Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PLANIRANJU I IZGRADNJI: Građevinska dozvola prestaje da važi ako se u roku od pet godina od dana pravnosnažnosti rešenja kojim je izdata građevinska dozvola, ne izda upotrebna dozvola, osim za objekte iz člana 133. ovog Zakona, objekte komunalne infrastrukture koji se izvode fazno i porodične stambene zgrade koje investitor gradi radi rešavanja svojih stambenih potreba


Od početka 2016. godine izdato je 725 elektronskih građevinskih dozvola ali, sve dok se ne dobije upotrebna dozvola, objekat je nepostojeći ili se smatra da je u izgradnji. Zakon o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014 - dalje: Zakon) precizira da svaki investitor, posle pet godina od dobijanja građevinske dozvole, mora da pribavi i upotrebnu dozvolu. Međutim, do danas se ne zna koliko investitora to nije učinilo, jer nijedna nadležna ustanova ne vodi evidenciju.

Sve dok se upotrebna dozvola ne dobije, prema Zakonu, objekat je nepostojeći ili se smatra da je u izgradnji.

U svom dvorištu u naselju Jevremovac, kod Šapca, pre tri decenije, V. G. ozidao je kuću. Međutim, kad je rešio da se upiše kao njen vlasnik, to nije mogao da učini. "Imam građevinsku dozvolu, sve papire, lokaciju, sve i za kuću i pomoćne zgrade, ali nemam tu upotrebnu dozvolu."

Upotrebna dozvola je, pored građevinske, dokument koji svaki objekat mora da ima.

"Kupci stanova mogu biti sigurni da je izvršen tehnički pregled, da je nezavisna komisija pregledala zgradu i utvrdila da je izvedena u skladu i sa projektom", kaže direktor Građevinske direkcije Srbije Nebojša Šurlan.

Međutim, sve je više investitora, posebno u prestonici, koji čim ozidaju zgradu prodaju stanove, a ne urade tehnički prijem.

"Sekretarijat za urbanizam ne može po službenoj dužnosti da naloži investitoru da on izvrši tehnički pregled i niko od investitora ne bi smeo da useli kupce stanova u objekat za koji nije dobio upotrebnu dozvolu", kaže Tomislav Ćosović iz Sekretarijata za urbanizam Beograda.

Stručna javnost tvrdi da se neće stati na put nelegalnoj gradnji dok nadležni ne počnu da kažnjavaju takve investitore.

"Mora u Zakon da uđe jedan podzakonski akt ili prosto dodatak da bez upotrebne dozvole kao krovnog dokumenta stanari ne mogu da se usele u stanove, da to ne bude stvar dobre volje investitora nego obaveza koja podleže sankcijama", ističe profesorka Eva Vaništa Lazarević sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.

Investitori izbegavaju da podnesu zahtev za dobijanje upotrebne dozvole zbog dugovanja državi za zemljište, nelegalno izgrađenih kvadrata ili da bi izbegli plaćanje tehničkog pregleda objekta. Ekonomisti tvrde da se tome može stati na put.

"Jedan način je davanje bankarske garancije od strane investitora da će isplatiti sve obaveze, drugi način je da se upotrebna dozvola uslovi izmirivanjem svih obaveza prema državi s jedne strane, a da sa druge strane ukoliko objekat ne dobije upotrebnu dozvolu, jednostavno svi priključci koji se tiču infrastrukture blokiraju za dati objekat", objašnjava profesor Nebojša Pušara iz Beogradske poslovne škole.

Zakon precizira da, bez upotrebne dozvole, nije moguće uknjižiti zgradu i stan, ali ni podići stambeni kredit. Da bi se ona dobila, objekat mora da bude izgrađen u skladu sa urbanističkim uslovima i građevinskom dozvolom, da ga pregledaju protivpožarna komisija i "Elektrodistribucija", pa tek, kada se oni saglase, dobija se upotrebna dozvola.

Izvor: Vebsajt RTS, Olivera Vukosavljević, 23.04.2016.
Naslov: Redakcija