Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NBS RAZMATRA MODEL NEDEPOZITNIH KREDITNIH INSTITUCIJA KOJIMA BI BILO DOZVOLJENO DA OTKUPLJUJU PROBLEMATIČNE KREDITE STANOVNIŠTVA: Ove agencije će biti obveznici primene zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga i o obligacionim odnosima, tako da ugovorni odnos poverilac-dužnik ničim ne bi bio izmenjen


Zbog toga što bankarski sektor "pritiska" oko 3,7 milijardi evra teško ili nikako naplativih kredita sve češće se čuje da bi, možda, ponovo trebalo dozvoliti bankama da i nekim drugim finansijskim institucijama, odnosno specijalizovanim agencijama, mogu da prodaju takva potraživanja koja imaju prema građanima, a ne samo bankama kao što je to sada slučaj. Trgovanje nenaplativim kreditima među bankama nije dalo rezultate na čišćenju bilansa, pa otuda bankari veruju da je neminovnost da država dozvoli veće trgovanje nenaplativim zajmovima.

Uvođenje agencija za namirivanje dugova građana prema bankama bio bi zapravo povratak na staro, odnosno na vreme od pre nekoliko godina kada su banke i specijalizovanim agencijama mogle da prodaju loše zajmove. To su oni poznati slučajevi kada dužniku zazvoni telefon i agencija ga (a ne banka jer je došlo do promene, odnosno prodaje duga), "podseti" da ima neplaćene rate za kredit i da sada treba da dug plati novom poveriocu. Agencija mu nudi da se "dogovore", odnosno da on plati veći iznos duga ili neki njegov deo kako ga poverilac ne bi tužio sudu što automatski znači povećanje izdataka za dužnika, između ostalog i za troškove izvršitelja. Ali agencije i dalje mogu da zivkaju telefonom dužnike za bilo koje druge dugove poput neplaćenih računa za mobilni telefon.

U međuvremenu, Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011 i 139/2014) pre nekoliko godina država je odlučila da zaštiti građane tako što banke više ne mogu da prodaju dugove takvim agencijama.

Kod bankarskih plasmana građanima učešće takozvanih toksičnih zajmova je oko 11 odsto, što znači da je svaki deseti kredit dat fizičkim licima problematičan. Drugačije rečeno oko 75 milijardi dinara građani ne vraćaju bankama.

U Narodnoj banci Srbije (NBS) na pitanje da li će dozvoliti da banka može i nekom drugom sem drugoj banci da proda problematičan kredit niti potvrđuju, niti negiraju takva razmišljanja. Ali, naglašavaju da nijedan dokument koji se bavi tim problemom ne predviđa da NBS to mora da sprovede.

"Aktivnost koja je definisana u okviru Strategije za rešavanje problematičnih kredita ("Sl. glasnik RS", br. 72/2015), odnosno Akcionog plana NBS podrazumeva isključivo analizu mogućnosti i potrebe liberalizacije tržišta problematičnih kredita građana i nikako ne predviđa da NBS to mora da sprovede. Analize prodaje potraživanja nerezidentima, kao i prodaje potraživanja od fizičkih lica su urađene, a zaključci su još uvek internog karaktera", odgovaraju u NBS.

Pomenute agencije, međutim, nemaju pravo da prinudno naplate dug i ne treba njihov rad brkati sa radom izvršitelja. U slučaju prodaje potraživanja menja se samo poverilac, a on dalje odlučuje kako će svoje potraživanje, odnosno dug dužnika, da naplati.

Izvršitelji su tek sledeća instanca, jer oni naplaćuju potraživanja, kako banaka, tako i drugih privrednih subjekata, tek na osnovu sudske odluke i u postupku koji reguliše Zakon o izvršenju i obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 31/2011, 99/2011 - dr. zakon, 109/2013 - odluka US, 55/2014 i 139/2014).

U NBS navode da je Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, precizno definisano da "u slučaju ustupanja potraživanja banke iz ugovora o kreditu drugoj banci, korisnik zadržava sva prava koja su ugovorena, kao i pravo isticanja prigovora prema drugoj banci koje je imao i prema prvoj banci, a druga banka ne može korisnika dovesti u nepovoljniji položaj od položaja koji bi imao da to potraživanje nije preneto, i korisnik zbog toga ne može biti izložen dodatnim troškovima". Dakle, u smislu Zakona, čak i ako dođe do promene poverioca, prava korisnika kredita ničim ne mogu biti umanjena.

Drugim rečima, čak i ako i kada budu uvedene nove finansijske institucije za tu namenu i na njihov rad će se primenjivati Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, kao i Zakon o obligacionim odnosima ("Sl. list SFRJ", br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, "Sl. list SRJ", br. 31/93 i "Sl. list SCG", br. 1/2003 - Ustavna povelja), tako da ugovorni odnos poverilac-dužnik ničim ne bi bio izmenjen.

Bakari kažu da nemaju interes, niti je to njihov posao, da uteruju dugove građana niti da prodaju neotplaćene stanove pod hipotekom. Njihov osnovni posao je da plasiraju kredite i da na tome zarađuju. Zato im je logično da država "vrati" agencije koje će to da rade umesto njih.

Inače, ne postoji nijedan slučaj da je bilo koja banka nenaplativ zajam građana prodala drugoj.

Nema nikakve logika u tome. Zašto bi neka banka kupila tuđi neuspešni kredit. Načini za rešavanje problema su isti, rezervacije koje moraju da se plate kod centralne banke su iste – kaže jedan bankar. Oni su uvereni da će NBS kad-tad morati da omogući veće trgovanje nenaplativim zajmovima građana. To su praktično i pročitali u Strategiji za rešavanje problematičnih kredita gde se navodi da će NBS "sagledati eventualne prepreke za uspostavljanje društava sa posebnom namenom, kao i zaštitne mere u slučaju liberalizacije prodaje problematičnih kredita investitorima".

Izvor: Vebsajt Politika, Jovana Rabrenović, 18.05.2016.
Naslov: Redakcija