Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PODZAKONSKA AKTA KOJA NISU USAGLAŠENA SA ZAKONIMA ILI NE MOGU DA SE PRIMENE ČEST SU OSNOV ZA PODNOŠENJE TUŽBI EVROPSKOM SUDU ZA LJUDSKA PRAVA


Pojedina dokumenta koja usvajaju Vlada i Skupština kose se sa već izglasanim propisima ili ne mogu da se primene.  

Među tužbama koje su naši građani podnosili Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu na desetine se odnose baš na uredbe i podzakonska akta. Oni koji su presavili tabak pozivaju se na to da su im prava koja im sleduju po zakonu i Ustavu uskraćena "sporednim" dokumentima.

Vlada Srbije godišnje donese oko 250 uredbi, a od početka 2015. usvojila ih je već 37. Iako većina ovih dokumenata dodatno pojašnjava propise, deo njih kosi se s važećim aktima ili ne mogu da se primene u praksi.

U slučaju Uredbe o zabrani zapošljavanja, na primer, država nije dobro promislila, pa je Vlada zatrpana žalbama da opštine, škole i zdravstvene ustanove ne mogu da popune upražnjena radna mesta, čime im je blokiran rad. Zato se razmišlja da se ovaj propis - povuče. Na snazi je, recimo, i zakon koji funkcionerima dopušta da zadrže poklone manje vrednosti, ali je nedavno doneta uredba po kojoj su predstavnici vlasti dužni da sve darove ostave državi.

I neke skupštinske odluke se kose sa zakonima. Upravo zato je nedavno sud odlučio da parlament mora da plati poslanicima zaostali regres, na koji su po zakonu imali pravo, a koji im je ukinut odlukom Administrativnog odbora. Polemika se vodi i oko toga može li Javno preduzeće "Putevi Srbije" ili Ministarstvo saobraćaja da odlučuju o tome da li poslanici moraju da plaćaju putarinu, kada se ovo pitanje uređuje zakonom.

U Skupštini Srbije postoji Odbor za ustavna i zakonodavna pitanja, čiji je zadatak da proceni da li propisi u skladu sa Ustavom i ostalim dokumentima koji se bave istom tematikom, ali pod njihovom "kapom" nisu vladina podzakonska akta. U Vladi tvrde da je donošenje uredbi uobičajeno u svim zemljama i da se njima konkretizuju članovi zakona.

Izvor: Večernje novosti, 25.03.2015.