Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

STRATEGIJA ADAPTACIJE NA KLIMATSKE PROMENE, REVIZIJA STRATEGIJE RAZVOJA ENERGETIKE I STRATEGIJA ŠUMA


Predstavnici organizacija civilnog društva koje se bave zaštitom životne sredine, upozorili su danas da je najveći društveni, ekonomski i ekološki problem Srbije nespremnost i neprilagođenost na klimatske promene.

Učesnici trećeg poslaničkog Zelenog foruma smatraju da bi država hitno morala da donese strategiju adaptacije na klimatske promene, kao i da se uradi revizija strategije razvoja energetike, koja je povučena iz javne rasprave, a oba dokumenta da se integrišu sa strategijom razvoja šuma.

Podsetili su da je još 2005. godine Svetska banka procenila da je Srbija godišnje gubila 420 miliona evra zbog nepovoljnih vremenskih prilika.

Predstavnik Centra za ekologiju i održivi razvoj Zvezdan Kalmar kazao je da je Srbija, računajući po glavi stanovnika, jedan od najvećih emitera emisije CO2, koji proizvodi efekat staklene bašte i utiče na promenu klime.

On je podsetio da se klimatske promene u Srbiji intenzivnije ispoljavaju poslednjih desetak godina, što se moglo videti kroz ovogodišnje katastrofalne poplave, ali i kroz velike suše ranijih godina.

"Ta dramatična promena klime utiče na ekonomiju zemlje, posebno poljoprivredu, koja učestvuje sa 30 odsto u bruto donaćem proizvodu Srbije, ali i na šumske resurse koji bi trebalo da u budućnosti budu osnovica domaće ekonomije, a utiču i na vodosnabdevanje", kazao je Kalmar.

Kako je istakao, Srbiji će zbog ekstremnih vremenskih uslova, biti potreban integrisani projekat regulacije navodnjavanja, odbrana od poplava i snabdevanja pijaćom vodom.

On je kazao i da Srbija prema stručnim procenama godišnje gubi šest milijardi evra kroz zdravstvene i druge troškove kao posledicu korišćenja uglja, dok istovremeno više od 800.000 građana spaljuje drvo i ugalj na loš i neefikasan način.

Kalmar smatra i da je loše to što država daje milionske garancije da se nabavi oprema za Elektroprivredu Srbije, odnosno kopove uglja u Kostolcu, bez obzira što takav energetski sektor emituje više od pola emisije CO2 zemlje.

Predstavnik organizacije "Jedan stepen Srbije" Đorđe Samardžija smatra da bi država trebalo da počne da naplaćuje taksu na emisije CO2 od proizvođača i uvoznika energije koja se dobija iz fosilnih goriva.

Samardžija je kazao da bi naplata prve godine trebao da iznosi 15 dolara po toni emitovanog CO2, a da bi kasnije godišnje povećanje te cene trebalo da bude 10 dolara, kako se ulaganje u proizvodnju energije iz fosilnih goriva više ne bi isplatilo.

Predsednik Zelenih Srbije Ivan Karić najavio je da će Skupštini Srbije, odnosno Odboru za zaštitu životne sredine, predložiti održavanje javnog slušanja "Klimatske promene kao realnost u Srbiji - izazovi, odgovori, mogućnosti".

Karić je naveo da se razmatra i mogućnost da se kroz razgovor predstavnika regiona napravi svojevrsna balkanska strategija za klimatske promene, koja bi na efikasniji način omogućila borbu protiv ekoloških katastrofa poput suša, poplava, klizišta.

Izvor: