Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O OZAKONJENJU OBJEKATA: Rušenje nezakonito izgrađenog objekta u smislu ovog Zakona neće se izvršavati do pravosnažno okončanog postupka ozakonjenja. Postupci za legalizaciju objekata po zahtevima koji su podneti do 29. januara 2014. godine, a koji nisu okončani do stupanja ovog Zakona na snagu, okončaće se po njegovim odredbama. Predmet ozakonjenja će biti i oni objekti za koje nije podnet zahtev za legalizaciju, a vidljivi su na satelitskom snimku, koji mora biti dostupan na uvid u elektronskom obliku na internet stranici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture


Zakon o ozakonjenju objekata (dalje: Zakon), koji je Narodna skupština Republike Srbije usvojila 20. novembra 2015. godine, omogućiće jeftiniju i jednostavniju legalizaciju, a stručnjaci kažu da se taj Zakon razlikuje od prethodnih po tome što će država sprovoditi taj proces.

"Mislim da je ovaj Zakon daleko ispred ranijih rešenja zato što se radi o javnom intresu, jer je država legalizaciju postavila kao pitanje od javnog interesa i samim tim pitanje naknade za uređenje zemljišta postaje irelevantno", rekao je predsednik Upravnog odbora Klastera nekretnina, Nenad Đorđević.

On je naveo da je to ranije bio problem, pa je Ustavni sud u više navrata utvrđivao da se zbog umanjene naknade kod legalizacije građani stavljaju u nepovoljniji položaj - oni koji su gradili po zakonu.

Kako navodi, država je tako priznala da je nelegalna gradnja njena krivica i, što je i logično, odrekla se naknade za uređenje odnosno preuzela troškove izgradnje infrastrukture u područjima gde je nelegalno građeno.

"Jer, da je država htela da spreči nelegalnu gradnju ona bi te objekte rušila blagovremeno, ne bi dozvolila da se desi ovo što sada imamo", rekao je Đorđević.

Đorđević, koji je i stručnjak za nekretnine, ističe da Zakon predviđa jako male troškove i tehničku dokumentaciju koja je manjeg obima nego ranije.

"Sada, objekat neće legalizovati samo onaj ko to stvarno ne želi i čiji je objekat izgrađen u zonama gde Zakon ne dozvoljava legalizaciju", rekao je Đorđević.

Mislimo da je dobro da se jednom preseče i da više nema nelegalnih objekata bila je dobra ideja i pre 20 godina kada je donet prvi zakon, ali su zakonska rešenja bila loša zato što su, kako kaže, od nelegalnih graditelja imali očekivanja da ispune skoro sve uslove kao i oni koji su gradili legalno.

"Sa jedne strane, to je ispravno, jer nije pošteno da onaj koji nelegalno gradi bude u povlašćenom položaju u odnosu na onog koji je legalno gradio, ali kada taj proces toliko odmakne i traje toliko dugo kao što je kod nas trajao više od 30 godina nerealno je da država očekuje da će ljudi koji su nelegalno gradili u tom periodu ispuniti svoje obaveze prema zakonu koje bi trebalo da ispune, kao i da su legalno gradili", ističe Đorđević.

Prema njegovim rečima, usvajanje novog Zakona će olakšati ljudima da uknjiže svoje nepokretnosti i samim tim da ih lakše stave u promet, jer sada ljudi ne žele da kupuju nepokretnosti koje nisu uknjižene i nemaju urednu vlasničku dokumentaciju.

On je izarazio očekivanje da će legalizacija olakšati promet i da će više ljudi moći da trguje sa svojim nekretninama, od čega će i država imati koristi.

Đorđević je naglasio da će se i ovaj Zakon obesmisliti ako država ne zauzme radikalan stav da objekti koji budu građeni posle donošenja Zakona budu rušeni.

U Srbiji postoji 1,5 miliona nelegalnih objekata, a Zakonon je predviđeno da taksa za objekte do 100 metara kvadratnih iznosi 5.000 dinara, do 200 kvadrata 15.000, do 300 kvadrata 20.000 dinara, a preko 300 kvadrata 50.000 dinara.

Kada je reč o komercijalnim objektima, taksa do 500 kvadrata iznosiće 250.000 dinara, za objekte od 500 do 1.000 kvadrata 500.000 dinara, za one preko do 1.500 kvadrata milion dinara, a preko te kvadrature tri miliona dinara.

Rušenje nezakonito izgrađenog objekta u smislu ovog Zakona neće se izvršavati do pravosnažno okončanog postupka ozakonjenja.

Postupci za legalizaciju objekata započeti do dana stupanja na snagu ovog Zakona, a što će se desiti narednog dana od dana njegovog objavljivanja, po zahtevima koji su podneti do 29. januara 2014. gdine, a koji nisu okončani do stupanja ovog Zakona na snagu, okončaće se po njegovim odredbama.

Predmet ozakonjenja će biti i oni objekti za koje nije podnet zahtev za legalizaciju, a vidljivi su na satelitskom snimku, koji mora biti dostupan na uvid građanima u elektronskom obliku na internet stranici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 22.11.2015.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija