Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PROCEDURA PONIŠTAVANJA ČEKOVA GRAĐANA: Oglašavanje čeka nevažećim u "Službenom glasniku RS" nije dovoljno, banka će klijenta prestati da duži tek kada dostavi rešenje suda da su izgubljeni čekovi poništeni


Poništavanje izgubljenog ili ukradenog bankovnog čeka u Srbiji komplikovanija je procedura nego kada izgubite platnu karticu pa čak i ličnu kartu. Iako starije generacije pamte da su se ovakve neprijatnosti nekada prevazilazile jednostavnom objavom čeka nevažećim u "Sl. glasniku RS" (što trenutno košta 346,5 dinara po čeku) istraživanje pokazuje da je to samo jedan od koraka koje treba preduzeti.

Da bi banka konačno prestala klijenta da duži za izgubljeni ček potrebno je da se osim banci i "Sl. glasniku RS" obrati i nadležnom sudu koji će pokrenuti vanparnični postupak što, naravno, može da potraje. U pojedinim bankama traže da se gubitak prijavi čak i MUP-u. Ali tek posle dobijanja rešenja o takozvanoj "amortizaciji" (sudski postupak poništavanja čeka) možete se nadati da je problem najvećim delom rešen.

U Srbiji su čekovi i dalje za veliki broj građana spas za popunjavanje budžeta i to preko plaćanja na odloženo: hrane, obuće i odeće, nameštaja, turističkih aranžmana... Prema poslednjim podacima NBS, za 2015. godinu, na tržištu je realizovano čak 8,8 miliona čekova. I mada je iscrpljujuća procedura njihove "odjave" (iz raznih razloga) propisana zakonom, pojedine banke koje posluju na našem tržištu, nisu dovoljno precizne u informisanju građana šta je najbolje da učine kada se nađu u ovakvoj situaciji. Na to upozorava i jedan Beograđanin koji je nedavno izgubio tri čeka.

Odmah sam se obratio zaposlenima u jednoj od ekspozitura. Rečeno mi je da je procedura zahtevna i da ću morati da čekam tri godine da banka konačno prestane da me "duži" za te čekove. Ali i da ukoliko u međuvremenu budem želeo da zatvorim račun moram da položim neku vrstu depozita od 15.000 dinara, čime se banka obezbeđuje da ovi čekovi ipak neće biti realizovani – objašnjava ovaj mladić, dodajući da mu nije ni pomenuta mogućnost da preko suda ostvari pravo.

U Narodnoj banci Srbije objašnjavaju da ako korisnik želi da ugasi tekući račun kod banke, prethodno mora da izmiri sve svoje obaveze.

Ako je banka izdala čekove ona ima pravo da traži povraćaj nerealizovanih čekova ili poništavanje onih koji su izgubljeni ili ukradeni. Tek tada klijent može da ugasi tekući račun. Banka ne može da poništi izdate čekove (koji su izgubljeni ili ukradeni) dok se ne obavi amortizacija koju sprovodi sud i donosi rešenje o poništavanju. Ovaj postupak obuhvata i objavljivanje oglasa u "Sl. glasniku RS" kojim se čekovi proglašavaju nevažećim. Po završetku tog postupka ne mogu se ostvariti nikakva prava po tom čeku. Ovo je jedini način. U praksi prisutno proglašavanje čekova nevažećim preko "Sl. glasnika RS" nije dovoljno – navode u NBS.

Iz iskustva navode da građani često nisu voljni da sprovedu ovu proceduru, pa im banke predlažu polaganje depozita. Klijent to ne mora da prihvati jer za to ne postoji zakonska osnova. Savetuju im da ipak pokrenu postupak sudskog poništavanja. Stav je da bi eventualno polaganje depozita bilo opravdano samo za one čekove kojima je plaćena roba ali još nisu stigli na naplatu. U tom slučaju moguće je ugasiti račun nakon njihove naplate.

Međutim, banke u praksi ovakve probleme rešavaju na različite načine, posebno prilikom zloupotrebe ukradenih ili izgubljenih čekova što nije retkost.

Izvor: Vebsajt Politika, Ivana Albunović, 18.01.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija