Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PRETVARANJU PRAVA KORIŠĆENJA U PRAVO SVOJINE NA GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU UZ NAKNADU: SKGO daje odgovore na pitanja gradova i opština o konverziji u praksi


Realizujući radionice o primeni Zakona o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu ("Sl. glasnik RS", br. 64/2015 - dalje: Zakon o konverziji), stručni tim Stalne konferencije gradova i opština (SKGO) daje odgovore na pitanja gradova i opština u vezi sa primenom Zakona u praksi.

-ODGOVORI NA POSTAVLJENA PITANJA-

Kako postupiti u slučaju kada se na osnovu potvrde Agencije za restituciju ne može na nesumnjiv način utvrditi da li je građevinsko zemljište koje je predmet konverzije uz naknadu u postupku restitucije? (opština Kula)

U slučaju kada u potvrdi Agencije za restituciju nije jasno naznačeno da li se radi o građevinskom zemljištu koje je u postupku restitucije, može se po službenoj dužnosti ili od stranke zatražiti da pribavi uverenje o istorijatu /kretanju kat. parcele koja je predmet postupka, kako bi se utvrdio broj starog premera i osnov podržavljenja - da li se radi o građevinskom zemljištu koje je proglašeno građevinskim zemljištem u državnoj svojini po samom zakonu ili se radi o građevinskom zemljištu oduzetom u postupku nacionalizacije i ko je bio raniji sopstvenik predmetnog zemljišta.

Ukoliko je potrebno, dodatna provera se može izvršiti i uvidom u predmete nacionalizacije raspoložive u opštinskoj arhivi. U ranijem periodu veliki broj pravnih sledbenika ranijih sopstvenika je informacije o oduzetim nepokretnostima dobijao od opštinske uprave po zahtevima za razgledanje i izdavanje spisa predmeta iz opštinske arhive, tako da se i u samim predmetima nacionalizacije nalaze zahtevi tih lica. Na taj način dobiće se i dodatne informacije o eventualnim podnosiocima zahteva za restituciju što može biti vrlo značajna informacija za Agenciju za restituciju.

Ukoliko se radi o građevinskom zemljištu oduzetom u postupku nacionalizacije moguće je pretragu, uz pomoć naknadno pribavljenih informacija, izvršiti i na sajtu Agencije za restituciju ili zatražiti od istog organa da se dodatno izjasni o tome da li je ili nije predmetno zemljište predmet restitucije.

Član 22. i 23. Zakona o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 108/2013, 142/2014 i 88/2015 - odluka US) određuje koje građevinsko zemljište može i ne može biti predmet vraćanja odnosno koje može/ne može biti predmet naturalne restitucije. U svim drugim slučajevima nije isključena mogućnost obeštećenja u slučaju da je pokrenut postupak restitucije i to je razlog zbog kojeg je u članu 7. Zakona o pretvaranju prava korišćenja na građevinskom zemljištu u pravo svojine ("Sl. glasnik RS", br. 64/2015 - dalje: Zakon o konverziji) isključena mogućnost umanjenja naknade za konverziju kako bi se omogućilo da se delom od sredstava naplaćenih u postupku konverzije uz naknadu obeštete raniji sopstvenici.

Ukoliko se dodatnim proverama utvrdi da je podnet zahtev za restituciju predmetnog zemljišta u tom slučaju bez odlaganja treba doneti Zaključak o prekidu postupka shodno čl. 11 stav 6 Zakona o konverziji.

Ukoliko se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu koje u smislu čl. 22 st. 2 Zakona o povraćaju oduzete imovine i obeštećenju ne može biti predmet povraćaja, nadležni organ u postupku konverzije može u cilju utvrđivanja starosti izgrađenih objekata izgrađenih na tom građevinskom zemljištu koje je predmet konverzije uz naknadu može izvršiti i uvid u katastarske podloge/pribaviti uverenje od RGZ SKN o godini izgradnje/evidentiranja objekata te ukoliko se radi o objektima izgrađenim nakon pravnosnažnosti rešenja o nacionalizaciji, pod određenim uslovima moguće je nastaviti postupak konverzije uz naknadu. Međutim, ukoliko se radi o objektima izgrađenim pre pravnosnažnosti rešenja o nacionalizaciji, u tom slučaju bolje je prekinuti postupak konverzije, jer može se desiti da su ti objekti zajedno sa izgrađenim zemljištem predmet restitucije.

