Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA: Kažnjava se negiranje genocida i ratnih zločina koji su utvrđeni pravosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda. Najveće izmene tiču se krivičnih dela u privredi, a uvedena su i nova krivična dela, poput prinudnog zaključivanja braka i proganjanja. Uvođenjem krivičnih dela oduzimanje maloletnog lica i promene porodičnog stanja proširena je krivično pravna zaštita novorođene dece, kako bi se ubuduće mogli krivično pravno goniti svi za koje postoji sumnja da su odgovorni za nestanak beba iz porodilišta


Narodna skupština Republike Srbija usvojila je, 23. novembra 2016. godine, Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, kojim se uvodi novo krivično delo po kojem se kažnjava negiranje genocida i ratnih zločina i to zatvorskom kaznom u trajanju od šest meseci do pet godina.

Kazna je predviđena ako neko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu genocida, zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe lica ili člana grupe na osnovu rase, boje kože, vere, porekla, državne, nacionalne ili etničke pripadnosti. Potrebno je da to bude urađeno na način koji može dovesti do nasilja ili izazivanja mržnje prema takvoj grupi lica ili člana te grupe, ako su ta krivična dela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda (osnovan Rimskim statutom).

Najveće izmene tiču se krivičnih dela u privredi, a uvedena su i nova krivična dela, poput proganjanja - ugrožavanja nečije sigurnosti putem društvenih mreža.

Postoji i krivično delo prinudno zaključivanje braka.

Ko osakati spoljne delove ženskog polnog organa, kazniće se zatvorom od jedne do osam godina. Pod to krivično delo obuhvaćena je i stavka da ko navede ženu da se podvrgne sakaćenju svog polnog organa ili joj u tome pomogne kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina. Kazna zatvorom od dve do 10 godina predviđena je ukoliko usled nastalih povreda žena premine.

Krivično delo "proganjanje" biće kažnjivo do tri godine zatvora, a ako dođe do najtežih posledica kazna, uz novčanu, može da bude i do 10 godina.

Pod progonjenjem se smatra da pojedinac koji je dao sebi slobodu da bilo nepoznatu ili poznatu osobu uhodi, šalje joj pisma ili poruke različitog karaktera i slično.

Krivično delo polno uznemiravanje je kažnjivo kada poslodavac pozove zaposlenog ili zaposlenu i prema njemu se ponaša lascivno, bilo verbalno bilo neverbalno. To neće moći da se radi ni na javnom mestu.

Za to krivično delo predviđena je novčana kazna, ili zatvor do šest meseci, dok za prinudni brak, Krivični zakonik predviđa kaznu zatvora do tri godine.

Kada je reč o krivičnim delima protiv privrede, sedam krivičnih dela su nova.

Nova krivična dela su prevare u obavljanju privredne delatnosti, zloupotreba poverenja u obavljanju privredne delatnosti i zloupotrebe u postupku privatizacije.

Značajna izmena jeste dekriminalizacija dva krivična dela protiv privrede.

Prvo delo je zloupotreba ovlašćenja u privredi, a drugo izdavanje čeka i korišćenje platnih kartica bez pokrića.

Bankama stoje na raspolaganju tehničke i organizacione mogućnosti kojima se može onemogućiti korišćenje kreditnih i debitnih kartica bez pokrića, što znači da je moguća druga vrsta sankcija, tako da krivično pravna zaštita više nije nužna.

Izmenjeni su i dopunjeni odgovarajući članovi KZ-a kojima su predviđena krivična dela oduzimanje maloletnog lica i promena porodičnog stanja.

Time je proširena krivično pravna zaštita novorođene dece, kako bi se ubuduće mogli krivično pravno goniti svi za koje postoji sumnja da su odgovorni za nestanak beba iz porodilišta.

Pooštravaju se i kazne za krivična dela nedozvoljeni prelazak državne granice i krijumčarenje ljudi.

Nedozvoljeni prelasci granice i krijumčarenje ljudi znatno su učestali od početka migrantske krize. Cilj pooštravanja kazne jeste da se spreči iskorišćavanje ljudske nesreće migranata.

Izvor: Vebsajt Tanjug i N1, 23.11.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija