Zastava Bosne i Hercegovine

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STEČAJU: Nacrt zakona će omogućiti i učešće takozvanih razlučnih, odnosno založnih poverilaca u postupku odlučivanja o izdavanju u zakup ili prodaji obezbeđene imovine. Računa se i na skraćenje rokova za odluke o bankrotstvu i reorganizaciji. Izmene zakona uvode i efikasniji mehanizam za razrešenje stečajnog upravnika, a omogućavaju i efikasniju prodaju imovine koja nije od značaja za reorganizaciju


Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o stečaju skratiće postupak stečaja i učiniti ga efikasnijim, izjavio je pomoćnik ministra privrede za privatizaciju i stečaj, Dragan Ugričić, na javnoj raspravi u Novom Sadu.

"Skraćuje se postupak stečaja, privrednici i svi oni koji žele da kupuju imovinu stečaja moći će to da urade brže i efikasnije, a za sam stečaj je važno da se poboljšava položaj razlučnih i založnih poverilaca, to su poverioci koji imaju obezbeđenje na imovini koja je trenutno u vlasništvu stečajnog dužnika, jer će moći lakše i brže da utiču na postupak stečaja i da donose odluke koje se tiču prodaje takve imovine", rekao je Ugričić.

On je dodao da će se na lakši i efikasniji način razrešavati stečajni upravnici i imenovati novi kada se u postupku steknu uslovi za tako nešto, odnosno kada se utvrdi da stečajni upravnici nisu opravdali položaj.

"U Agenciji za licenciranje stečajnih upravnika, koja je pod ingerencijama Ministarstva privrede, postoji značajan broj preduzeća koja nisu našla kupca u prethodnom periodu privatizacije. Za ta preduzeća postoje zainteresovani kupci i mi jednostavno moramo da tim kupcima omogućimo da u kratkom roku kupe te imovine, da zaposle ljude i na taj način tu nefunkcionalnu imovinu stave u funkciju", istakao je Ugričić.

Tokom javne rasprave pre svega je pojašnjeno da je stečaj postupak prema preduzeću koje je nesposobno da namiri svoje obaveze i koje se može sprovesti kao reorganizacija u cilju ozdravljenja tog preduzeća ili kao bankrotstvo kada ozdravljenje nije moguće.

"Osnovni cilj stečaja je da zaštiti prava poverilaca (radnika, preduzeća i države) i to kroz bankrotstvo kada se poverioci namiruju prodajom imovine stečajnog dužnika, ili kroz reorganizaciju na način i pod uslovima predviđenim planom reorganizacije uz dogovor dužnika i poverioca o dinamici i načinu isplate dugovanja", rečeno je javnoj raspravi.

Prvi Zakon o stečaju donet je 2009. godine, a unapređen je izmenama i dopunama usvojenim 2014. godine koje su, kako je istaknuto, ojačale položaj poverilaca, uredile sadržinu plana reorganizacije, obezbedile efikasnost u vođenju stečaja i time skratile trajanje postupka, te obezbedile dodatnu transparentnost u vođenju postupka i unapredile profesiju i status stečajnog upravnika.

Na skupu u Novom Sadu je istaknuto da se prema indeksu kvaliteta stečajnog okvira Srbija nalazi na deobi od 12. do 16. mesta među više od 190 zemalja, a da je, nakon donošenja izmena Zakona 2014. godine, broj otvorenih stečajnih postupaka povećan sa 210 postupaka u 2014. godini na 583 postupka u 2015. godini, dok je u prvih sedam meseci 2016. godine otvoreno 254 stečajna postupka.

Ova javna rasprava bila je druga koju je na tu temu organizovalo Ministarstvo privrede, prva je održana u Leskovcu, a planirano je da budu održane još dve javne rasprave pre nego što Predlog zakona uđe u skupštinsku proceduru.

Naredna javna rasprava će biti održana 21. oktobra 2016. godine u Čačku.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 20.10.2016.
Naslov: Redakcija