Ukoliko se i pored dodatnih provera ne može utvrditi sa sigurnošću da li je za predmetno građevinsko zemljište podnet zahtev za restituciju, a radi se o građevinskom zemljištu koje ne može biti predmet vraćanja - naturalne restitucije, organ imajući u vidu obaveze predviđene u čl. 7 stav 3. Zakona o konverziji, u tom slučaju treba da upozna podnosioca zahteva sa tim i da mu omogući da se izjasni: da li i dalje ostaje pri zahtevu i da li se, ukoliko ima interesa za nastavak postupka, odriče ili ne prava na umanjenje naknade za konverzije.

Ukoliko se stranka odriče tog prava, u tom slučaju u obrazloženju rešenja treba navesti da je na nesumnjiv način utvrđeno da se radi o građevinskom zemljištu koje ne može biti predmet naturalne restitucije (navesti i način kako je to utvrđeno), da je na razne načine (navesti ih) pokušano utvrditi da li je predmetno zemljište predmet restitucije, da i pored svega nema pouzdanih informacija da li je ili nije pokrenut postupak restitucije te da je postupak nastavljen obzirom da se stranka odrekla prava na umanjenje naknade za konverziju pod uslovima propisanim Zakonom o konverziji.

Za slučaj da podnosilac zahteva i pored svega insistira na umanjenju naknade za konverziju, tada nadležni organ treba da donese Zaključak o prekidu postupka konverzije uz naknadu, sve dok se od Agencije za restituciju ne pribavi potvrda na osnovu koje se pouzdano može utvrditi da li je pokrenut postupak restitucije.

Pitanja koja se tiču načina raspodele naknade za konverziju

a)Koji procenat naknade pripada Budžetskom fondu za restituciju, koji Republici, a koji JLS?(opština Kula)

Procenti koji pripadaju Budžetskom fondu za restituciju, Republici/Autonomnoj pokrajini kao i jedinici lokalne samouprave su određeni u čl. 16 Zakona o konverziji.

b)Kako odrediti visinu naknade iz čl. 16 Zakona o konverziji ako je titularRepublika Srbija, a jedinici lokalne samouprave pripada 10% od iznosa nakade?(opština Kula)

U praksi su moguće sledeće situacije: Nosilac prava javne svojine na građevinskom zemljištu je Republika Srbija

- naknada se raspoređuje na sledeći način: Budžetski fond - 50%, Republika Srbija 40%, JLS - 10%

Nosilac prava javne svojine na građevinskom zemljištu je Autonomna pokrajina:

- naknada se raspoređuje na sledeći način: Budžetski fond - 50%, Autonomna pokrajina - 40%, JLS - 10%.

Zakonom je propisan procenat 50% koji pripada Budžetskom fondu i taj procenat nije moguće naknadno umanjivati.

50% naknade se uplaćuje na račun Budžetskog fonda za restituciju. Da li se preostalih 50% raspoređuje tako da se 10% uplaćuje na račun budžeta opštine Irig, jer se nepokretnost nalazi na našoj teritoriji, a 40 % u korist RepublikeSrbije(ili u korist Autonomne Pokrajine Vojvodine)? Građevinsko zemljište na teritoriji opštine Irig je upisano u RGZ SKN Irig kao državna svojina Republike Srbije sa pravom korišćenja pravnih ili fizičkih lica.(opština Irig)

Odnos naknade u ovom slučaju je: BFR 50% : 40% RS : 10%JLS.

Nosilac prava javne svojine na građevinskom zemljištu može pored Republike Srbije, biti i Autonomna pokrajina i Jedinica lokalne samouprave.

U slučaju kada se radi konverzija prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu na kojem je kao titular upisana Autonomna pokrajina odnos naknade za konverziju je: BFR 50% : 40% AP : 10% JLS.

Ukoliko bi na zemljištu kao titular prava javne svojine bila upisana JLS (retke su takve situacije) proporcija je ista.

