Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

U PRIPREMI ZAKON O TAKSAMA I NAKNADAMA: NALED predlaže da se ustanovi jasna definicija naknada, taksi, zakupa, licenci, dozvola, te da se usvoji sistemsko rešenje po kojem će Ministarstvo finansija biti zaduženo da obezbedi uslove za uspostavljanje elektronskog i javno dostupnog registra nameta. Traži se i eliminisanje ili revidiranje visine naknada koje su po svojoj prirodi parafiskalni nameti


Ministarstvo finansija već nekoliko godina obećava da će okončati izradu Nacrta zakona o naknadama da bi se onemogućilo nekontrolisano uvođenje parafiskalnih nameta, ali dalje od obećanja nije se otišlo. U Srbiji privrednici plaćaju gotovo 250 parafiskalnih nameta za koje ne dobijaju nikakvu uslugu ili onih za koje je cena previsoka. Na to dolazi i još stotinu nameta čija cena varira u zavisnosti od lokalne samouprave. Tako se, recimo, firmarina kreće od 40 do 640 dinara, u zavisnosti od opštine. Ili, drastično se razlikuju naknade za držanje motornih vozila, takse za korišćenje vode, komunalne takse... Došlo je do toga da zapravo parafiskalni nameti diktiraju mesto poslovanja.

Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED) je predložila Ministarstvu finansija da intenzivira rad na Nacrtu zakona, s tim da se mora voditi računa o tome da se ustanovi jasna definicija naknada, taksi, zakupa, licenci, dozvola da bi se osigurala dosledna primena Zakona o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon i 103/2015) i u potpunosti obuhvatile sve naknade Zakona o naknadama. Zatim, Nacrt tog akta mora da sadrži sve naknade koje se trenutno propisuju ma kojim sektorskim zakonima. NALED zahteva i da se usvoji sistemsko rešenje po kojem će Ministarstvo finansija biti zaduženo da obezbedi uslove za uspostavljanje elektronskog i javno dostupnog registra nameta, tako što bi se izmenama Zakona o budžetu ili usvajanjem zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara propisalo da je uslov za naplatu konkretne nominalne takse, odnosno naknade za javnu uslugu, kako na republičkom, tako i na lokalnom nivou, registracija te takse u registar. Tom prilikom bi se kontrolisalo da je taksa uvedena, odnosno odmerena u skladu sa zakonom. Traži se i eliminisanje ili revidiranje visine naknada koje su po svojoj prirodi parafiskalni nameti.

Od sadašnjih gotovo 250 parafiskalnih nameta, svaki peti privrednici ne znaju koliko će platiti sledeći put. Uz to, nameti se razlikuju od opštine do opštine, tako da obaveza privrednika zavisi od toga u kojoj lokalnoj samoupravi ima firmu ili namerava da je otvori. U praksi se događa da jedan te isti namet, kao što je odnošenje smeća ili firmarina, poslodavci plaćaju različito, i to toliko da neke od njih deset i više puta skuplje košta to što su u jednoj opštini nego da istu fabriku imaju u drugoj. Zbog toga privrednici već duže traže ujednačavanje nameta, odnosno da on bude isti u svim opštinama da bi mogli predvideti troškove poslovanja. Ujedno, to bi ih, tvrde, stimulisalo da grade i u nekim drugim krajevima Srbije, a ne da prvo pitaju kolika je njihova obaveza prema lokalnoj samoupravi pa tek onda odlučuju da li će tu investirati ili ne.

Zbog nepostojanja Zakona o naknadama koji bi na jedinstven način uredio namete privrednicima, parafiskalni nameti ih sada guše i sve više teraju u sivu zonu. Mreža za poslovnu podršku nedavno je poručila ministru privrede Goranu Kneževiću da od njega očekuje uvođenje kontrole nad brojnim nametima koje lokalne samouprave uvode privredi i određivanje jasnih kriterijuma za broj i visinu tih nameta. Ta organizacija, po rečima Dragoljuba Rajića, objašnjava da brojni i visoki nameti lokalnih samouprava, visoki porezi i doprinos na rad, zajedno s nedostatkom povoljnih izvora finansiranja preduzetnika, direktno dovode do toga da u sivoj zoni radi između 550.000 i 750.000 radnika. Prosečan osnivački kapital malih preduzeća i preduzetnika je, ističe Rajić, svega 5.060 evra, pa su posebno ugroženi mladi preduzetnici i žene preduzetnice, koje često privređuju u sivoj zoni jer izbegavaju da legalizuju svoj biznis zbog brojnih i visokih nameta.

Procenjuje se da neporeski nameti godišnje iznose oko 700 miliona dinara. Zbog toga je malo verovatno da će država i privreda, ocenio je ekonomista Jurij Bajec, ikada moći da se usaglase o visini poreza. Po njegovom mišljenju, trenutno su malo verovatne promene u poreskoj politici jer se, kako kaže, odmah postavlja pitanje – u redu, ali gde će se ti izgubljeni prihodi za državu namaći.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, Lj. Malešević, 20.09.2016.
Naslov: Redakcija