Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

SUĐENJA SE NAJČEŠĆE ODLAŽU ZBOG IZOSTANKA ADVOKATA ILI BOLESTI OPTUŽENIH


Izostanci advokata i bolesti optuženih najčešći su razlog zbog kojeg se odlažu suđenja, a sudbina procesa isključivo je u rukama sudije i suda.

Advokat Dragomir Mrdalj kaže da je najčešći i najefikasniji način odlaganja bolest optuženog.

- Sud u slučaju bolesti okrivljenog traži da se donese potvrda od doktora. Međutim okrivljeni može da donese i rešenje privatnog lekara koji će uvek da mu da opravdanje. Dokle god on donosi opravdanja od lekara sud će odlagati suđenje. Tek kada sud posumnja u ispravnost lekarskih potvrda sudija će odrediti sudskog veštaka da se utvrdi da li je optuženi stvarno bolestan – kaže Mrdalj.

On dodaje i da je sve u rukama sudije koji može da naredi privođenje ili čak, odredi pritvor.

- Drugi značajan trik je da advokat optuženog odlaže suđenje zbog putovanja, sprečenosti itd. Veliki je problem kada se na optuženičkoj klupi nalazi nekoliko optuženih i svaki ima svog advokata. Tako se dešava da je jednom jedan od njih sprečen, drugi put drugi, treći put treći... Tada je sve u rukama suda da odredi privođenje optuženog ili već preduzme neke oštrije mere, kao određivanje pritvora, ali sudija svojom procenom donosi odluku da li će odrediti ovakve mere. Tako imate slučajeva gde po godinu dana zbog ovakvih stvari ne bude održano nijedno ročište – kaže Mrdalj.

Milan Antonijević iz Komiteta pravnika za ljudska prava kaže da ni oštećeni u dugačkim postupcima ali ni okrivljeni, nisu zaštićeni.

- Svedoci smo da se posebno u krivičnim postupcima često koriste mehanizmi koji odugovlače suđenje kao što su promena sastava veća ili kada suđenja počinju iznova. Kod mnogih suđenja koja su počela pre nekoliko godina mi još uvek nemamo sudski epilog – priča Antonijević.

Ivana Ramić iz Prvog osnovnog suda dodaje da je svaki slučaj poseban i da su različiti razlozi zbog koji se odlažu suđenja.

- Sudija mora da ima razumevanja za bolest okrivljenog ili ako su neka od strana u postupku ili njen branilac na putu. Čest je slučaj da se u toku suđenja odrađuje i veštačenje, pa se čekaju nalazi veštaka, i taj proces može da traje i nekoliko meseci. Takođe imate slučajeve kada imate više okrivljenih i svaki od njih ima svog branioca, te svako od njih može da traži odlaganje. Još jedan razlog je da sudija koji ima mnogo predmeta mora da uklopi suđenje tako da obezbedi prisustvo svih stranaka pred sudom, i to dodatno komplikuje stvari i utiče na dužinu suđenja – navodi Ramić.

- Sada je moguće pokrenuti postupak pred Višim sudom zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku. To je postupak gde bi sud trebalo da donese odluku da se proces brže završi. Drugi način je da se podnese žalba Ustavnom sudu i praksa je tu pokazala da sudovi nakon što Ustavni sud uđe u razmatranje žalbe, zaista ubrzaju postupak. Oštećeni u našem pravosuđu nisu dobro zaštićeni, i dok dođete do pravde zaista može da prođe mnogo vremena. Ukoliko nema presude naravno da su i okrivljeni oštećeni posebno ako sud odugovlači zbog prikupljanja dokaza. Krajnji mehanizam je slanje žalbe Evropskom sudu za ljudska prava, mada se sad ona dosta ređe koristi upravo zbog postojanja naših mehanizama – kaže Milan Antonijević.

Izvor: Vebsajt Blic, Časlav Lazić, Mihailo Jovićević, 21.09.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija