Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI: Pravna lica i preduzetnici sa poreskim dugovanjima do dva miliona dinara moći će da ih otplate na rate u roku od pet godina, uz mogućnost otpisa kamate redovnim izmirivanjem obaveza. Zahtev za reprogram podnosi se od 1. aprila do 4. jula 2016. godine


Zakon o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 112/2015) donosi starim poreskim dužnicima olakšice. Ali one se ne primenjuju bezuslovno: da bi dobili otpis kamata, poreski dužnici moraju sve tekuće poreske obaveze da izmire na vreme.

Od 1. aprila do 4. jula 2016. godine poreski dužnici čiji ukupan dug ne premašuje dva miliona dinara u prilici su da izbrišu kamate. Potrebno je da nadležnoj jednici Poreske uprave Srbije podnesu zahtev za reprogramiranje obaveza. Zaostale osnovne poreske obaveze mogu platiti na rok do 60 rata. Ukoliko ispoštuju taj reprogam i u predviđenom roku otplate sve zaostale obaveze, sledi im otpis kamata u celokupnoj sumi, odnosno 100 odsto. Bilo da imaju manje ili veće obaveze, dužnici dolaze u obzir za otpis samo ako tekuće poreske obaveze izmiruju na vreme, što će reći – do kraja marta 2016. godine ne treba da kasne ni sat.

Olakšice koje se mogu ostvariti na taj način su znatne. Recimo, obveznik koji duguje 1,7 milion dinara, a od toga je 300.000 dinara kamata, dobija šansu da 1,4 milion plati na rok do 60 rata. Država je spremna da otpiše dug, ali za sume koje prelaze milion i po dinara traži obezbeđenje, odnosno svi čija dugovanja po tom osnovu prelaze pomenutu sumu moraju da daju garanciju da će izmiriti obaveze u skladu sa postignutim reprogramom. To može biti hipoteka na imovinu, zaloga na pokretne predmete veće vrednosti, kao što su recimo traktori ili mašine i oprema ili skupoceni automobili. Kao obezbeđenje može poslužiti i menica ili bankarska garancija. Uspostvaljanje tih instrumenata obezbeđenja vuče za sobom dodatne troškove, ali oprostom kamata dužnik ipak može znatno više da dobije.

O tome šta ćemo dobiti, a šta izgubiti tim potezom dr Milojko Arsić sa Ekonomskog fakulteta kaže:

Za državu je to trenutno dobar potez jer će u kratkom roku naplatiti deo poreza koji bez tih promena ne bi mogla dobiti – pojašnjava on. – Ali, gledano na duge staze, šalje se loša poruka. To je već peti-šesti reprogram u prethodnih petnaestak godina. Na taj način nagrađuju se oni koji nisu redovno ispunjavali svoje obaveze. Zato mnogi koji ne plaćaju obaveze i računaju da će im one bar delimično biti oproštene.

Arsić naglašava da se ogromni poreski dugovi, koji se mere milionima, u zemljama koje imaju razvijenu poresku kulturu i odgovarajuću poresku disciplinu ne mogu nagomilati ovako kao kod nas. Čim obveznik ne ispuni poreske obaveze, stiže ekipa inspektora na naplatu. Zato nema potrebe za reprogramima i praštanjima.

Lokalne samouprave još bez instrukcija Ministarstva finansija. Zahtevi za reprogram poreskog duga građana i privrede od 1. aprila. Do dva miliona, otpis kamata i mogućnost plaćanja na 60 meseci

Država je odlučila da građanima i privrednicima koji duguju za poreze do dva miliona dinara oprosti kamate na dug i omogući reprogram, ali lokal još ne zna kako da organizuje ovaj posao. Dužnicima koji podnesu zahtev za reprogram od 1. aprila do 4. jula omogućeno je odloženo plaćanje na čak 60 rata. Međutim, nepune dve nedelje pre početka ovog roka u lokalnim samoupravama još čekaju instrukcije Ministarstva finansija sa objašnjenjem na koji način će se ovi reprogrami u praksi i - sprovoditi.

I dok firme porezima i doprinosima mahom pune centralnu kasu, lokal se, između ostalog, finansira i od poreza na imovinu koji plaćaju svi vlasnici kvadrata, bilo da je reč o preduzećima ili građanima. Saša Pavlov, gradonačelnik Pančeva, ističe da bi svaka lokalna samouprava volela da naplati svoja potraživanja u što kraćem roku. Reč je o potraživanjima koje Grad nije kroz redovne prihode ni očekivao, ali je, po rečima Pavlova, svakako dobro da se potraživanja namire, pa makar i u dužem roku.