Podnosilac zahteva za konverziju uz naknadu je "hhhhh" d.o.o. imenovani su dana 25.10.2005.godine zaključili Ugovor o kupoprodaji pokretne i nepokretne imovine sa AD "uuuuu" u stečaju, koju zastupa stečajni upravnik, predmet ugovora je pokretna i nepokretna imovina koja je vlasništvo prodavca, kao i pravo korišćenja na zemljištu(imovina je prodata u postupku javnog nadmetanja prodaje stečajnog dužnika AD "uuuuu" u stečaju). U listu nepokretnosti na građevinskom zemljištu upisana je državna svojina Republike Srbije sa pravom korišćenja "hhhhh" d.o.o.. Da li je "hhhhh" d.o.o. obveznik plaćanja naknade za konverziju?(opština Irig)

Na osnovu podataka koje ste dali prilikom sastavljanja pitanja, može se zaključiti da ovaj slučaj potpada pod primenu člana 6 st. 2 Zakona o konverziji.

Kako je ova nepokretnost kupljena u stečajnom postupku subjekta privatizacije AD "uuuuu" stečaju, to je "hhhhh" d.o.o. shodno čl. 6. st. 2 Zakona izuzet od obaveze plaćanja naknade za konverziju.

Podnosilac zahteva za konverziju uz naknadu je "hhhhh" d.o.o., koje je dana 11.marta 2010.godine zaključilo ugovor o kupoprodaji privrednih objekta sa "uuuuu" d.o.o., predmet kupoprodaje su nekretnine izgrađene na građevinskom zemljištu, kao i pravo korišćenja na građevinskom zemljištu.Prodavac "uuuuu" d.o.o. je nekretnine koje su predmet navadenog ugovora stekao u u izvršnom postupku 2006. godine pred sudom odZemljoradničke zadruge "ppppp".U listu nepokretnosti na građevinskom zemljištu upisana je državna svojina Republike Srbije sa pravom korišćenja "hhhhh" d.o.o.. Da li je "hhhhh" d.o.o.obveznik plaćanja naknade za konverziju?(opština Irig)

Zemljoradnička zadruga "ppppp"nije u smislu čl. 6. st. 2 Zakona o konverziji subjekt privatizacije tako da je provredno društvo "hhhhh" d.o.o. obveznik plaćanja naknade za konverziju.

U ovom slučaju preporuka je da se obrati pažnja na sledeću činjenicu: ako je predmet kupoprodaje od zadruge bilo poljoprivredno zemljište da li je prenamena zemljišta izvršena u skladu sa zakonom. Ovo stoga što konverzija poljoprivrednog zemljišta nije moguća.

Nije nam jasno na koje troškove se odnose troškovi pribavljanja prava korišćenja -revalorizovani iznos naknade za davanje na korišćenje - da li se misli i na neke druge troškove pribavljanja osim iz čl. 7. st. 4. Zakona koji su navedeni u zagradi, ili samo na troškove napred navedene - eksproprijacija, revitalizacija administrativni prenos i dr. stvarni troškovi.(opština Ruma)

Ako se radi o licima iz čl. 1 st. 2 tač. 2 Zakona o konverziji, dakle licima koja su shodno propisima o građevinskom zemljištu koji su važili do 13.05.2003.god. uz naknadu u postupku prenosa prava korišćenja (u postupku pred nadležnim organom uprave) stekla pravo korišćenja, tada se u tom slučaju kao trošak pribavljanja prava korišćenja utvrđuje i priznaje revalorizovani iznos ranije isplaćene naknade za prenos prava korišćenja. Kako taj postupak samim tim isključuje eksproprijaciju i mogućnost isplate naknade za eksproprijaciju ranijim sopstvenicima taj trošak ne može ni biti priznat. Međutim, ako se radi o zagađenom zemljištu ili kliznom području ili zemljištu koje je npr. kontaminirano eksplozivnim sredstvima, tada ukoliko je stranka imala troškove remedijacije, revitalizacije i sl., mogu se i ti troškovi u smislu čl. 7 st. 4 Zakona o konverziji uzeti u obzir.

Revalorizovani troškovi eksproprijacije mogu se npr. uzeti u obzir ako se radi o društvenom preduzeću/subjektu privatizacije čiji je pravni prethodnik u ranijem periodu pribavio predmetno građevinsko zemljište u postupku eksproprijacije i u tom postupku je isplatio naknadu za eksproprijaciju ranijim sopstvenicima. U takvom slučaju isplaćena naknada za eksproprijaciju se smatra troškom pribavljanja prava korišćenja.

