Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O OZAKONJENJU OBJEKATA: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine APV zalaže se za ozakonjenje nelegalnih objekata koji ne ugrožavaju javni interes, prava ostalih građana, opšte namene i provođenje prostorno-planske dokumentacije i koji ne ugrožavaju prirodnu baštinu i životnu sredinu u Srbiji


Pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine, Slobodan Puzović, izjavio je da će se, ukoliko dođe do legalizacije bespravno sagrađenih objekata u Srbiji, povećati i rizik od elementarnih nepogoda, s obzirom na to da je divlja gradnja i neadekvatno odlaganje otpada umnogome doprinelo problemima sa poplavama i klizištima koje smo imali prethodnih godina.

Govoreći o dilemama Sekretarijata u odnosu na Nacrt zakona o ozakonjenju objekata, Puzović je ocenio da je suštinsko pitanje kako legalizovati određeni broj objekata, a da to ne ugrozi interes i prava ostalih građana.

On je dodao da je sporno i to što se teži izjednačavanju građana koji su do sada poštovali zakone sa onima koji su nelegalno gradili i naglašava da se u Srbiji mora poštovati prostorno-planska dokumentacija.

"Kada bi se prepoznali i nagradili oni koji je poštuju, a kažnjavali oni koji to ne čine, umnogome bi se problem rešio", poručio je Puzović.

Puzović je ocenio i da Nacrt zakona može loše uticati i na životnu sredinu i zaštićena područja, "jer je svaka legalizacija divlje gradnje na tim područjima opasna".

Često na tim lokalitetima čuvamo staništa i obezbeđujemo kvalitetan vodni režim, čuvamo vodne i šumske resurse, što je nemoguće ukoliko cveta divlja gradnja i ukoliko nisu rešena pitanja divljih deponija, naveo je Puzović.

Kako je najavila ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Zorane Mihajlović, Vlada Republike Srbije sledeće nedelje bi trebalo da usvoji Predlog zakona, a da poslanici Narodne skupštine Republike Srbije o njemu raspravljaju početkom novembra 2015. godine.

Za ozakonjenje objekta potrebno je platiti taksu između 3.000 i 30.000 dinara u zavisnosti od površine objekata i priložiti dva dokumenta: izveštaj o zatečenom stanju, čiji je sastavni deo elaborat geodetskih radova koji izdaju projektantski biroi i geodetske kuće i dokaz o svojini (kupoprodajni ugovor, rešenje o nasleđivanju, ugovor o kupovini ili zakupu zemljišta...). Za 700.000 onih koji su od ranije u postupku legalizacije sledi samo plaćanje takse za ozakonjenje. I pri tom se svi oni automatski uknjižavaju u katastar kao vlasnici nekretnina.

Prema Nacrtu zakona ukoliko je zgrada sagrađena u novije vreme, a firma investitora i dalje radi, on će morati da je ozakoni, ali kao komercijalni objekat. To znači da će ga taksa za ozakonjenje stajati 50.000 dinara. Platiće i 9.000 dinara za izveštaj o zatečenom stanju.

U slučaju davno sagrađenih stambenih zgrada, koje su gradile firme koje su ugašene ili su otišle u stečaj, dovoljno je da jedan stanar podnese zahtev. On neće plaćati taksu za ozakonjenje cele zgrade, ali da bi ozakonio i uknjižio svoj stan on mora da priloži izveštaj o zatečenom stanju zgrade. Zato je najbolje da se svi stanari upišu, a ko to ne učini sledi mu veći porez na imovinu.

Izvor: Vebsajt Blic, 21.10.2015.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija