 42/14 - ispravka) predviđeno osnivanje Nacionalne akademije za stručno usavršavanje u javnoj upravi, saglasno kome je Akcionim planom za sprovođenje Strategije reforme javne uprave u Republici Srbiji za period 2015-2017. ("Službeni glasnik RS", broj 31/15), utvrđena mera Razvoj i usklađivanje osnovnih funkcija upravljanja ljudskim resursima za širi sistem javne uprave uspostavljanjem do kraja 2017. održivog sistema stručnog usavršavanja zaposlenih u javnoj upravi, čiji je jedan od rezultata donošenje zakona kojim će se urediti osnovanje Nacionalne akademije za stručno usavršavanje u javnoj upravi.

Kompatibilna planska rešenja ovakvom pristupu u uspostavljanju organizacione forme za stručno usavršavanje zaposlenih u javnoj upravi predviđena su i u Strategiji stručnog usavršavanja državnih službenika u Republici Srbiji ("Službeni glasnik RS", br. 55/05, 71/05 - ispravka, 101/07, 65/08 i 16/11), kao i Strategiji stručnog usavršavanja zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave u Republici Srbiji ("Službeni glasnik RS", broj 27/15).

Prema tome, više je suštinskih razloga da se konačno i u našem sistemu, po ugledu na uporedna rešenja drugih država članica Evropske unije koje su ovakvim pristupom, između ostalog, ostvarile visok stepen kompetencija zaposlenih u javnoj upravi i efektivnu i efikasnu javnu upravu, donese zakon kojim će se na celovit način urediti osnivanje, status i položaj Nacionalne akademije za stručno usavršavanje u javnoj upravi, kao i druga pitanja značajna za njen rad i obavljanje stručnog usavršavanja u javnoj upravi.

III. OBJAŠNJENJE POJEDINIH REŠENJA

Uvodne odredbe (čl.1-2)

Uvodnim odredbama se uređuje oblast odnosa koji se reguliše, kao i pojmovi koji su u osnovi ovog zakonskog akta.

Kao prvo, određuje se predmet zakonskog uređenja, saglasno kome se osniva Nacionalna akademija za stručno usavršavanje u javnoj upravi (u daljem tekstu: Nacionalna akademija) i utvrđuju druga pitanja od značaja za rad Nacionalne akademije i obavljanje stručnog usavršavanja u javnoj upravi. U odnosu na predmet uređenja, ovaj zakon ima odlike organizacionog propisa, dok su materijalni elementi stručnog usavršavanja predmet uređenja propisa o radno-pravnom statusu zaposlenih u pojedinim delovima javne uprave (npr. Zakonu o državnim službenicima, Zakonu o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave, itd).

Zatim, definiše se pojam javne uprave, u smislu ovog zakona, kao poseban individualitet koji obuhvata državne organe i samostalne i nezavisne organizacije i tela čiji sastav bira Narodna skupština (nadzorna i regulatorna tela), organe, organizacije i službe autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, javne agencije i organizacije na koje se primenjuju propisi o javnim agencijama, a čiji je osnivač Republika Srbija ili autonomna pokrajina ili jedinica lokalne samouprave i preduzeća, ustanove, organizacije i pojedince kojima su poverena javna ovlašćenja. Ovom odredbom, zapravo se posredno preciziraju organi i organizacije javne vlasti na koje se Zakon odnosi.

Sam pojam stručnog usavršavanja definisan je s jedne strane, u skladu sa strateškim pravcima i potrebama unapređenja i ostvarivanja ciljeva u ovoj oblasti, a s druge strane uvažavanjem osnovnih teorijskih elemenata te pojave u pravu. Shodno tome utvrđuje se da se pod stručnim usavršavanjem podrazumeva organizovani proces učenja funkcionera i zaposlenih u javnoj upravi na osnovu opštih i posebnih programa, a radi sticanja znanja, vrednosti, stavova, sposobnosti i veština usmerenih na podizanje nivoa kompetencija neophodnih za obavljanje poslova iz utvrđenog delokruga i nadležnosti, odnosno poslova javne uprave.

Status, pravni položaj i delokrug Nacionalne akademije (čl. 3-4)

Status Nacionalne akademije za stručno usavršavanje u javnoj upravi predložen je u skladu sa položajem posebnih organizacija utvrđenim Zakonom o državnoj upravi ("Službeni glasnik RS", br. 79/05, 101/07, 95/10 i 99/14), polazeći pre svega od činjenice da delokrug Nacionalne akademije jeste u stručnim poslovima i s njima povezanim izvršnim poslovima čija priroda zahteva veću samostalnost od one koju ima organ u sastavu ministarstva.