Revalorizacija u gore navedenim slučajevima je opravdana zato što se u ranijem periodu nije kao kriterijum koristio princip tržišne vrednosti građevinskog zemljišta u postupcima dodele prava korišćenja od strane nadležnog organa uprave kao ni u slučaju utvrđivanja visine naknade za eksproprijacije (tek od 1995.god. Zakon o eksproprijaciji uveo je tršišnu vrednost zemljišta koju utvrđuje Poreska uprava; u ranijem periodu isplaćivana je tzv. "pravična" naknada za eksproprijaciju).

Ako se radi o nepokretnostima stečenim pod tržišnim uslovima (izvršni, stečajni postupak, hipotekarna prodaja) posle stupanja na snagu Zakona o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009), ukoliko su predmet prodaje bili objekti sa pravom korišćenja građevinskog zemljišta, kao dokaz o tome potrebno je zatražiti i nalaz i mišljenje veštaka koji je vršio procenu za potrebe javne prodaje ili neposredne pogodbe u kojem je iskazana vrednost prava korišćenja tog zemljišta. U tom slučaju, nadležni organ za imovinskopravne poslove može zauzeti stav da li će ili neće prihvatiti i revalorizaciju tih troškova pribavljanja prava korišćenja.

Nisu retke situacije, da su predmet prodaje u izvršnom i stečajnom postupku, u postupku hipotekarne prodaje, naročito posle 2009.god., kada je zakonom uvedena konverzija uz naknadu, bili samo objekti bez prava korišćenja građevinskog zemljišta. Zato se u takvim slučajevima preporučuje naročiti oprez i pažljivo proučavanja spisa javne prodaje. Ako se predmet prodaje bili samo objekti, onda se naknada za konverziju naplaćuje u punom tržišnom iznosu.

Parcela na kojoj su bili upisani sa pravom korišćenja brat i sestra sa udelima od po 1/2, a koja parcela je bila ranije vlasnistvo njihovog oca Rešenjem SO Kragujevac iz 1994. godine data je na korišćenje bratu neposrednom pogodbom, a na kojoj on ima objekat izgrađen bez odobrenja za gradnju. Ovim rešenjem utvrđen je prestanak prava korišćenja sestri i brat postaje isključivi korisnik i nije dužan da plati naknadu za dodeljeno zemljište.

Rešenjem RGZ Službe za katastar nepokretnosti Kragujevac konvertuje se 1/2 udela brata u pravo svojine, a za drugu 1/2 je odbijen i upućen na konverziju uz naknadu kod imovinsko pravne sluzbe.

Da li u konkretnom slučaju postoji nadleznost službe za imovinsko pravne poslove, obzirom da se radi o zemljištu koje je bilo ranije vlasništvo oca lica koja su bila upisana kao korisnici zemljišta i da li u ovom slučaju RGZ treba da konvertuje pravo korišćenja i za drugu 1/2 po osnovu ranijeg vlasnistva?(grad Kragujevac)

U ovom slučaju, iako rešenje o dodeli nije priloženo niti je bliže u postavljenom pitanju naznačeno, verovatno se radi o dodeli prava korišćenja po osnovu prečeg prava gradnje. Lice koje je u postupku dodele dobilo predmetnu parcelu na korišćenje spada u krug lica iz čl. 30 st. 1 Zakona o građevinskom zemljištu ("Sl. glasnik RS", br. 23/90 i docnije izmene). Na ova lica primenjivale su se odrebe čl. 29 - 36. Zakona o građevinskom zemljištu važećem do dana stupanja drugog Zakona o građevinskom zemljištu iz 1995.godine.

Iz postavljenog pitanja nije sasvim jasno kada su brat i sestra bili upisani sa udelima od po 1/2 pre ili posle postupka dodele, da li je u vreme podnošenja zahteva za upis prava svojine na predmetnom zemljištu u RGZ SKN na ime brata i sestre bilo upisano pravo korišćenja sa udelom od 1/2 ili je isto bilo upisano samo na brata sa udelom od 1/1.

U svakom slučaju, RGZ SKN Kragujevac je postupio u skladu sa odgovarajućim odredbama Zakon o pretvaranju prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljištu uz naknadu (čl. 1. st. 2. tač. 2 Zakona) jer u takvim i sličnim slučajevima RGZ SKN nije ovlašćen da ceni da li konkretan slučaj podrazumeva isplatu naknade za konverziju ili ne.

