Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ODRŽANA PETA PLENARNA SEDNICA NACIONALNOG KONVENTA O EU


Nacionalni konvent o Evropskoj uniji, u saradnji sa Narodnom skupštinom i Fondacijom Konrad Adenauer, održao je Petu plenarnu sednicu Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji.

U ime Narodne skupštine, učesnicima Pete plenarne sednice Nacionalnog konventa o EU obratio se potpredsednik Narodne skupštine prof. dr Vladimir Marinković, koji je pozdravio učesnike skupa u ime predsednice Narodne skupštine i svoje lično ime, i izrazio zadovoljstvo što je Nacionalni konvent o EU za četiri godine postao glavni mehanizam za uključivanje civilnog društva u proces pregovora Republike Srbije sa EU i koji je prepoznat kao relevantan akter tog procesa. On je istakao da Konvent, kao platforma civilnog društva koja okuplja preko 700 organizacija, daje aktivan doprinos procesu pridruživanja Srbije EU.

"Drago mi je što su, već pune četiri godine od kada je Nacionalni konvent formiran, narodni poslanici i članovi resornih odbora svesni značaja uspostavljanja jednog ovakvog foruma i što daju podršku njegovom radu", poručio je Marinković. On je dodao da Narodna skupština i Vlada stalno potvrđuju svoju privrženost Republike Srbije izgradnji demokratskog društva, zasnovanog na vladavini prava i poštovanju ljudskih i manjinskih prava, principima tržišne ekonomije, kao i delotvornih državnih institucija u skladu sa kriterijumima za pristupanje EU i što su svi državni organi saglasni da je proces pristupanja EU proces unutrašnjih reformi društva.

"Imajući u vidu da je članstvo Srbije u EU strateško opredeljenje i glavni spoljno-politički prioritet Republike Srbije, posao koji obavlja Nacionalni konvent, koji je omogućio uključenost i građana i organizacija civilnog društva u proces pregovora, od izuzetne je važnosti za ceo ovaj proces. Saradnja sa Nacionalnim konventom, odnosno, konsultativnim mehanizmom je veliko dostignuće", istakao je potpredsednik Narodne skupštine.

 On je ocenio da je sednica prilika da svi zajedno govorimo o ključnim aspektima integracije Srbije u EU, ali i o postignutim rezultatima, problemima, preprekama, izazovima i budućim koracima u procesu pristupanja.

 Uvodnim izlaganjima obratili su se Nataša Dragojlović, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU, Norbert Bekman-Dirkes, direktor KAS-a i Sem Fabrici, šef Delegacije EU u Srbiji, koji je u kratkim crtama predstavio Izveštaj o napretku Srbije 2017-18, u kome se konstatuje napredak u pojedinim oblastima, pre svega ekonomiji, dok u političkoj oblasti napredak nije jednak. Izveštaj analizira šta je potrebno uraditi, kako bi se unapredio kvalitet reformi, jer u Evropi danas postoji jak politički zamajac te treba iskoristiti 2018. godinu u tom smislu. Fabrici je ocenio da je Izveštaj izbalansiran i objektivan i da konstatuje da je Srbija posvećena pristupanju EU. U delu o političkim kriterijumima daju se smernice i preporuke za unapređenje u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i kriminala i slobode izražavanja. Što se tiče ekonomskih kriterijuma Izveštaj konstatuje značajne rezultate, posebno kada je u pitanju budžetski ciklus, ali i preporuke za rast u 2018. godini.

"Mi želimo da vas ohrabrimo da ostanete fokusirani i da priključenje EU ostane u fokusu državnih organa", poručio je Fabrici.

 Predsednica Vlade Ana Brnabić istakla je u svom obraćanju predstavnicima civilnog društva, državnih organa i međunarodnih organizacija, da ni ova, ali ni jedna druga Vlada ne može sama da sprovodi sveobuhvatne reforme kako bi Srbija postala deo sveta sa vrednostima i standardom života EU i da joj je na tom poslu potrebna saradnja sa organizacijama civilnog društva i organizacijama privrede, kako bi svi zajedno gurali zemlju napred.

"Konvent je stub građanskog dijaloga o evropskim integracijama Srbije i suštinski važan partner Vladi Srbije na ovom poslu, jer naš evropski put mora da bude suština, a ne forma", poručila je premijerka.

 Ona je ocenila da evropski put ne sme da bude prečica, iako je on težak i pun izazova, jer na njemu moramo da ispravimo generacijske nedostatke našeg društva. Govoreći o 2025. godini kao mogućoj godini proširenja EU, Brnabić je istakla da je 2025. godina važna kao vremenska odrednica i šansa, ali sa druge strane to i nije toliko važno ako razmišljamo o kvalitetu reformi.

 Brnabić se osvrnula na ključne reforme u Srbiji i to na ekonomske reforme, gde se najdalje odmaklo i gde Srbija beleži najbolje rezultate, zatim reforme državne uprave i vladavinu prava, gde Srbija ima najviše izazova i u čemu je Vladi potrebna podrška Konventa.

 Ona je ocenila da ocene iz Izveštaja treba ostaviti iza sebe, a fokusirati se na preporuke i ono šta moramo da uradimo da bi sledeći Izveštaj bio još bolji i zahvalila se Konventu na podršci i konstruktivnim kritikama.

 O Izveštaju o napretku Srbije 20107-18. govorili su predsednik Odbora za evropske integracije Nenad Čanak, šef Pregovaračkog tima Srbije Tanja Miščević, Anja Rodić, državna sekretarka Ministarstva za evropske integracije, direktorka Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht i Marko Malović iz Instituta ekonomskih nauka.

 U nastavku, učesnici su razgovarali o napretku u Poglavlju 23 i promenama Ustava sa ministarkom pravde Nelom Kuburović, predsednikom Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Mehom Omerovićem, Akselom Ditmanom, ambasadorom SR Nemačke u Srbiji, Norom Hajrinen, šefom Političkog odeljenja Delegacije EU u Srbiji, Draganom Boljevićem iz Društva sudija Srbije i Goranom Ilićem iz Državnog veća tužilaca.

 O slobodi govora i slobodi medija, učesnici Pete plenarne sednice Nacionalnog konventa o EU razmenili su mišljenja sa državnim sekretarom ministarstva kulture i informisanja Aleksandrom Gajovićem, Norom Hajrinen, šefom Političkog odeljenja Delegacije EU u Srbiji, Polom Anrijem Presetom, šefom za informisanje, komunikaciju i medije Delegacije EU u Srbiji, kao i Tanjom Maksić iz BIRN-a, Tamarom Filipović iz NUNS-a, Majom Divac iz PG Mreže i Ivanom Grujićem iz Edukacionog Centra Leskovac.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 23.04.2018.