Pri tome, razlozi za ovakvo predlaganje uređenja (organizacije), pored razloga racionalnosti, sadržani su i u potrebi da se obezbedi sistemska usklađenost poslova programiranja i sprovođenja programa stručnog usavršavanja i drugih sa njima povezanim stručnim i izvršnim poslovima u oblasti stručnog usavršavanja, ali i u potrebi celovitog praćenja stanja u oblasti i podsticanja i usmeravanja razvoja, posebno u oblastima stručnog usavršavanja koje odlikuju većinu subjekata u javnoj upravi. Takođe, ovaj status u sistemu, u skladu sa odredbama Zakona o državnoj upravi i drugim posebnim zakonima, obezbeđuje Nacionalnoj akademiji, za razvoj oblasti neophodnu, nesmetanu saradnju sa svim subjektima na koje se zakon odnosi.

U skladu sa odredbama Zakona o obrazovanju odraslih ("Službeni glasnik RS", broj 55/13), Nacionalnoj akdemiji se daje status javno priznatog organizatora aktivnosti neformalnog obrazovanja odraslih.

Imajući u vidu celinu ovog zakonskog uređenja, u skladu sa odredbama zakona koji uređuje položaj organa državne uprave, predlaže se da Nacionalna akademija ima status pravnog lica, kao i da nadzor nad radom Nacionalne akademije vrši ministarstvo u čijem su delokrugu poslovi koji se odnose na sistem državne uprave.

Delokrug Nacionalne akademije višestruko je komplementaran i korelativan i obuhvata poslove kojima se obezeđuje ostvarivanje ciljeva i funkcije stručnog usavršavanja zaposlenih u javnoj upravi.

Pored toga, Nacionalna akademija može, u obimu koji ne ugrožava primarni delokrug, da priprema i sprovodi komercijalne programe, u skladu sa zahtevima pravnih i fizičkih lica.

Saradnja sa organima i organizacijama u javnoj upravi i drugim subjektima (čl. 5-6)

Analogno obavezi organa državne uprave da međusobno sarađuju u zajedničkim pitanjima, da jedni drugima daju obaveštenja i podatke koji su im potrebni za rad i da osnivaju zajednička radna tela za poslove koji zahtevaju učešće više organa državne uprave, Zakonom se predviđa da Nacionalna akademija ostvaruje saradnju sa organima i organizacijama iz člana 2. stav 1. ovog zakona preko organizacionih jedinica, tela, odnosno lica odgovornih za poslove upravljanja kadrovima ili drugih nadležnih lica koja odrede ti organi.

Ta saradnja naročito obuhvata izvršne i stručne poslove kojima se ostvruje delokrug Nacionalne akademije utvrđen članom 4. ovog zakona (povezivanje evidencija sa službama i drugim nadležnim organima i licima za upravljanje kadrovima u pogledu vođenja kadrovskih evidencija kod korisnika, odnosno ostvarivanja razmene podataka relevantnih za praćenje efekata stručnog usavršavanja; aktivnosti u utvrđivanju potreba i pripremi i sprovođenju metodologije u vezi sa stručnim usavršavanjem; koordinaciju i redovnu saradnju i razmenu podataka u planiranju, pripremi i sprovođenju aktivnosti stručnog usavršavanja, standardizaciji programa stručnog usavršavanja i evidentiranim, odnosno akreditovanim programima stručnog usavršavanja i praćenju, planiranju i ostvarivanju poslova upravljanja kadrovima).

U okviru kontinuirane stručne podrške propisuje se i obaveza Nacionalne akademije da organima i organizacijama u javnoj upravi pruža podršku, koja je prevashodno usmerena na objavljivanje i činjenje dostupnim izveštaja, materijala i drugih relevantnih podataka o ostvarenim programima stručnog usavršavanja u javnoj upravi, obezbeđivanje redovnog pristupa podacima iz evidencija i depozita, razvoj instrumenata stalne stručne podrške na daljinu, uzajamne stručne pomoći (peer-to-peer), koučinga, mentorstva i slično.

Saglasno predloženim rešenjima, Nacionalna akademija samostalno izvodi utvrđene programe, a Zakon daje mogućnost da, pod određenim uslovima (ako nema odgovarajućeg predavača ili ako se time umanjuje trošak izvođenja programa bez uticaja na kvalitet), te programe može sprovoditi u saradnji sa drugim javno priznatim organizatorima aktivnosti obrazovanja odraslih ili drugim sprovodiocima programa obuke koje u skladu sa zakonom akredituje Nacionalna akademija.

S tim u vezi, nužno su definisani i osnovni elementi, obim i način saradnje sa drugim javno priznatim organizatorima aktivnosti stručnog usavršavanja odraslih i drugim sprovodiocima programa obuke, posebno u pogledu uslova koji ti subjekti moraju ispunjavati za realizaciju programa obuke u pogledu kadrova, prostora, opreme i sredstava.

