Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

7 APRILA NA SKUPŠTINI SAVETA EVROPE BIĆE IZABRAN SUDIJA IZ SRBIJE PRI EVROPSKOM SUDU U STRAZBURU


Predstavnici Skupštine toga dana odlučiće da li će prednost dati kandidatima iz redova profesure Branku Lubardi i Branku Rakiću ili  Katarini Nedeljković, koja već izvesno vreme radi kao pravnik u Odeljenju za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava.

 

  • Procedura izbora sudije za Evropski sud za ljudska prava je sledeća:
  • pošto zemlja ratifikuje Konvenciju o ljudskim pravima i time postane deo unutrašnjeg prava, ima obavezu da Savetu Evrope dostavi listu od tri kandidata.
  • Sudije bira Parlamentarna skupština Saveta Evrope.
  • U okviru Komiteta za pravna pitanja i ljudska prava ove skupštine, formira se posebna komisija koja u Parizu intervjuiše kandidate i rangiranu listu dostavlja Birou skupštine.
  • Kandidati se rangiraju posle petnaestominutnog intervjua, iza zatvorenih vrata, posle čega komitet šalje svoju rang-listu Skupštini, bez ikakvih obrazloženja.

 

Listu sa imenima  kandidata sačinila je prošle nedelje komisija koju je u januaru ove godine formirao ministar pravde i državne uprave Nikola Selaković. Posle razmatranja 16 pristiglih prijava, komisija je utvrdila da je pet nepotpuno. Preostali kandidati, njih 11, bili su pozvani na proveru znanja engleskog i francuskog jezika.

Komisiju koja je izabrala tri kandidata čije će biografije biti poslate u Strazbur činili su Dragomir Milojević, predsednik Vrhovnog kasacionog suda i Visokog saveta sudstva, Vida Petrović-Škero, sudija Vrhovnog kasacionog suda, Snežana Matović, zamenik republičkog javnog tužioca, Snježana Prodanović, republički javni pravobranilac, i Danilo Nikolić, državni sekretar u Ministarstvu pravde i državne uprave.

Na pismenom delu ispita kandidati su imali zadatak da određene delove Konvencije o ljudskim pravima prevedu na engleski i francuski. „Politikin” izvor koji je pratio tok izbora za srpskog sudiju u Strazburu navodi da ovakav način provere nije bio adekvatan.

– Znanje jezika ne ogleda se samo u sposobnosti da se određeni tekst bukvalno prevede s jednog jezika na drugi, posebno kada je reč o stručnoj terminologiji. Zamislite da sudije uče Zakon o krivičnom postupku napamet. Znanje jezika i pravničko rezonovanje moralo bi se proveravati kroz analizu pravničkog teksta poput presude ili argumentacije suprotstavljenih strana. Test, koji je sproveden na ovaj način, bio je površan i jezički nepotpun. Takođe, testovi nisu bili anonimni, pod šifrom, već su se potpisivali imenom i prezimenom. Uz sve to, kandidati su upisivali i svoj jedinstveni matični broj. Ovakav način testiranja gotovo uvek bi mogao da otvori pitanje da li su oni koji su ocenjivali testove bili objektivni, odnosno da li su ocenjivali rad ili onoga koga je potpisao – navodi naš sagovornik.

Prema njegovim rečima, u komisiji koja je vršila odabir kandidata nije bilo predstavnika Ustavnog suda, instance koju stranka mora da prođe pre nego što podnese predstavku Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

U komisiji, govori dalje naš izvor, nije bilo nikoga ni iz Ministarstva spoljnih poslova, iako je reč o međunarodnom sudu i međunarodnoj organizaciji. Kandidatima koji nisu prošli test jezika, prema nezvaničnim informacijama, prošle nedelje nije bilo dozvoljeno da preuzmu svoj test i vide kako je ocenjen.

– Desilo se da neki kandidati koji godinama rade na engleskom i francuskom i koji imaju izuzetno pravno znanje i značajno radno iskustvo nisu prošli proveru znanja jezika – kaže „Politikin” izvor.

Posle testa jezika, članovi Komisije su obavili razgovore s kandidatima i izabrali tri kandidata čija će imena biti poslata Skupštini Saveta Evrope.

Ceo izbor sproveden je za nešto više od dve nedelje. Kako je „Politika” ranije objavila, Srbija nije, u terminu koji je predvidela Parlamentarna skupština Saveta Evrope (do polovine novembra prošle godine), dostavila spisak svojih kandidata za sudiju u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Kako je posle objavljivanja ovog teksta izjavio Vladimir Davidović, pomoćnik ministra pravde i sekretar komisije koja je birala kandidate, Evropski parlament je rok produžio do kraja marta 2014. godine. On je tada naveo i da mandat sadašnjeg sudije Dragoljuba Popovića traje do aprila 2014. godine i da je Ministarstvo pravde do tada u obavezi da po proceduri koju je propisao Savet Evrope kandiduje dostavi listu svojih kandidata za izbor.

Izvor: www.politika.rs, Miroslava Derikonjić