Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

RADNI TEKST IZMENA USTAVA RS: Amandmani usklađeni sa stavovima Venecijanske komisije. Deo sudija i tužilaca napustio diskusiju


U Srbiji mora da postoji nezavisno sudstvo ali i odgovornost sudija kojom će biti omogućeno da građani imaju efikasno suđenje i zasnovano na zakonu, istaknuto je na drugoj javnoj raspravi o Radnom tekstu amandmana Ministarstva pravde na Ustav Republike Srbije u delu koji se odnosi na pravosuđe, održanoj u Novom Sadu.

- Amandmani predloženi u Radnom tekstu izmena Ustava, dobro su izbalansirani. Predlagač je vodio računa kako o opštim, državnim interesima tako i o interesima struke, odnosno sudija i tužilaca - istakao je Aleksandar Martinović, član Odbora Narodne skupštine Srbije za pravosuđe.

Martinović je odbacio pojedine stavove iznete u dosadašnjoj raspravi, o tome da će ovim amandmanima biti uspostavljena prevaga zakonodavne i izvršne vlasti nad sudskom.

- Takvi stavovi nisu tačni. Naprotiv, smatram da su Narodna skupština i Vlada Republike Srbije čak izgubile značajan deo ingerencija kada je reč o izboru sudija i javnih tužilaca i kontroli njihovog rada - rekao je Martinović naglasivši da su ovi amandmani potpuno usklađeni sa stavovima Venecijanske komisije i Saveta Evrope kao i da su u skladu sa obavezama naše zemlje iz Akcionog plana za pregovore o Poglavlju 23.

Pomoćnik ministra pravde Čedomir Backović je, kao suštinsko u nacrtu, naveo postojanje nezavisnosti sudstva uz istovremenu odgovornost sudija.

- Ta odgovornost omogućiće da građani imaju efikasno suđenje i suđenje na osnovu zakona a ne na osnovu slobodnog sudijskog uverenja.

Predlaže se da Visoki savet sudstva (VSS) ima deset članova od kojih će pet biti sudije a drugu polovinu činiće nezavisni pravni eksperti, koje bira Narodna skupština. Iz redova pravnih stručnjaka bio bi izabran predsednik, koji bi praktično imao "zlatni glas".

To je jedna u nizu primedbi sudijskih i tužilačkih organizacija i udruženja, koje su se čule i tokom ove druge javne diskusije o radnoj verziji teksta.

Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu i član VSS Savo Đurđić smatra da u VSS sudije treba da budu u većini i ocenjuje da predložene izmene i u drugim delovima, poput uvođenja "zlatnog glasa", ne zadovoljavaju stručne kriterijume.

Sličnih primedbi diskutanata bilo je i povodom predloga da od 11 članova Visokog saveta tužilaštva pet budu istaknuti pravnici, koje će takođe birati Narodna skupština.

Zamenik Republičkog javnog tužioca Branko Stamenković pozvao je da se tokom ove i naredne dve javne rasprave razgovor usmeri na ono što je u toj oblasti najkorisnije za državu i građane.

I Zaštitnik građana, Zoran Pašalić smatra da treba "smiriti strasti" i doći do najprihvatljivijih rešenja jer, kako je dodao, za investitore u Srbiji je važno da imamo dobre zakone i one koji ih sprovode.

Deo sudija i tužilaca napustio je raspravu kada je građanin Nedeljko Trifković iz Novog Sada, pre nego što je izložio svoj problem suđenja u imovinskom sporu koje traje 26 godina, upitao sudiju Gordanu Vidojković da li ona i njene kolege žive ovde, u Srbiji. To je protumačeno kao pritisak na sudije i neargumentovano uopštavanje.

Alumni klub Pravosudne akademije (AKPA) saopštio je da izražava žaljenje što je nekoliko važnih strukovnih i nevladinih organizacija napustilo zvaničnu javnu raspravu o izmeni Ustava Republike Srbije u oblasti pravosuđa.

Na skupu su ostali predstavnici Visokog saveta sudstva, Republičkog javnog tužilaštva, Udruženja sudija prekršajnih sudova, pojedine sudije novosadskih sudova, AKPA i drugi.

