Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O OZAKONJENJU OBJEKATA: Odgovori Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture na pitanja o legalizaciji


Zakon o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015 - dalje: Zakon) stupio je na snagu 27. novembra 2015. godine.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture daje odgovore na neka od pitanja vlasnika nelegalno sagrađenih objekata.

* Komšija i ja imamo stanove u visokom prizemlju zgrade i izgradili smo u dvorišnom delu između naših stanova terase na koje izlazimo svako iz svog stana na svoj deo terase. Ispod terasa napravili smo svako u svom delu podrumske prostorije. Mogu li se ove terase koje su izgrađene između naših stanova legalizovati i šta je potrebno pribaviti za legalizaciju?

Potrebno je da navedene radove evidentira i popiše nadležni građevinski inspektor, a da se nakon toga utvrdi da li izvedeni radovi mogu biti predmet ozakonjenja. Ukoliko su ispunjeni uslovi za ozakonjenje, nadležni organ će vas obavestiti o daljem postupku i potrebnoj dokumentaciji.

* Komšija je kupio od mog oca plac šezdesetih godina. Sastavljena je beleška, ali on nije nikada preveden. On je podigao objekat i sada je ušao u proces legalizacije. S obzirom na to da ima nerešenih IPO, da li on može da ozakoni objekat na zemljištu koje se naslednim rešenjem vodi na mene iako mu ja neću dati saglasnost i odobrenje?

- Objekat se ne može ozakoniti bez saglasnosti vlasnika parcele na kojoj se objekat nalazi u skladu sa članom 10. Zakona.

* Na osnovu odluke kućnog saveta i potpisanog ugovora, dobio sam građevinsku dozvolu za nadogradnju dupleksa. Pri izvođenju radova odstupio sam od projekta i uradio dve stambene jedinice koje nisu kompletno završene. Da li se takvo izvedeno stanje može ozakoniti? Ako može, koji je postupak i šta je potrebno da bi to moglo da se obavi u Sekretarijatu za legalizaciju?

- Kao vlasnik objekata, možete obavestiti nadležnu građevinsku inspekciju da ste odstupili od izdate građevinske dozvole što će evidentirati i popisati građevinska inspekcija, u skladu sa Zakonom. Dalji postupak se nastavlja po službenoj dužnosti, a organ nadležan za ozakonjenje utvrdiće da li su ispunjeni prethodni uslovi za ozakonjenje u skladu sa novim Zakonom i zavisno od toga nastaviti postupak ozakonjenja. Ako su ispunjeni uslovi za nastavak postupka ozakonjenja, od nadležnog organa dobićete pismeno o daljem toku postupka i potrebnoj dokumentaciji.

* Napravio sam kuću 2016. godine i nema je na snimku. Interesuje me da li će oni stvarno skupiti petlju da ruše porodične kuće kojih ima hiljade i hiljade napravljenih u 2016? Nije mi jasno da u zemlji gde je plata 300 evra neko sme da spomene rušenje porodične kuće, a da pritom nadležni nisu u mogućnosti da regularno izdaju dozvolu.

- Zakon propisuje da svi objekti za koje bude utvrđeno da nisu vidljivi na satelitskom snimku iz člana 6. Zakona, nisu predmet ozakonjenja i nadležni građevinski inspektor za te objekte donosi rešenje o rušenju, koje je izvršno danom donošenja, u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014). Građevinski inspektor će za sve objekte za koje utvrdi da su izgrađeni nakon stupanja na snagu zakona i koji nisu vidljivi na satelitskom snimku, doneti rešenje o rušenju u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji, te će svi objekti izgrađeni bez građevinske dozvole, nakon stupanja na snagu Zakona o ozakonjenju objekata, biti srušeni u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji.

* Za stambeno-poslovni objekat investitor ima građevinsku dozvolu iz 2013. godine, međutim bruto površina objekta od 4.000 m2 je prekoračena - dodat je još jedan stan na poslednjem spratu, i u poslovnom prostoru su napravljene galerije - sve skupa oko 450 m2 više. Kako je moguće da se dobije upotrebna dozvola - da li se radi tehnički prijem objekta za koji postoji dozvola, a za prekoračenje ozakonjenje, ili mora ceo objekat da se ozakoni?

- Ukoliko su odstupanja takva da nije moguće ishodovati izmenu rešenja o građevinskoj dozvoli uz izradu projekta izvedenog objekta, u tom slučaju će predmet ozakonjenja biti samo radovi kojima je odstupljeno od izdate građevinske dozvole, a kada to rešenje postane pravnosnažno, podnećete zahtev za izdavanje rešenja o upotrebnoj dozvoli za ceo objekat, u redovnom postupku.

* Kupio sam stan na Karaburmi u objektu gde su na postojećoj zgradi nadgrađena dva sprata i dva potkrovlja. U vreme kupovine investitor je posedovao građevinsku dozvolu. Po "nestanku" investitora kupci i stanari su sami završili objekat i uselili se posle mnogo godina. Grad je u međuvremenu poništio izdatu dozvolu zbog neplaćanja građevinskog zemljišta od strane investitora. Sada mi za ozakonjenje stana (35 m2) traže ponovo projekat celog objekta i potpise stanara, koje nemam. Koje su moje mogućnosti pošto traženo ne mogu da pribavim?

- Prvo je potrebno da nadležni građevinski inspektor popiše i evidentira navedene radove kako bi se otpočelo sa postupkom ozakonjenja. Nadležni organ utvrđuje vrstu tehničkog dokumenta koji se mora izraditi, s obzirom na površinu i spratnost postojećeg objekta odnosno da li je pored izveštaja o zatečenom stanju objekta, potrebno izraditi i projekat za izvođenje. Stav 4. član 10. Zakona o ozakonjenju objekata, kao dokaz, propisuje dostavljanje posebnog ugovora zaključenog između investitora i organa stambene zgrade, u skladu sa Zakonom o održavanju stambenih zgrada ("Sl. glasnik RS", br. 44/95, 46/98, 1/2001 - odluka USRS, 101/2005 - dr. zakon, 27/2011 - odluka US i 88/2011) ili ako organi zgrade nisu formirani - saglasnost većine vlasnika na posebnim delovima zgrade. Izuzetak od ovog opšteg pravila važi u slučaju ako su ostali stanari znali ili mogli znati za, kako navodite "dogradnju objekta", ali se u vreme izgradnje tome nisu protivili, smatra se da postoji njihova saglasnost za ozakonjenje, te nije potrebno naknadno tražiti njihovu saglasnost.

Izvor: Vebsajt Novosti, 18.11.2016.
Naslov: Redakcija