Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDNACRT GRAĐANSKOG ZAKONIKA: Javna rasprava sredinom aprila - novine: Profesionalna odgovornost pripadnika određenih profesija, uvodi se ugovor o nasleđivanju i mogućnost određivanja naknade štete po principu pravičnosti


Za tri nedelje počinje javna rasprava o Prednacrtu građanskog zakonika, koji donosi brojne novine. Profesionalnoj odgovornosti podležu i inženjeri, veterinari, arhitekte, javni beležnici, izvršitelji, advokati...

Lekari i druga lica medicinske struke odgovorna su za štetu kada, svojim ponašanjem u pružanju zdravstvene zaštite suprotno pravilima savremene medicine i zdravstvene prakse, prouzrokuju smrt, telesnu povredu ili pogoršanje zdravstvenog stanja pacijenta. Ako je za to odgovorna i zdravstvena ustanova, bila ona privatna ili državna, njihova odgovornost je solidarna.

Ovako glase sasvim novi članovi koje donosi Prednacrt građanskog zakonika, kojima će, obećavaju u Ministarstvu pravde, biti znatno proširena zaštita oštećenih. Prednacrt će se, posle devet godina pisanja zakonika, sredinom aprila konačno naći na javnoj raspravi. U radnoj grupi navode da mnogobrojni slučajevi iz svakodnevnog života i teške posledice zbog propusta i grešaka medicinskog osoblja pokazuju da je potrebno redefinisati profesionalnu odgovornost lekara.

Prednacrt kaže i da se odgovorno lice može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je postupalo s povećanom profesionalnom pažnjom ili da je šteta nastala isključivo krivicom pacijenta ili trećeg lica. Profesionalna odgovornost se ne može unapred, ugovorom, isključiti ili ograničiti. Proceni profesionalne odgovornosti, osim lekara, podležu i inženjeri, veterinari, arhitekte, javni beležnici, izvršitelji, advokati i drugi.

Značajna novina je i određivanje naknade štete po kriterijumu "pravičnosti". Ako visina štete ne može tačno da se utvrditi, sud može da je odredi po pravičnosti, "vodeći računa o svim okolnostima slučaja".

Jedan alternativni član predviđa i zaoštrenu odgovornost organizatora sportskih i drugih priredbi, kao i proširenje njihove odgovornosti i u slučaju oštećenja stvari.

 Novosti ima i u vezi sa obligacionim odnosima, pa je Prednacrtom izričito propisano da ugovor obavezuje ugovorne strane isto kao zakon. To znači da se on mora poštovati kao i svaki važeći zakonski akt.

Srbija je jedna od retkih zemalja koja nema građanski zakonik, iako je bila među prvim evropskim državama koje su ga imale, još 1844. On je bio na snazi punih sto godina, sve do 1946. Kada, posle javne rasprave, novi građanski zakonik bude stupio na snagu, prestaće da važi čak 12 zakona.

Odeljak o nasleđivanju predviđa blagovremeno planiranje raspodele imovine za slučaj smrti, pa tako, osim testamenta, dobijamo i ugovor o nasleđivanju.

Supružnici će moći da sačine unapred ovakav ugovor i time otklone potencijalne sporove koji se često dešavaju u praksi posle smrti jednog od njih. U Prednacrtu su predložene i odredbe kojima se obezbeđuje zaštita domaćih naslednika u slučaju postupka nasleđivanja u inostranstvu.

Prednacrt bi, između ostalog, trebalo da zabrani fizičko kažnjavanje dece, otvori vrata za eutanaziju i surogat materinstvo, legalizuje crkveni brak... Predviđene su i nove odredbe o materinstvu i očinstvu u slučaju začeća uz biomedicinsku pomoć, razrađena su rešenja vezana za vanbračnu zajednicu, kao i odredbe o usvojenju, posebno kada je usvojitelj strani državljanin. Planirana je i institucija nepotpunog usvojenja, kao i formiranje alimentacionog fonda za zaštitu dece čiji roditelj izbegava plaćanje izdržavanja.

Prednacrt ima oko 2.750 članova, od kojih je 400 alternativno. Sastoji se iz pet celina: opšti deo, porodični odnosi, nasleđivanje, stvarno-pravni i obligacioni odnosi. 

Izvor: Blic, 22.03.2015.