NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU: Odredbe Nacrta zakona o zakupu zemljišta podelile male i velike poljoprivrednike. Prema do sada potpisanim sporazumima sa Evropskom unijom predviđeno je i da od septembra 2017. godine strancima bude omogućena kupovina zemljišta

Javna rasprava o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu je završena, ali se nastavila među zemljoradnicima.

Zbog nedovoljne iskorišćenosti poljoprivrednog zemljišta, u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine predlažu da se velikim investitorima ponudi trećina zemljišta u zakup do 30 godina. Mali poljoprivrednici na to ne gledaju blagonaklono, jer se plaše se da će tako postati nadničari koji će raditi za velike proizvođače.

Prema do sada potpisanim sporazumima sa Evropskom unijom, stranci će moći da kupuju zemlju u Srbiji od septembra 2017. godine. Samo u Vojvodini, ukoliko se usvoji Nacrt zakona, na raspolaganju će im biti trećina neobrađenog državnog zemljišta.

Mali poljoprivredni proizvođači zalažu se da do ulaska Srbije u EU, zemlju obrađuju domaći poljoprivrednici. Takođe, predlažu i da se neobrađeno zemljište prodaje malim poljoprivrednim proizvođačima, koji imaju manje od 20 hektara, na 20 godina otplate.

Iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine poručuju da im je prioritet racionalnije i ekonomičnije upravljanje državnim zemljištem, kao i da poljoprivrednici neće biti na gubitku. Njima će biti ponuđeno da kupe maksimalno 20 hektara na otplatu od pet godina. Onima koji to ne budu mogli, savetuju da se udruže.

"Smatramo da bismo kroz udruživanje poljoprivrednika, odnosno kooperaciju sa velikim investitorima, postigli i efekat da oni lakše obnavljaju i uvećavaju svoju proizvodnju, i da imaju siguran plasman za svoje proizvode", poručila je ministarka Snežana Bogosavljević Bošković.

Na predložen Nacrt zakona reaguju i stručnjaci. Smatraju da su izmene predviđene Nacrtom zakona parcijalne, jer se odnose samo na državno zemljište i samo na pravna lica.

Prema rečima profesora Poljoprivrednog fakulteta, Miladina Ševarlića, izmenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Sl. glasnik RS", br. 62/2006, 65/2008 - dr. zakon i 41/2009) doći će do prilagođavanja koje je neophodno zbog predstojeće primene sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU, budući da od 1. septembra 2017. godine moramo da omogućimo ravnopravno učešće inostranih kupaca bilo fizičkih bilo pravnih, kao i domaćih kupaca u kupovini svih nepokretnosti, pa prema tome i poljoprivrednog zemljišta.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, u Srbiji je ukupno 49 odsto neizdatog zemljišta. Tačnije, 240.000 hektara se ili ne obrađuje ili je uzurpirano, što državi nanosi milionsku štetu. Samo u sudskim sporovima se po tom osnovu potražuje 22 miliona evra.

Izvor: Vebsajt RTS, 22.08.2015.