Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O VRAĆANJU ODUZETE IMOVINE I OBEŠTEĆENJU: U postupcima restitucije jedan od najvećih problema predstavlja nedostatak popisane državne imovine, što dovodi do prolongiranja postupaka


Priče onih koji se upuste u proces povraćaja nacionalizovane imovine vrlo su slične. Reč je o sporim i komplikovanim procesima, koji zahtevaju mnogo strpljenja i upornosti. Neki zbog njih biraju i poziv, te se poput novosadske advokatice Gordane Nišević Tadić sami upuštaju u gotovo dvodecenijsku borbu.

"To je zgrada porodična, naša, koju je moj deda 1938. godine kupio, dakle, pre Drugog svetskog rata, sa namerom da u prvo vreme tu ima radnju, kasnije da razvije posao, otvori robnu kuću. Međutim, rat ga je omeo, došla je nacionalizacija 1958. godine i cela zgrada je oduzeta", kaže Gordana Nišević Tadić, advokatica.

Nakon dugotrajnog sudskog procesa Agencija za restituciju donela je rešenje o vraćanju imovine, ali se zakupac koji lokal izdaje drugom korisniku žalio sve do Upravnog suda.

"Da bi 24. januara 2017. godine stigla presuda Upravnog suda da se tužba odbija i pravosnažno je imovina vraćena našoj porodici", dodaje Gordana Nišević Tadić

Specifičnost objekta u Kralja Aleksandra 8 je da se vodio kao državna imovina Republike Srbije, te se kao takav, nije nalazio ni u zemljišnim knjigama, ni u katastru. Sada je i to ispravljeno, ali takav slučaj nije retkost. Naime, oni koji se bave restitucijom kažu da je jedan od najvećih problema upravo to što država i nema popis svoje imovine, zbog čega smatraju da će restitucija uvesti red, kao i ispraviti nepravdu brojnim porodicama.

"Ja mislim da je to poruka svima, ne treba odustati. Svuda gde postoje mogućnosti treba voditi sudske postupke i Agencija će, gde god ima uslova vratiti imovinu u naturi", kaže Gordana Nišević Tadić. Makar borba, kao u ovom slučaju, trajala 16 i po godina.

Izvor: Vebsajt RTV, Jelena Vukmanović, 24.01.2017.
Naslov: Redakcija