Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

UDRUŽENJE JAVNIH TUŽILACA I ZAMENIKA JAVNIH TUŽILACA SRBIJE: Tokom pregovaračkog procesa sa EU o Poglavlju 23 Udruženje će insistirati na izmeni Ustava RS, zakona o javnom tužilaštvu i o Državnom veću tužilaca, te adekvatnoj primeni Zakonika o krivičnom postupku


Bilo bi dobro da se i pre promene Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) uspostave mehanizmi koji bi omogućili da se iz postupka odlučivanja o profesionalnim temama iz delokruga rada Državnog veća tužilaca (DVT) isključe aktivini političari, izjavio je predsednik Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca Srbije, Goran Ilić.

To se može učiniti Zakonom o Državnom veću tužilaca ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 101/2010, 88/2011 i 106/2015) ili podzakonskim aktom i mada je to sa stanovišta Ustava donekle problematično, ukoliko postoji dobra volja, pitanje učešća aktivinih političara može se rešiti i pre promene Ustava, rekao je Ilić povodom početka pregovora sa EU za Poglavlje 23 tokom kojih nas očekuje i izmena Ustava.

"Mi smatramo da pojedine odredbe iz Zakona o DVT treba promeniti i da one mogu da osiguraju, makar u prelaznom periodu, samostalnije i nezavisnije delovanje DVT-a", naglasio je Ilić.

On je naveo da bi isključivanje političara iz ucešća u radu DVT bilo dobro kada su u pitanju teme isključivo profesionalnog karaktera, kao što je izbor tužilaca i zamenika tužilaca, odlučivanje o profesionalnoj i disciplinskoj odgovornosti.

Ilić je napomenuo da je i osnovni prigovor međunarodnih zvaničnika DVT-u, kao i Visokom savetu sudstva (VSS) to što u njima sede aktivni političari, jer to nije dobro i udrožava političku neutralnost ovih najviših pravosudnih organa.

U radu DVT-a i VSS-a pored sedam profesionalnih tužilaca, odnosno sudija učestvuju i po jedan advokat, profesor pravnog fakulteta i političari - ministar pravde i predsednik zakonodavnog odbora Narodne skupštine Republike Srbije.

Ilić navodi i da Ustav proklamuje samostalnost, ali niz odredaba tog akta istovremeno praktično osigurava politički uticaj na javno tužilaštvo.

"Imajući u vidu da javne tužioce na predlog Vlade bira Narodna skupština Republike Srbije, način izbora javnih tužilaca kao i članova DVT-a umesto da bude u funkciji obezbeđenja samostalnosti javnog tužilaštva on je u funkciji osiguravanja političkog uticaja", rekao je predsednik Udruženja tužilaca.

Tako praktično imamo situaciju da bilo ko - ko nije po volji vladajućoj garnituri, nema šanse da bude izabran na bilo kakvo važno mesto u javnom tužilaštvu, smatra Ilić.

Napominjući da će insistirati na promeni Ustava u tom pogledu, Ilić je rekao da Udruženje smatra da mnoge stvari mogu da se poprave i pre toga.

Prvi zadatak u tom smislu je kako je ukazao promena Zakona o javnom tužilaštvu ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 104/2009, 101/2010, 78/2011 - dr. zakon, 101/2011, 38/2012 - odluka US, 121/2012, 101/2013, 111/2014 - odluka US, 117/2014, 106/2015 i 63/2016 - odluka US) i Zakona o DVT.

 Udruženje će takođe u toku pregovora insistirati na temama na kojima inače insistira, a to su pre svega samostalnost javnog tužilaštva i primena Zakonika o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014) jer, kako je ukazao, promene u krivičnoj proceduri nisu bile praćene obezbeđenjem resursa za javno tužilaštvo što već ugrožava normalno funkcionisanje javnog tužilaštva.

"Jasno je da će predstavnici Evropske komisije imati kontakt i sa profesionalnim organizacijama, jer proces razgovora i reformisanja pravosuđa po pravilu podrazumeva i kontakte sa nevladinim i civilnim sektorom i sa profesionalnim organizacijama, a mi ćemo ukazati na brojne probleme koji prate naš pravosudni sistem", naveo je Ilić.

Kada je u pitanju samostalnost odnosno nezavisnost javnog tužilaštva u Evropi, praksa i zakonodavstvo pojedinih evropskih država, kako kaže Ilić, je dijametralno suprotna.

"Standardi u pogledu samostalnosti i nezavisnosti nisu tako nedvosmisleni i jasni kao kada je u pitanju sudstvo. Međutim, u zemljama stare demokratije imate neretko situaciju da politička vlast ima presudan uticaj u formalnom smislu na izbor tužilaca", naveo je on.

To bi moglo da upućuje na zaključak da u takvim sistemima nema samostalnosti javnog tužilaštva, ali to je, kako smatra Ilić, zapravo više stvar tradicije nego suštinskih ovlašćenja kada je u pitanju izbor tužilaca.

U zemaljma u kojima ministar pravde ima odlučujući uticaj na izbor javnih tužilaca, on to radi nakon prethodnih konsultacija, pošto pribavi predlog struke o tome ko bi trebalo da bude tužilac, napomenuo je Ilić.

On je ukazao da, sa druge strane, u većini evropskih zemalja javne tužioce bira organ pretežno sastavljen od tužilaca koji imaju pun demokratski legitimitet - izabrani su na neposrednim tajnim izborima po principu jednakog izbornog prava za sve.

"To je model koji preovlađuje u zemljama EU i koji je u nekim zemljama dao sasvim dobre rezultate kao što je na primer Italija", rekao je Ilić.

Italija je, kako je ukazao, u jednom periodu imala veliki problem zbog uticaja politike na javno tužilaštvo, u kom nije bila u stanju da se suprotstavi organziovanom kriminalu i korupciji, pogotovo kada je neki oblik kriminala bio povezan sa politikom.

"Međutim nakon emancipacije javnog tužilaštva od politike, tužilaštvo je počelo da daje rezultate i sada je veoma uspešno u suzbijanju organizovanog kriminala i korupcije. To se dešava u zemlji koja ima tradiciju organizovanog kriminala i iz koje je organizovani kriminal potekao", primetio je Ilić koji je i zamenik Republičkog javnog tužioca.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 21.07.2016.
Naslov: Redakcija