Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PREVOZU PUTNIKA U DRUMSKOM SAOBRAĆAJU: Predstavnici Udruženja kombi prevoznika najavljuju radikalizaciju protesta i traže od Ministarstva saobraćaja stručni tim za pregovore


Predstavnici Udruženja kombi prevoznika najavili su radikalizaciju protesta koja podrazumeva izlazak na ulice i blokadu saobraćaja, a da do toga ne bi došlo, njihov jedini zahtev je da im se omogući razgovor sa stručnim timom Ministarstva saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture.

Predsednik tog udruženja Aleksandar Simić kaže da je u petak i bio jedan sastanak, ali da među predstavnicima Ministarstva nije bilo stručnjaka iz te oblasti, zbog čega dogovor nije postignut. To znači da je su početkom primene Zakona o prevozu putnika u drumskom saobraćaju ("Sl. glasnik RS", br. 68/2015 - dalje: Zakon), 13. februara 2017. godine, kombi vozila potpuno izbačena iz te delatnosti. Nju sada mogu da obavljaju samo autobusi, taksi ili rent-a-kar vozila do pet mesta, dok je takozvani limo servis, iznajmljivanje sa vozačem, ukoliko vozilo ima do devet mesta, praktično stavljen van Zakona.

- Ministarstvo stalno potencira da se radi o nelegalnom prevozu zbog čega je navodno oštećen državni budžet. Ali, Udruženje predstavlja legalne firme, koje imaju zaposlene radnike, plaćaju porez, dok su prevoznici iz sive zone i nama nelojalna konkurencija - kaže Simić i objašnjava da ta vrsta usluge postoji u većini evropskih i svim zemljama iz okruženja.

On potvrđuje da se sporazumi koje Srbija ima sa drugim zemljama odnose na autobuski saobraćaj, ali tvrdi da nigde nije ograničeno kretanje kombi prevoznika.

- Ko može grupi ljudi da zabrani iznajmljivanje kombija koji će da ih odveze na neku destinaciju, u zemlji ili van granica? Zašto bi se taj posao smatrao nelegalnim, ako firma plaća sve dažbine i šta državu sprečava da propiše pod kojim uslovima možemo da se bavimo tim prevozom - pita Simić.

U Ministarstvu, međutim, tvrde da "EU regulativa 1073 uređuje pristup tržištu međunarodnog prevoza putnika i predviđa obavljanje istog isključivo autobusom, tako da je njihov zahtev za obavljanje međunarodnog prevoza potpuno neprihvatljiv, jer je suprotan EU zakonodavstvu.

Ipak, činjenica jeste da evropske zemlje propisuju precizne uslove za međunarodni autobuski prevoz, ali i da većina njih, posebno one sa jakom turističkom privredom, ne prave pitanje ukoliko se u tom poslu koriste kombi vozila.

Ali, u Ministarstvu insistiraju da je kombi prevoznicima bilo ostavljeno godinu i po dana da se pripreme za ovaj Zakon.

- Godinu dana su znali šta treba da urade, ali su sve vreme radili nelegalno, nanoseći štetu i državi i svim drugim prevoznicima koji rade po zakonu. Zadatak države je da se bori protiv sive ekonomije. U tom cilju je i donet Zakon i nikakvi protesti to neće moći da promene - kažu u Ministarstvu i dodaju da je u ovom slučaju zapravo reč o obavljanju međunarodnog taksi prevoza, što "ne postoji nigde u svetu".

Ministarstvo savetuje vlasnike kombija da nabave minibuseve koji ispunjavaju uslove međunarodnog prevoza.

 "Oni mogu legalno da rade pod uslovom da se registruju za obavljanje delatnosti i da umesto dosadašnjih putničkih vozila - kombi sa osam plus jedno sedište, nabave autobuse sa 12 i više sedišta. Pored ovog uslova potreban im je i registrovan red vožnje, što pretpostavlja veoma složenu proceduru i zahteva vreme za pribavljanje", navode u Ministarstvu.

