Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O JAVNOM TUŽILAŠTVU: Ako javnom tužiocu prestane funkcija, Republički javni tužilac postavlja vršioca funkcije javnog tužioca dok novi javni tužilac ne stupi na funkciju, a najviše na godinu dana


Više od trećine mesta u domaćim tužilaštvima, uključujući i poziciju Tužioca za ratne zločine, biće popunjeno mimo redovne parlamentarne procedure. Iz tužilaštva tvrde da će Republička javna tužiteljka, Zagorka Dolovac, imati puno diskreciono ovlašćenje prilikom odabira ljudi koji će popuniti 31 upražnjeno mesto u tužilaštvima.

Naime, kako je Vlada Republike Srbije u Narodnu skupštinu poslala predlog za izbor 54 kandidata za javnotužilačke pozicije od ukupno 85 koliko je upražnjeno, u nadležnosti Dolovčeve je da u "praznim" tužilaštvima postavi rukovodioce, koji će ih voditi do narednog konkursa. Ti postavljeni tužioci će imati status vršioca funkcije i Zakonom o javnom tužilaštvu ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 104/2009, 101/2010, 78/2011 - dr. zakon, 101/2011, 38/2012 - odluka US, 121/2012, 101/2013, 111/2014 - odluka US, 117/2014 i 106/2015) je predviđeno da oni ne mogu da budu u tom statusu duže od godinu dana. Ipak, neretko su u pravosuđu ti rokovi bili probijani. Pritom, ne postoje precizni kriterijumi kojima Republički javni tužilac mora da se vodi prilikom odabira ljudi, pa postavljeni tužioci uopšte ne moraju da budu na listi koje je Državno veće tužilaca (DVT) prosledilo Vladi Republike Srbije.

Prema rečima Lazara Lazovića, predsednika Udruženja sudijskih i tužilačkih pomoćnika, ovakvo rešenje dovodi u pitanje čitav proces odabira tužilaca.

- Čemu uopšte sprovoditi izbor tužilaca ako će ovako da budu birani - kaže Lazović.

Pored načina odabira neizglasanih tužilaca, Lazović ima primedbe i na način na koji su postavljeni oni koji su dobili glasove skupštinske većine.

- Ostaje nejasno kojim se kriterijumima vodila Vlada Republike Srbije kada je predložila ove kandidate Narodnoj skupštini Republike Srbije - navodi Lazović. Prema njegovim rečima, Vlada Republike Srbije ima formalno pokriće, jer spisak koji je njima dostavilo Državno veće tužilaca nije sadržao broj bodova koji su pojedini kandidati osvojili.

- Vlada Republike Srbije je pred sobom imala samo spisak ljudi, koji jesu bili rangirani, ali bez broja bodova koji su osvojili. Zato je i formalno bilo moguće da Vlada Republike Srbije predloži i kandidate koji nisu bili prvoplasirani po broju bodova - tvrdi Lazović i dodaje da su članovi Vlade Republike Srbije, da su hteli mogli da saznaju kako je ko prošao na testu.

On je naglasio da je sve to dodatno umanjilo uticaj koji Republičko javno tužilaštvo preko svog organa, Državnog veća tužilaca, ima na izbor nosilaca javnotužilačke funkcije. Prema njegovim rečima, strukovna udruženja tužilaca su u više navrata iznosila primedbe na način odabira, kao i na ranije usvojeni Pravilnik o kriterijumima i merilima za ocenu stručnosti, osposobljenosti i dostojnosti kandidata za nosioca javnotužilačke funkcije ("Sl. glasnik RS", br. 55/2009).

ZAKON O JAVNOM TUŽILAŠTVU ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 104/2009, 101/2010, 78/2011 - dr. zakon, 101/2011, 38/2012 - odluka US, 121/2012, 101/2013, 111/2014 - odluka US, 117/2014 i 106/2015)

Vršilac funkcije javnog tužioca

Član 36

Ako javnom tužiocu prestane funkcija, Republički javni tužilac postavlja vršioca funkcije javnog tužioca dok novi javni tužilac ne stupi na funkciju, a najviše na godinu dana.

Vršioca funkcije Republičkog javnog tužioca postavlja Državno veće tužilaca.

Izvor: Vebsajt Danas, V. Jeremić, 23.12.2015.
Naslov: Redakcija