U konkretnom slučaju postoji nadležnost službe za imovinskopravne poslove za vođenje ovog postupka u kojem treba posebno utvrditi: da li je predmetno zemljište dobijeno po osnovu prečeg prava gradnje, da li je postojala obaveza isplate naknade ili ne, te je u tom slučaju potrebno izvršiti uvid u spise arhiviranog predmeta dodele.

Ukoliko se ispostavi da je predmetno zemljište dobijeno po osnovu prečeg prava gradnje, uz saglasnost sestre, te da nije bilo nikakave isplate naknade, u tom slučaju, obzirom da ovo lice (brat) spada u krug zakonskih naslednika ranijeg sopstvenika kao i u krug lica određenih u čl. 30 Zakona o građevinskom zemljištu važećeg u vreme donošenja rešenja o dodeli, nadležni organ je dužan da utvrdi da li se lice (brat) kome je predmetno zemljište dodeljeno, ponašao u skladu sa obavezama predviđenim u čl. 29 - 36. Zakona o građevinskom zemljištu važećem u vreme dodele, te ukoliko se utvrdi da jeste, u tom slučaju ne bi postojala obaveza isplate naknade za konverziju. Prilikom donošenja rešenja po zahtevu tog lica (brata) potrebno je u obrazloženju rešenja navesti sve okolnosti od značaja za donošenje takve odluke.

Da li je moguće sprovesti postupak konverzije ukoliko je podnosilac zahteva pravno lice (d.o.o.) u Listu nepokretnosti upisano kao nosilac prava korišćenja na parceli izgrađenog građevinskog zemljišta u državnoj svojini sa idealnim udelom (sa udelomod 23166/297855) a kao vlasnik objekta na njoj upisan u B listu istog LN kao objekti koji imaju odobrenje za upotrebu, upisano je drugo pravno lice (takođe d.o.o.)?

NAPOMENA: I vlasnik objekta je u istom LN takođe upisan kao nosilac prava korišćenja na istoj parceli sa idealnim udelom (sa udelom od 14001/297855) ali nije podneo zahtev za konverziju.

Kako postupiti ako vlasnik objekta podnese zahtev za konverziju zemljišta? (grad Smederevo)

U svim slučajevima kada je podnet zahtev za konverziju uz naknadu, potrebno je utvrditi sadržinu isprave koja je osnov sticanja prava korišćenja na građevinskom zemljištu, datum sticanja, zakonitost takvog sticanja, kao i da li takvo sticanje prava korišćenja na građevinskom zemljištu potpada pod primenu Zakona o konverziji.

Ukoliko su gore navedeni prethodni uslovi za postupanje nadležnog organa ispunjeni, u konkretnom slučaju prethodno pitanje za postupanje nadležnog organa u postupku konverzije uz naknadu shodno čl. 5 st. 3 Zakona o konverziji uz naknadu, je razvrgnuće imovinske zajednice te je u tom slučaju potrebno prekinuti postupak i uputiti podnosioca zahteva da shodno čl. 106 Zakona o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014)sprovede postupak razvrgnuća sukorisničke zajednice, izvrši odgovarajuću promenu u evidenciji RGZ SKN a potom podnese zahtev za nastavak postupka konverzije uz naknadu.

Na isti način treba postupiti i ukoliko drugi sukorisnik građevinskog zemljišta i vlasnik objekta podnese zahtev za konverziju uz naknadu.

U oba slučaja je razvrgnuće imovinske zajednice prethodno pitanje za postupak konverzije uz naknadu, naročito stoga što samo vlasnik objekta u ovom slučaju ima pravo na umanjenje naknade za konverzije za površinu zemljišta za redovnu upotrebu zgrade.

Podnosilac zahteva za konverziju katastarske parcele je pravno lice (d.o.o.) koje je u Listu nepokretnosti upisano kao nosilac prava korišćenja na katastarskoj parceli ostalog građevinskog zemljišta u državnoj svojini sa 1/1 udelom. U B listu istog Lista nepokretnosti upisana je na parceli stambeno poslovna zgrada kao objekat izgrađen bez odobrenja za gradnju "za koji vlasnik odnosno držalac nije utvrđen".

