Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O POSTUPKU UTVRĐIVANJA ČINJENICA O POLOŽAJU NOVOROĐENE DECE ZA KOJU SE SUMNJA DA SU NESTALA U PORODILIŠTIMA U REPUBLICI SRBIJI: Komitet pravnika za ljudska prava smatra da Nacrt zakona nije adekvatan, jer je planirano da se slučajevi nestalih beba razmatraju u vanparničnom postupku, što bi onemogućilo izvođenje mnogih dokaza koji bi trebalo da dovedu do konačne istine u ovim slučajevima


Slučaj nestalih beba već pola veka ne dobija epilog. Zbog toga je Komitet ministara Saveta Evrope još jednom razmatrao dokle je Srbija stigla u izvršenju presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju novorođene dece za koju se sumnja da su nestala u porodilištima.

Roditelji kažu da se država ponaša vrlo neodgovorno po tom pitanju.

Više od deceniju Mirjana Novokmet ne može da sazna šta se dogodilo sa njenim detetom koje je rodila davne 1978. godine. Bebu nikada nije videla, jer su joj lekari rekli da je umrla. Ona kaže da je ukradena i zato godinama nailazi na ignorisanje države.

"Nisu roditelje shvatili ozbiljno u njihovom traganju i po našem ustavnom pravu na kraju imamo prava da saznamo istinu o sudbini svojih najmilijih... Država stavlja ovaj problem pod tepih i mi se pitamo da li država u ovom slučaju krije jednu kriminalnu grupu ili je možda i sama učesnik u svemu tome, ako vi i ćutanjem ne želite da pomognete roditeljima", navodi Novokmet.

Ima i onih koji su uspeli da pronađu decu, ali im sud onemogućava da to dokažu.

"Ako ja tvrdim da je to dete moje po dokumentaciji, trebalo je da napišu nalog za DNK analizu i da se to okonča. Pojasnite šta se izdešavalo oko vašeg zahteva sa DNK. Jednostavno su me odbili sa zastarelošću i to ne kompletna, nego eventualna zastarelost", dodaje Novokmet.

Srbija je, krajem avgusta 2016. godine, obavestila Savet Evrope o postupcima koje preduzima u slučaju nestalih beba. Akcionim planom za Poglavlje 23, međutim, nije precizirano kada bi zakon o nestalim bebama mogao biti usvojen, pa je Savet to ponovo uvrstio na dnevni red.

"Sve državne institucije kao i organizacije koje su učestvovale u izradi Nacrta zakona o postupku utvrđivanja činjenica o položaju novorođene dece za koju se sumnja da su nestala u porodilištima u Republici Srbiji, svesne su da je Srbija prva država koja bi trebalo da izradi jedan ovakav zakon, pri tome nemajući uporednu praksu na koju bi mogla da se ugleda. Takođe, urađen je takav koncept koji će roditeljima, u ovakvim okolnostima, u najvećoj meri izaći u susret", navodi se u saopštenju Ministarstva pravde.

Iz Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM) kažu da predloženi Nacrt zakona nije adekvatan.

"Nacrtom zakona nije predviđeno kako će se vršiti istraga, odnosno ne bi mogle da se vrše sve one istražne radnje koje bi zapravo na kraju jednine mogle da dovedu do saznanja svih tih relevantnih činjenica, to prosto tim vanparničnim postupkom, koji je predviđen ovim Nacrtom zakona, to nije moguće", navodi Ana Janković iz YUCOM-a.

Evropski sud za ljudska prava presudio je u martu 2013. godine da Srbija mora da isplati Zorici Jovanović 10.000 evra odštete i da joj obezbedi informacije o sudbini njenog novorođenčeta koje je nestalo iz porodilišta u Ćupriji pre više od 30 godina. Međutim, taj slučaj kao i mnogi drugi, još nisu dobili konačni epilog.

Izvor: Vebsajt N1, Jelena Mirković, 21.09.2016.
Naslov: Redakcija