Dodaju da ugradnja tahografa, neophodnih kako bi se pratilo vreme rada i odmora vozača, ne bi rešila problem jer "takva vozila ne bi mogla da budu homologovana, budući da bi im bila potrebna potvrda proizvođača da je ta ugradnja u skladu sa fabričkim modelom, što nije slučaj".

U Ministarstvu na pitanje zašto kombi prevoznike smatraju nelegalnim kada je ta delatnost već predviđena Zakonom o turizmu ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 99/2011 - dr. zakon, 93/2012 i 84/2015), kažu da je tom regulativom "propisano obavljanje delatnosti "rent-a-car" usluge, a ta usluga koja nema nikakve veze sa komercijalnim obavljanjem delatnosti javnog linijskog ili vanlinijskog drumskog prevoza putnika", gde i po prethodnom Zakonu o prevozu u drumskom saobraćaju ("Sl. glasnik RS", br. 46/95, 66/2001, 61/2005, 91/2005, 62/2006, 31/2011 i 68/2015 - dr. zakoni) to nije bilo moguće činiti po principu koji koriste kombi prevoznici - od kuće do destinacije.

U Zakonu o turizmu, član 101 kaže: "Uslugama iznajmljivanja vozila (rent-a-car) smatra se iznajmljivanje putničkih automobila bez vozača. Posebna vrsta iznajmljivanja vozila je iznajmljivanje putničkih automobila sa uslugama vozača (limo service). Usluge iz st. 1 i 2 ovog člana može da pruža privredno društvo, drugo pravno lice, preduzetnik ili ogranak stranog pravnog lica, ako je registrovano u odgovarajućem registru."

Ministarstvo je često pominjalo iznos od 55 miliona evra za koliko je oštećen državni budžet. Objašnjavaju da se iznos ne odnosi samo na kombi prevoz, već da je reč o procenjenoj šteti iz različitih vidova sive ekonomije u drumskom prevozu. Zbog toga novi Zakon definiše šta je nelegalan prevoz i uvodi dokazna sredstva koja će omogućiti sudovima da lakše sankcionišu ovu pojavu, kažu u Ministarstvu.

ZAKON O TURIZMU ("Sl. glasnik RS", br. 36/2009, 88/2010, 99/2011 - dr. zakon, 93/2012 i 84/2015)

3. Usluge iznajmljivanja vozila

Član 101

Uslugama iznajmljivanja vozila (rent-a-car) smatra se iznajmljivanje putničkih automobila bez vozača.

Posebna vrsta iznajmljivanja vozila je iznajmljivanje putničkih automobila sa uslugama vozača (limo service).

Usluge iz st. 1. i 2. ovog člana može da pruža privredno društvo, drugo pravno lice, preduzetnik ili ogranak stranog pravnog lica, ako je registrovano u odgovarajućem registru.

Udruženje koje obavlja delatnost iz st. 1. i 2. ovog člana dužno je da tu delatnost upiše u odgovarajući registar.

Preduzetnik ne može da pruža usluge iz st. 1. i 2. ovog člana u periodu prekida obavljanja delatnosti.

Ako lice iz stava 3. ovog člana ima registrovanu delatnost za pružanje usluga iznajmljivanja vozila u sedištu, ali ne kao pretežnu delatnost, dužno je da za tu delatnost obrazuje ogranak, odnosno prostor van poslovnog sedišta, koji se registruje u odgovarajućem registru i evidentira u Registru turizma.

Ako lice iz stava 3. ovog člana nudi i prodaje usluge iznajmljivanja vozila u prostoru van sedišta, dužno je da za tu delatnost u svakom poslovnom prostoru, odnosno mestu poslovanja, obrazuje ogranak, odnosno prostor van poslovnog sedišta, koji se registruje u odgovarajućem registru i evidentira u Registru turizma.

Izvor: Vebsajt Danas, M. N. Stevanović, 15.02.2017.
Naslov: Redakcija