Imajući u vidu složenost postupka akreditacije i provere kvaliteta visokoškolskih ustanova koji se sprovodi u skladu sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju ("Službeni glasnik RS", br. 76/05, 100/07 – autentično tumačenje, 97/08, 44/10, 93/12, 89/13, 99/14, 45/15 – autentično tumačenje, 68/15 i 87/16), u kome se utvrđuje ispunjenost obaveza i standarda visokoškolske ustanove za sprovođenje studijskih programa, između ostalog i u pogledu kadrova, prostora, opreme i sredstava za rad, za akreditovane visokoškolske ustanove predložen je izuzetak od pravila akreditacije sporovodioca program obuke u smislu ovog zakona.

Isti princip, primenjen je i na naučnoistraživačke institute polazeći od činjenice da se obezbeđivanje kvaliteta njihovog naučnoistraživačkog rada i razvoja naučnoistraživačke delatnosti ostvaruje u skladu sa Zakonom o naučno istraživačkoj delatnosti ("Službeni glasnik RS", br. 110/05, 50/06 – ispravka, 18/10 i 112/15), koji takođe propisuje proces akreditacije naučnoistraživačkih organizacija prema međunarodno priznatim standardima i kriterijumima naučnoistraživačkog rada.

Radi potpunog i preciznog uređenja pitanja koja se odnose na akreditaciju ovih lica za sprovođenje programa obuke, utvrđuje se i ovlašćenje Vlade da na predlog Nacionalne akademije, donese akt kojim će se bliže urediti kriterijumi i merila kojima se dokazuje ispunjenost uslova propisanih ovim zakonom, odnosno potvrđuje status akreditovane visokoškolske ustanove ili naučnoistraživačkog instituta, kao i oblik, način upisa i vođenja evidencije o ovim licima.

Posebna stručna tela (čl. 7-9)

Zakonom se predviđa da Nacionalna akademija ima posebna stručna tela, i to: Programski savet, stalne programske komisije i druga radna tela.

Prema predloženim rešenjima, Programski savet je osnovno stručno telo Nacionalne akademije, koje razmatra, utvrđuje, daje mišljenja i inicijative i drugo, o najvažnijim stručnim pitanjima iz delokruga Nacionalne akademije. Ovo telo ima svrhu da se stručna i iskustvena (praktična) znanja lica koja ga čine stave u funkciju ostvarivanja ključnih ciljeva, aktivnosti i zadataka Nacionalne akademije u oblasti stručnog usavršavanja, ali i da usmeri iste ka ostvarivanju prioriteta, obuhvatnosti i održivosti sistema stručnog usavršavanja zaposlenih u javnoj upravi.

U tom smislu, predloženo je da Programski savet ima predsednika i četrnaest članova, koje imenuje i razrešava direktor Nacionalne akademije (predsednika i sedam članova Programskog saveta iz reda državnih službenika koji imaju najmanje devet godina radnog iskustva u oblasti relevantnoj za rad javne uprave, jedanog člana iz reda članova Saveta za stručno usavršavanje zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave i šest članova iz reda stručnjaka iz oblasti relevantne za rad javne uprave i predstavnika udruženja i drugih poslovno-stručnih i neprofitnih organizacija čiji su ciljevi ili poslovi radi kojih su osnovani u oblasti relevantnoj za rad javne uprave.

Stalne programske komisije obrazuju se prema osnovnim tematskim oblicima i imaju svrhu da rad Nacionalne akademije načine efikasnijim, budući da su njihovi zadaci usmereni na pripremna, tekuća i/ili operativna pitanja.

Druga radna tela obrazuju se prema potrebi i za konkretne programe stručnog usavršavanja, dakle imaju karakter povremenih radnih tela čije postojenje se iscrpljuje ispunjenjem zadatka zbog koga su obrazovana.

Zakon dalje određuje način obrazovanja stalne programske komisije i drugih radnih tela (stalne programske komisije i druga radna tela obrazuje direktor Nacionalne akademije), kao i njihov sastav i druga pitanja značajna za rad ovih tela (u sastav stalnih programskih komisija i radnih tela imenuju se stručnjaci iz relevantne tematske oblasti i predstavnici, odnosno zaposleni u Nacionalnoj akademiji, sa značajnim i priznatim iskustvom, pretežno iz reda javne uprave, koji za svoj rad imaju pravo na naknadu u visini koju, po pribavljenoj saglasnosti ministra koji rukovodi ministarstvom u čijem delokrugu su poslovi koji se odnose na sistem državne uprave, propisuje direktor Nacionalne akademije).

