Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O JAVNOJ SVOJINI: Prema Zakonu u javnu svojinu spadaju imovinska prava Republike Srbije, autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave. Rok da se elektronski, putem specijalnog softvera, unesu podaci o kompletnoj državnoj imovini i njenoj vrednosti ističe početkom 2017. godine


Po knjigovodstvenoj vrednosti, državna imovina vredi oko sedam milijardi evra, izjavio je v.d. direktora Republičke direkcije za imovinu, Jovan Vorkapić, dodjući da je ubeđen da po tržišnoj vrednosti vredi i više od 14 milijardi evra.

"To ćemo znati kada uradimo procene na kojima će raditi i konsultanti Svetske banke. Sve treba da bude gotovo početkom 2017. godine, do kada je rok da se elektronski, putem specijalnog softvera, unesu podaci o kompletnoj državnoj imovini i njenoj vrednosti. Važno je da znamo šta država poseduje i da se stavi u funkciju, jer mrtav kapital je samo trošak", rekao je Vorkapić.

Prema njegovim rečima, prihodi Direkcije u 2015. iznosili su 1,2 milijarde dinara, odnosno nešto više od 10 miliona evra, od čega je oko 6,5 miliona evra dobijeno od zakupa.

"U prethodne dve godine uvećali smo naplatu za oko 20 odsto. Sve smo uplatili u budžet, jer mi ne zadržavamo ništa osim troška za plate, za koje izdvajamo oko pola miliona evra godišnje. Od situacije da idemo na raskid ugovora, došli smo do reprograma, gde će država dobiti više nego da vodi sudske sporove", rekao je on.

Vorkapić je rekao da očekuje da do kraja februara 2017. godine bude prijavljena sva imovina, svih nosilaca prava javne svojine. To treba da uradi lokalna samouprava, gradovi, pokrajine, javna preduzeća, institucije ministarstva, škole, bolnice, jer postoji državna imovina na više nivoa.

Prema Zakonuo javnoj svojini ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 88/2013 i 105/2014 - dalje: Zakon), javna svojina nije samo svojina Republike Srbije, nego i gradova i opština, a postoji i mogućnost da javna preduzeća imaju svoju imovinu, uz odgovarajuću odluku koju treba da donese Vlada Republike Srbije.

Popis imovine je, dodaje, neophodan za javna preduzeća, jer će u nekom trenutku neka od njih ići u privatizaciju, a preduzeće bez svoje imovine ne može da iskaže pravilno svoj status.

Vorkapić je naveo da Srbija ima značajan deo imovine u inostranstvu, koji, takođe, treba popisati, proceniti i videti kako se ona koristi, jer se često veliki novac troši na zakup stanova i kuća za diplomatske predstavnike, dok sa druge strane, postoji ta imovinu pod ključem širom sveta.

"Ništa nas ne sprečava da uradimo analizu i sve iskoristimo na bolji način. Kad se sabere sve to što imamo po svetu i koliko nas košta, pokaže se da mnogo para trošimo, a što je najgore, imovina propada. Zato su tu moguće uštede. Mi za tu imovinu plaćamo velike lokalne poreze drugim državama, moramo da je održavamo, a ne koristimo je. To su stvari koje moramo da rešimo sada i odmah", rekao je on.

Vorkapić je rekao da je kontrola korišćenja državne imovine pokazala da se jedan deo imovine, pre svega kancelarijski prostor, neadekvatno koristi, zbog čega je Vlada Republike Srbije formirala radnu grupu koja ima zadatak da utvrdi način korišćenja, a na čelu radne grupe je Vorkapić.

Prošli smo kroz sve prostore koje koriste ministarstva, uprave i instituti i ustanovili smo da se u značajnom broju slučajeva državna imovina neadekvatno koristi. Govoreći o državnim stanovima, on je rekao da jedan broj i dalje prazan, te da je predložio da se neki prodaju po tržišnoj vrednosti.

Upitan šta je doneo Zakon iz 2011. prema kojem javna svojina može biti i u vlasništvu lokalnih samouprava i Autonomne pokrajine Vojvodina, on je rekao da je to teško oceniti, jer neka imovina čeka i ne može da se koristi dok se ne završi restitucija, što usložnjava posao.

"Zato efekte restitucije najviše osećaju lokalne samouprave jer su se one javljale kao korisnici. Restitucija nam prilično komplikuje situaciju, posmatrano i iz ugla rokova do kojih moramo da popišemo svu javnu svojinu", naveo je.

Kada je reč o vojnoj imovini, i napredovanju master plana, on je rekao da je nešto realizovano, ali veliki deo nije prodat, pa se razmišlja o reviziji tog master plana. "Dogovor između RDI i Ministarstva odbrane je da napravimo okrugli sto sa lokalnim samoupravama, da čujemo kako oni vide rešenje na ključnim mestima u gradovima i posle toga ćemo izvršiti izmene master plana. Ima dosta zainteresovanih za vojnu imovinu i to su često lokalne samouprave", kaže Vorkapić. 

Izvor: Vebsajt Politika, 22.02.2016.
Naslov: Redakcija