Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI: PRAVOSUDNA AKADEMIJA MOżE SPROVODITI PROGRAME STRUčNOG USAVRšAVANJA IZVRšITELJA, JAVNIH BELEżNIKA, JAVNOBELEżNIčKIH POMOćNIKA I JAVNOBELEżNIčKIH PRIPRAVNIKA. PREDVIđENO JE POVEćANJE BROJA čLANOVA PROGRAMSKOG SAVETA, KOJE IMENUJE UPRAVNI ODBOR I TO NE SAMO VIšE IZ REDA SUDIJA I TUżILACA, DRUGIH STRUčNJAKA, SUDSKOG I TUżILAčKOG OSOBLJA, VEć I IZ REDA KORISNIKA POčETNE OBUKE


Ministarstvo pravde, kao ovlašćeni predlagač, izradilo je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o pravosudnoj akademiji (u daljem tekstu: Nacrt zakona). Rešenja predložena Nacrtom zakona u skladu su sa rešenjima predloženim u Nacrtu zakona o dopuni Zakona o sudijama i Nacrtu zakona o dopuni Zakona o javnom tužilaštvu, koje je isti predlagač pripremio u paketu sa Nacrtom zakona.

Nacrtom zakona predviđeno je, pre svega, da Pravosudna akademija može sprovoditi programe stručnog usavršavanja izvršitelja, javnih beležnika, javnobeležničkih pomoćnika i javnobeležničkih pripravnika, na osnovu ugovora između Pravosudne akademije i komore izvršitelja, odnosno javnobležničke komore.

Predloženo je i povećanje broja članova Programskog saveta koji predstavlja stručni organ Pravosudne akademije, i to sa 11, koliko je predviđeno Zakonom o Pravosudnoj akademiji("Sl. glasnik RS", br. 104/2009 i 32/2014 - odluka US), na 15 članova. Pri tom, predviđeno je da članove imenuje Upravni odbor, i to ne samo više iz reda sudija i tužilaca, drugih stručnjaka, sudskog i tužilačkog osoblja, već i iz reda korisnika početne obuke.

Takođe, predloženo je da su najmanje pet članova Programskog saveta - sudije, najmanje tri - tužioci od kojih po jednog člana predlaže udruženje sudija, odnosno udruženje tužilaca, a po jedan član je iz reda sudskog i tužilačkog osoblja i korisnika početne obuke. Osim toga, za članove Programskog saveta iz reda sudija, tužilaca i sudskog i tužilačkog osoblja, predviđena je mogućnost da se oslobode do 50% obima posla zbog rada u Pravosudnoj akademiji.

Nacrtom zakona regulisan je i drugačiji sistem naknada mentora na programima početne obuke, na programu obuke sudijskih, odnosno tužilačkih pomoćnika i pripravnika, ali i stalnih i povremenih predavača. Naime, predloženo je da mentori na programu početne obuke i mentori na programu obuke sudijskih, odnosno tužilačkih pomoćnika i pripravnika imaju pravo na naknadu za mentorski rad u visini od 10% svoje osnovne plate, da stalni predavači iz reda sudija i zamenika javnih tužilaca imaju platu jednaku plati koju bi imali da obavljaju sudijsku, odnosno tužilačku funkciju, ukoliko je to za njih povoljnije, kao i da povremeni predavači imaju pravo na naknadu za rad i na naknadu troškova u vezi sa pripremom i sprovođenjem obuke u skladu sa aktom Upravnog odbora.

Predviđeno je i da po završetku početne obuke, korisnici početne obuke polažu završni ispit na kome se proveravaju isključivo praktična znanja i sposobnosti stečena na početnoj obuci za obavljanje posla sudije prekršajnog suda, osnovnog suda i zamenika javnog tužioca u osnovnom tužilaštvu. Završni ispit se polaže pred komisijom od pet članova, od kojih su tri člana sudije, a dva tužioci. Konačno, pohađanje početne obuke smatra se radnim iskustvom u pravnoj struci.

Nacrtom zakona na drugačiji način je uređena obaveznost stalne obuke. Naime, stalna obuka je obavezna kada je to predviđeno zakonom ili odlukom Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca u slučaju promene specijalizacije, bitnih promena propisa, uvođenja novih tehnika rada i radi otklanjanja nedostataka u radu sudije i zamenika javnog tužioca uočenih prilikom vrednovanja njihovog rada.

Konačno, Nacrtom zakona predviđena je obaveza sudija i zamenika javnih tužilaca koji su prvi put izabrani na tu funkciju u prekršajnom ili osnovnom sudu, odnosno osnovnom javnom tužilaštvu, a nisu završili početnu obuku, da pohađaju poseban program stalne obuke

Izvor: Redakcija, 19.10.2015.