Sredstva i uslovi za rad (član 10)

Radi obezbeđenja jednog od uslova za nesmetano ostvarivanje poverenih ovlašćenja, Zakon uređuje sredstva za finansiranje Nacionalne akademije i druga pitanja koja se odnose na cene i tarife usluga koje Nacionalna akademija pruža stručnim usavršavanjem, prihode koje ona ostvaruje pružanjem usluga stručnim usavršavanjem i korišćenje tih sredstava.

Imajući u vidu status Nacionalne akademije u sistemu, njen delokrug, ali i i vrstu organa i organizacija javne uprave na koje se odnosi sprovođenje stručnog usavršavanja uređeno ovim zakonom, utvrđuje se da se sredstva za finansiranje poslova Nacionalne akademije obezbeđuju: u budžetu Republike Srbije za opšte troškove rada; u budžetu Republike Srbije, budžetu autonomne pokrajine, budžetu jedinica lokalne samouprave i finansijskom planu organa i organizacija iz člana 2. stav 1. ovog zakona, za programe obuke i druge stručne poslove u vezi sa programima obuke koje sprovodi u javnoj upravi i iz prihoda koji ostvari pružanjem usluga na tržištu, u skladu sa tarifom za pružanje usluga korisnicima, kao i iz poklona, projekata podrške i drugih prihoda koje ostvari u skladu sa zakonom.

Sredstva za finansiranje poslova Nacionalne akademije koriste se naročito za ostvarivanje programa stručnog usavršavanja, odnosno obezbeđivanje prostora, opreme i nastavnih sredstava, tekućih rashoda, kao i isplatu naknade za rad u posebnim stručnim telima i za angažovanje predavača, mentora, kouča i drugih izvođača programa.

Rešenje predloženo za obezbeđenje sredstava za programe stručnog usavršavanja u javnoj upravi kompatibilno je rešenjima koja trenutno uređuju to pitanje u našem pravnom sistemu (npr. u Zakonu o državnim službenicima), pa se tako utvrđuje da se sredstva za programe stručnog usavršavanja u javnoj upravi obezbeđuju se u iznosu od 0.01% ukupnih sredstava obezbeđenim budžetom, odnosno finansijskim planom za plate zaposlenih u njoj.

Polazeći od delokruga Nacionalne akademije utvrđenog članom 4. stav 2. ovog zakona, nužno je neophodno urediti i prihode koje ona ostvaruje po osnovu pružanja javnih usluga stručnim usavršavanjem. Prihodi koje Nacionalna akademija ostvari pružanjem usluga stručnim usavršavanjem, odnosno obavljanjem drugih poslova za potrebe, po zahtevu ili u interesu, korisnika van javne uprave prihod su budžeta Republike Srbije, ali se mogu se koristiti samo za unapređenje i poboljšanje uslova rada i izvršavanje obaveza Nacionalne akademije, u skladu sa posebnim godišnjim programom koji donosi Vlada, na predlog Nacionalne akademije.

Cena usluga za potrebe korisnika van javne uprave utvrđuje se u skladu sa tarifom za pružanje usluga korisnicima, koju utvrđuje Vlada, na predlog Nacionalne akademije.

Prelazne i završne odredbe (čl. 11-17)

Zakon sadrži izričita ovlašćenja za donošenje podzakonskih propisa neophodnih za njegovo izvršavanje, precizno i detaljno utvrđena pitanja koja treba obuhvatiti podzakonskim propisima i jasno određene granice ovlašćenja organa državne uprave koji ih donosi, pa se u skladu sa tim utvrđuje rok nadležnim organima za njihovo donošenje – šest meseci od dana stupanja na snagu ovog zakona..

Zatim se uređuju slučajevi važenja pro praeterio podzakonskih akata i programa stručnog usavršavanja koji su doneti do stupanja na snagu ovog zakona, odnosno utvrđuje da će se do donošenja podzakonskih akata, odnosno programa stručnog usavršavanja u skladu sa ovlašćenjima iz ovog zakona, primenjivati podzakonski akti i programi doneti do stupanja na snagu ovog zakona, osim odredaba koje su u suprotnosti sa ovim zakonom.

Zakonom se uređuje i režim u vezi sa početkom rada Nacionalne akademije i nastavkom rada službe Vlade u čijem delokrugu su poslovi upravljanja kadrovima prema delokrugu utvrđenim ovim zakonom, kao i režim ostvarivanja nadležnosti u ovlasti stručnog usavršavanja do donošenja akta o unutrašnjem uređenju Nacionalne akademije, kako bi se obezbedio kontinuitet u ostvarivanju potreba državnih službenika u oblasti stručnog usavršavanja.

U skladu sa članom 196. stav 4. Ustava propisuje se da Zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u republičkom službenom glasilu.

Izvor: Vebsajt Ministarstva državne uprave, 20.04.2017.