Od ukupnog broja pokrenutih individualnih postupaka u 2015. godini pred Republičkom agencijom za mirno rešavanje radnih sporova, četvrtina se odnosila na zlostavljanje i diskriminaciju na radu. Od tog broja jedna trećina dolazila je iz realnog, dok su čak dve trećine iz javnog sektora, i to najčešće zdravstva i prosvete.
Prema rečima Mileta Radojkovića, direktora Agencije, to svakako ne znači da je kod privatnika manje mobinga, već da postoji veći stepen tolerancije.
- U toku postupka u 70 odsto slučajeva ispostavilo se da nije reč o mobingu već o nekoj drugoj povredi prava iz radnog odnosa, čak i zloupotrebi prava, dok je kod 30 procenata utvrđeno postojanje mobinga. Takođe, u 2015. godini, primetan je porast broja postavljenih pitanja, upućenih putem sajta Agencije - kaže Radojković.
Kako bi se na vreme reagovalo i kako bi se prijavili slučajevi zlostavljanja na radu, u saradnji Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova biće pokrenut zajednički projekat uvođenja telefonske usluge "SOS mobing". Ova nova usluga nastala je kao posledica nedovoljne informisanosti kako zaposlenih tako i poslodavaca o odredbama Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu ("Sl. glasnik RS", br. 36/2010 - dalje: Zakon).
Pozivanjem broja 0800-300-601 i biranjem odgovarajućeg tastera od jedan do pet, dobiće se tačne informacije o tome šta je mobing i koje radnje podrazumeva, koji modeli zaštite postoje u našem pravnom sistemu, odnosno više informacija o obaveznom postupku posredovanja kod poslodavca, zatim sudskom i postupku pred Republičkom agencijom za mirno rešavanje radnih sporova.
- Iako je Zakon u primeni nepunih šest godina, pokazalo se da zaposleni i poslodavci i pored jasno predviđenih pravila ponašanja, koja su regulisana Pravilnikom o pravilima ponašanja poslodavaca i zaposlenih u vezi sa prevencijom i zaštitom od zlostavljanja na radu ("Sl. glasnik RS", br. 62/2010), svoje odnose uređuju uglavnom na osnovu ličnih stavova o tome "šta je u redu", "šta nije u redu" i što je nedopustivo - kaže Radojković.
U vremenu kada građani veoma teško dolaze do bilo kakvog posla, još teže do dobro plaćenog, a pritom poslodavci imaju ogromne poteškoće da posao održe profitabilnim, u vremenu u kome se brzo živi i pažnja posvećuje sticanju materijalnih dobara, međuljudskim odnosima se ne posvećuje dovoljno pažnje.
- Cilj uvođenja usluge SOS mobing je da se bar za trenutak zastane i razmisli o mobingu, da se podigne svest o postojanju ove pojave i da se proširi znanje o prevenciji i zaštiti zlostavljanja na radu. Kvalitet nekog posla ne meri se samo količinom zarađenog novca, jer ne postoje pare koje mogu da nadoknade nečije zlostavljanje - kaže Radojković.
Pred Višim sudom u Begradu trenutno se vodi oko 600 sporova za mobing.
Izvor: Vebsajt Novosti, J. Ž. S., 22.03.2016.