Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O RADU: Od 1. januara 2016. godine ukinuta je obaveza lica koja se prvi put zapošljavaju da imaju radnu knjižicu. Radne knjižice izdate zaključno sa 31. decembrom 2015. godine nastavljaju da se koriste kao javne isprave, a podaci upisani u te knjižice mogu da služe kao dokaz za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i drugih prava u skladu sa zakonom


Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) i dalje će od osiguranika tražiti, uz zahtev za penziju, i radnu knjižicu kao dodatni kontrolni dokument, mada su Zakonom o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013 i 75/2014) one prestale da važe 1. januara 2016. godine, potvrđeno je u PIO fondu.

Radne knjižice, izdate zaključno sa 31.12.2015. godine, ostaju kao javne isprave, a podaci upisani u njih mogu da služe kao dokaz za ostvarivanje prava iz radnog odnosa iako više ne postoji pravni osnov da se od 1. januara 2016. godine izdaju njihovi duplikati, niti da se u njih unose bilo kakvi podaci posle 31.12.2015. godine.

Umesto knjižice poslodavac je dužan da za zaposlenog, sa kojim je zasnovao radni odnos posle 1. januara 2016. godine ili kome je prestao radni odnos posle tog datuma, podnese jedinstvenu prijavu na obavezno socijalno osiguranje (M obrazac), objašnjavaju u PIO fondu.

U jedinstvenu prijavu se unose svi podaci koji su se unosili u radnu knjižicu, što znači da se nalaze u matičnoj evidenciji Fonda PIO. Ukoliko su zaposlenima potrebni dokazi o podacima iz osiguranja, uverenja mogu dobiti u Fondu PIO o svim periodima zaposlenja, odnosno osiguranja.

S obzirom na to da je država i 2015. godine morala da povezuje staž za oko 13.000 zaposlenih, koji su ispunjavali uslov za penziju, a koji su imali "rupu u stažu" zbog poslodavca koji nije hteo da im uplaćuje osiguranje, u PIO kažu, da je tome izgleda došao kraj, jer bi preuzimanje podataka o obračunatim i naplaćenim doprinosima za zaposlene trebalo da se realizuje elektronski, razmenom podataka između institucija.

Zakonom o Centralnom registru obaveznog socijalnog osiguranja("Sl. glasnik RS", br. 30/2010, 44/2014 - dr. zakon i 116/2014) predviđena je obaveza Poreske uprave da ovom registru dostavlja podatke o obračunatim i naplaćenim doprinosima, kao i pojedinačne podatke za svakog osiguranika, koji se odnose na osnovicu i uplatu doprinosa po svim osnovama i periode na koje se te uplate odnose.

Istim Zakonom regulisano je da podatke koji se odnose na osnovicu doprinosa, visinu uplaćenog doprinosa i periode na koje se te uplate odnose, Centralni registar dostavlja Fondu PIO do kraja februara tekuće godine za prethodnu godinu.

Do kraja 2015. godine počela je razmena podataka između Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja i Poreske uprave, ali Centralni registar još uvek nije dostavio podatke Fondu PIO.

Kada je reč o uplatama doprinosima za sveštenike i druge verske službenike, kojima se doprinosi uplaćuju iz republičkog budžeta na najnižu osnovicu (21.552 dinara) oni mogu sami da plaćaju razliku do neke više osnovice, kako bi sebi obezbedili veću penziju.

S obzirom na to, kažu u PIO fondu, da verski službenici plaćaju doprinose prema osnovicama osiguranja koje ne moraju da odgovaraju njihovim zaradama, oni imaju pravo da se sami opredele za neku višu osnovicu i sami plate razliku između najniže i opredeljene osnovice.

Razliku za njih može uplaćivati i crkva, odnosno verska zajednica, s tim što se sve promene ovakvog tipa moraju prijaviti Poreskoj upravi da se ne bi dešavalo da se i sveštena lica iznenade malom penzijom, upravo zato što nisu znali da promene moraju da se prijave, apeluju iz Fonda PIO.

Izvor: Vebsajt Politika, Jasna Petrović-Stojanović, 20.01.2016.
Naslov. Redakcija