Da li je moguće sprovesti konverziju?(grad Smederevo)

U svim slučajevima kada je podnet zahtev za konverziju uz naknadu, potrebno je utvrditi sadržinu isprave koja je osnov sticanja prava korišćenja na građevinskom zemljištu, datum sticanja i zakonitost takvog sticanja.

Uvidom u ispravu koja je pravni osnov sticanja prava korišćenja građevinskog zemljišta potrebno je utvrditi da li se ta isprava odnosi i na sticanje prava na objektu (bez obzira da li je objekat knjižni ili vanknjižni - izgrađen sa ili bez dozvole odnosno odobrenja). Ukoliko je i objekat predmet sticanja, u tom slučaju, treba prekinuti postupak i uputiti stranku da podnese zahtev RGZ SKN da se u njegovu korist prvo upiše državina na tom objektu a potom da podnese zahtev za nastavak postupka konverzije uz naknadu.

Ukoliko predmet sticanja nije i pravo na objektu, potrebno je utvrditi (ako je potrebno i uviđajem službenog lica na licu mesta) ko je ili ko su faktičiki držaoci tog objekta.

Ukoliko se ispostavi da drugo/druga lica imaju prava na objektu, u tom slučaju potrebno je prekinuti postupak konverzije i uputiti stranku da shodno čl. 106 Zakona o planiranju i izgradnji sprovede postupak razvrgnuća sukorisničke zajednice, izvrši odgovarajuću promenu u evidenciji RGZ SKN a potom podnese zahtev za nastavak postupka konverzije uz naknadu.

Da li po dobijanju zahteva za konverziju, nadležni organ prvo po službenoj dužnosti pribavlja od Agencije za restituciju potvrdu da parcela koja je predmet zahteva za konverziju nije u postupku restitucije, pa ako utvrdi da nije u postupku, proverava da li su uz zahtev podneti svi propisani dokazi i nastavlja postupak po čl. 11 Zakona ili istovremeno vrši obe radnje i potom nastavlja postupak u skladu sa čl. 11. Zakona?(grad Smederevo)

U svim slučajevima kada je podnet zahtev za konverziju uz naknadu, potrebno je utvrditi sadržinu isprave koja je osnov sticanja prava korišćenja na građevinskom zemljištu, datum sticanja i zakonitost takvog sticanja.

Iz razloga ekonomičnosti i efikasnosti, pre preduzimanja bilo kakvih radnji u postupku, prvo je potrebno utvrditi da li konkretan slučaj uopšte potpada pod primenu Zakona o konverziji uz naknadu ili ne. To je naravno, jedino moguće utvrditi uvidom u ispravu koja je osnov sticanja na građevinskom zemljištu.

Nakon toga, potrebno je utvrditi uvidom u javno dostupnu bazu podataka o upisanim pravima na nepokretnostima da li su odgovarajuća prava upisana u korist podnosioca zahteva ili nisu.

Tek nakon toga, pošto utvrdi da konkretan slučaj potpada pod primenu Zakona o konverziji i da su uz zahtev podneti propisani dokazi, nadležni organ po službenoj dužnosti pribavlja potvrdu Agencije za restituciju.

Predlažemo da nadležni organ pre obraćanja Agenciji za restituciju, izvrši uvid u svoju evidenciju o nacionalizovanim nepokretnostima, kako bi se na osnovu toga pribavili podaci koji Agenciji mogu poslužiti da lakše i brže izda odgovarajuću potvrdu (podaci o nacionalizovanoj nepokretnosti i vremenu nacionalizacije, podaci o ranijem sospstveniku i sl.).

Napominjemo da je Agenciji za restituciju potrebno dostaviti sledeće podatke: broj kat. parcele iz starog premera, katastarsku opštinu i broj posedovnog lista odnosno ZKUL (u vreme nacionalizacije) i novi broj kat. parcele, katastarsku opštinu i broj LN (nakon izrade Katastra nepokretnosti, kao i podatke o ranijim sopstvenicima nepokretnosti.

Jedna od potencijalno preporučljivih mogućnosti je i upućivanje stranke, da pre podnošenja zahteva za konverzju uz naknadu, od RGZ SKN pribavi uverenje o istorijatu parcele odnosno uverenje o kretanju parcele.

Izvor: Vebsajt SKGO, 22.03.2016.
Naslov: Redakcija