- Samo na ime naknada za građevinsko zemljište imamo potraživanja veća od jedne milijarde dinara. Ovu naknadu nekada je odvojeno naplaćivala Direkcija za izgradnju i uređenje Pančeva, a potom se ona uključila i naplaćuje se kroz porez na imovinu. Potraživanja na ime toga vredna su koliko i petina gradskog budžeta, koji iznosi pet milijardi dinara - kaže Pavlov.

On potvrđuje da Grad nije dobio zvanične instrukcije o sprovođenju reprograma poreskih dugova obveznika na 60 rata, kao ni ostale lokalne samouprave.

- Još nismo dobili instrukcije kako da postupimo po novim odredbama Zakona, ali smatram da tu neće biti problema. Svima je u interesu da se ti dugovi namire, i dužnicima i Gradu - kaže Pavlov.

I u Nišu još čekaju instrukcije Ministarstva finansija.

- Očekujemo da ćemo dobiti i zvanično uputstvo o načinu sprovođenja reprograma poreskog duga na rok do 60 rata - kaže Ljubivoje Slavković, pomoćnik gradonačelnika Niša.

U nekoliko lokalnih samouprava nisu hteli da pričaju pre nego što dobiju detalje o načinu sprovođenja reprograma. Osim "malih" dužnika, sa glavnicom duga od dva miliona dinara, dospelom do 4. marta ove godine, zahteve za reprogram mogu da podnose i veći dužnici, koji duguju iznad ove granice. Za njihovo prijavljivanje ne postoji vremenski rok, ali ne postoji ni "oprost" cele kamate. U najboljem slučaju, ako na vreme namire svojih 60 rata, biće im otpisano najviše 50 odsto kamate.

Građani koji za porez duguju od 200.000 do dva miliona dinara moći će da ostvare reprogram na 60 rata, uz otpis celokupne kamate, ako redovno namiruju dug. Oni čiji je dug ispod 200.000 moći će da ga reprogramiraju na rok od 30 do 50 meseci, već u zavisnosti od konkretnog iznosa.

Za pravna lica je ova skala drugačija: na 60 rata može da se plati dug od jednog do dva miliona dinara, dok je za manje iznose i rok kraći, ali nije manji od 30 meseci. Preduzetnici, pak, na 60 rata mogu da plate dug od 300.000 do dva miliona dinara. Niži iznosi vuku i kraći rok do najmanje 30 rata. Ovo je utvrđeno novousvojenim Pravilnikom o postupanju Poreske uprave i poreskog obveznika u postupku odlaganja plaćanja dugovanog poreza na rate ("Sl. glasnik RS", br. 28/2016), koji će stupiti na snagu 23. marta 2016. godine.

PRAVILNIK O POSTUPANJU PORESKE UPRAVE I PORESKOG OBVEZNIKA U POSTUPKU ODLAGANJA PLAĆANJA DUGOVANOG POREZA NA RATE ("Sl. glasnik RS", br. 28/2016)

Iz Člana 4

U postupku odlučivanja o odlaganju plaćanja dugovanog poreza određivanje broja rata za odlaganje dugovanog poreza vrši se na osnovu visine iznosa dugovanog poreza čije odlaganje se traži, kao i ekonomske sposobnosti poreskog obveznika u pogledu mogućnosti redovnog izmirivanja tekućih obaveza i mesečne rate odloženog dugovanog poreza, ali tako da broj mesečnih rata iznosi za:

1) pravno lice:

(1) do 100.000 dinara dugovanog poreza - najviše 30 rata;

(2) od 100.001 do 500.000 dinara dugovanog poreza - najviše 40 rata;

(3) od 500.001 do 1.000.000 dinara dugovanog poreza - najviše 50 rata;

(4) preko 1.000.000 dinara dugovanog poreza - najviše 60 rata;

2) preduzetnika:

(1) do 100.000 dinara dugovanog poreza - najviše 30 rata;

(2) od 100.001 do 200.000 dinara dugovanog poreza - najviše 40 rata;

(3) od 200.001 do 300.000 dinara dugovanog poreza - najviše 50 rata;

(4) preko 300.000 dinara dugovanog poreza - najviše 60 rata;

3) fizičko lice:

(1) do 50.000 dinara dugovanog poreza - najviše 30 rata;

(2) od 50.001 do 100.000 dinara dugovanog poreza - najviše 40 rata;

(3) od 100.001 do 200.000 dinara dugovanog poreza - najviše 50 rata;

(4) preko 200.000 dinara dugovanog poreza - najviše 60 rata.

Izvor: Vebsajt Dnevnik i Novosti, 19.03.2016.
Naslov: Redakcija