Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O POSTUPKU UTVRĐIVANJA ČINJENICA O POLOŽAJU NOVOROĐENE DECE ZA KOJU SE SUMNJA DA SU NESTALA U PORODILIŠTIMA U REPUBLICI SRBIJI: Za pravnike problem postojećeg Nacrta zakona je što je planirano da se slučajevi nestalih beba razmatraju u vanparničnom postupku, a to bi značilo nemogućnosti izvođenja mnogih dokaza koji bi trebalo da dovedu do konačne istine u ovim slučajevima


Slučaj nestalih beba u Srbiji mogao bi da se nađe na dnevnom redu komiteta ministara Saveta Evrope.

Prva presuda u ovom slučaju, koji je u Strazburu protiv Srbije dobila Zorica Jovanović, trebalo je da bude izvršena još pre dve godine, ali se to još nije desilo.

Po okvirnoj proceni, više od 1.500 porodica želi da sazna sudbinu svojih beba, a najmanje 100 slučajeva blokirano je u Strazburu, jer se čeka da Srbija reši taj problem.

Mirjana Novokmet jedna je od majki koja se već godinama bori da sazna istinu o svom sinu. Ne veruje u zvaničnu verziju da je pre 38 godina njen sin umro po rođenju, jer joj nije dozvoljeno ni da ga sahrani. Kao i mnogi roditelji okupljeni u Beogradskoj grupi roditelja nestalih beba rešena je da ide do kraja. Već dve godine čeka odgovor na žalbu koju je podnela Ustavnom sudu.

"Smatramo da jedna dobra istraga našeg Ministarstva unutrašnjih poslova u saradnji sa ostalim institucijama to može da vrlo dobro, lako da reši, kroz sravnjenje knjiga ili već na način koji smo mi kao roditelji ukazivali. Mislim da oni imaju i model i način kako bi došli do istine, ali vam kažem ne postoji volja države, to je u stvari najveći problem. Inače protok vremena ne znači ništa. Mislim da država radi na tome da samo formalno ispuni uslove presude, a ne suštinski. A suština je upravo istina", kaže Mirjana Novokmet.

U Komitetu pravnika za ljudska prava navode da je država već trebalo da uspostavi mehanizam koji bi omogućio saznavanje pune istine o onome što se dešavalo proteklih decenija u srpskim porodilištima. Slučaj nestalih beba nalazi se i na listi obaveza koje se postavljaju Srbiji na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.

"Akcioni plan za Poglavlje 23 bukvalno direktno propisuje obavezu države, oni su preuzeli obavezu da će tokom 2015. godine implemetirati odnosno izvršiti presudu Zorice Jovanović protiv Srbije. Opet Akcionim planom je predviđena 2015. godina, mi smo sada na kraju 2016. godine, a to opet nije urađeno. Naravno da sve u vezi sa Akcionim planom treba koristiti i ići ka tome, težiti da to bude ispunjeno tako da se nadamo da to može biti isto jedan način da poguramo državu da se pozabavi ovim pitanjem", kaže Ana Janković Jovanović, pravnica JUKOM-a.

Srbija je krajem avgusta obavestila Savet Evrope šta preduzima u slučaju nestalih beba. Akcionim planom nije međutim precizirano kada bi zakon koji bi regulisao ovo pitanje mogao biti usvojen. Nacrt zakona o postupku utvrđivanja činjenica o položaju novorođene dece za koju se sumnja da su nestala u porodilištima u Republici Srbiji poslat je nadležnim ministarstvima na mišljenje i ta procedura bi mogla da traje dva meseca.

"Po dobijanju mišljenja svake od ovih institucija Ministarstvo će izmenjeni Nacrt zakona poslati Vladi Republike Srbije na usvajanje, a zatim će on biti poslat u parlament. U ovom trenutku, Vlada nije u mogućnosti da predoči precizniji kalendar. Kako god, Vlada je odlučna da ovo bude jedan od glavnih prioriteta posebno imajući u vidu činjenicu da je rok koji je dao sud istekao još 2014. godine. Republika Srbija žali zbog kašnjenja do koga je došlo u primeni ove odluke", navodi se u planu.

Za pravnike problem postojećeg Nacrta zakona je što je planirano da se slučajevi nestalih beba razmatraju u vanparničnom postupku, a to bi značilo nemogućnosti izvođenja mnogih dokaza koji bi trebalo da dovedu do konačne istine u ovim slučajevima.

Izvor: Vebsajt B92, 20.09.2016.
Naslov: Redakcija