"Izmena najvišeg pravnog akta značajna je za sve sudije, tužioce, njihove pomoćnike, polaznike Pravosudne akademije, za zakonodavnu i izvršnu vlast, nevladin sektor, kao i za sve građane. Upravo zato, svi koji učestvujemo u raspravi treba da se uzdržavamo od 'teških reči' i svaku kritiku da argumentujemo", navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je dobro da se u raspravi čuju mišljenja ne samo nevladinog sektora, već i organa, kao što su Vrhovni kasacioni sud, Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca, "koji godinama nisu iznosili svoje mišljenje o pravosudnim temama, iako su neka goruća pitanja stvarala velike probleme".

"Tako smatramo uprkos tome što ta mišljenja ocenjujemo kao neobjektivna i nesveobuhvatna kada je u pitanju položaj Pravosudne akademije u pravnom sistemu. Proces demokratizacije pravosuđa podrazumeva, nažalost, i turbulencije, a toga ni AKPA nije bio pošteđen, te mesecima unazad imamo brojne uvrede na račun našeg udruženja i Pravosudne akademije i to od strane kolega iz strukovnih udruženja, uprkos čemu mi nastojimo da dijalogom, kao jedinim mogućim sredstvom premošćavamo razlike", zaključuje se u saopštenju AKPA.

Direktor Pravosudne akademije Nenad Vujić kaže da bi predložena rešenja ustavnih amandmana otvorila sistem i osigurala nesporan izbor budućih sudija i zamenika tužilaca koji se prvi put biraju.

Ukazujući da predložena rešenja predviđaju izbor lica koja su okončala program "posebne obuke", a ne program "početne obuke" koji danas postoji, pa bi početna obuka, u skladu sa predloženim amandmanima, bila samo jedan od programa posebne obuke, precizirao je Vujić govoreći na nedavno održanom skupu u okviru javne rasprave o ustavnim amandmanima.

 "Predloženim rešenjima amandmana se omogućava uvođenje više načina ulaska u sistem i programa posebne obuke, uzimajući u obzir godine prethodnog iskustva kandidata i gde su to iskustvo kandidati stekli. To ujedno znači da će institucija za obuku u pravosuđu upisivati godišnje na programe posebne obuke daleko mnogo više lica nego što je to danas slučaj u PA, a u skladu sa realnim potrebama pravosuđa", naglasio je Vujić.

Kao i ustavni amandmani, tako će i budući zakon kojim će se regulisati položaj institucije za obuku u pravosuđu biti poslat na mišljenje Venecijanskoj komisiji, ukazao je Vujić koji smatra da je predloženo rešenje potpuno u skladu sa standardima i preporukama, ali i dobrom praksom većine zemlja članica EU.

Vujić je napomenuo da će, kao što je to slučaj sada u Pravosudnoj akademiji, i sve buduće komisije koje će se baviti prijemom kandidata, biti sastavljene od sudija, tužilaca i zamenika tužilaca, uz to manje učešće subjektivnog mišljenja.

Takođe je naveo da su iz radnog teksta ustavnih amandmana nepravedno izostavljeni sudijski i tužilački pomoćnici i savetnici koji su sastavni deo pravosuđa i čiji status nije adekvatno rešen.

"Da bi se položaj savetnika u pravosuđu rešio na odgovarajući način - pitanje njihovog materijalnog statusa, napredovanja, prava i obaveza, preduslov je da savetnici budu u nadležnosti Visokog saveta sudstva odnosno Visokog saveta tužilaca. Uvođenje savetnika kao posebne pravosudne profesije je i dobra praksa u većini zemalja članica EU", rekao je Vujić, pored ostalog.

U skladu sa tim, Vujić smatra da bi u predloženi tekst izmena Ustava trebalo uneti da u suđenju pored sudija i sudija porotnika učestvuju i sudijski savetnici, kao i da zamenici javnih tužilaca i tužilački savetnici neposredno odgovaraju javnom tužiocu.

Založio se da se pojam "savetnik" uvede na svim nivoima pravosuđa, kao i da im se omogući karijerno napredovanje.

Direktor Pravosudne akademije je naglasio da se u javnosti mogu čuti neistine o trenutnom položaju PA, kako njom upravlja Ministarstvo pravde i Vlada Republike Srbije, ističući da tom institucijom, u skladu sa Zakonom, upravlja Upravni odbor od devet članova.

Izvor: Vebsajt Novosti, N1 i RTV, 19.02.2018.
Izvod iz vesti, Naslov, Obeležavanje: Redakcija