Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

POLOŽAJ ŽRTVE TRGOVINE LJUDIMA U SUDSKOJ PRAKSI: Zaštita privatnosti žrtve, pravo na pomoć odnosno savetovanje, informisanje i sigurnost žrtve nisu među prioritetima u sudskom postupku. U većini slučajeva preovlađuje praksa da se žrtve trgovine ljudima saslušavaju na javnim pretresima u prisustvu okrivljenih, uprkos zakonskom okviru koji pruža osnov da se sekundarna viktimizacija žrtava izbegne ili svede na najmanju moguću meru


U sudskoj praksi i dalje se žrtve trgovine ljudima uglavnom maltretiraju kao "izvor" informacija, odnosno podataka o krivičnom delu, dok istovremeno izostaje interesovanje za prava koje žrtve trgovine imaju, a koja su ugrožena.

Do takvog su zaključka došli u Udruženju Astra, nevladinoj organizaciji koja se bavi zaštitom žrtava trgovine ljudima, i u čijem se saopštenju ocenjuje da, uprkos izvesnom napretku i edukacijama i dalje postoji nerazumevanje osetljivog položaja žrtava trgovine ljudima.

To, kako sa navodi, udruženo s blagom kaznenom politikom i nemogućnošću žrtava da ostvare kompenzaciju za povrede, dovodi u pitanje stepen ostvarivanja njihovih prava.

Astra konstatuje i da prvostepeni postupci, a analiza se odnosi na prošlu godinu, i dalje predugo traju, odnosno da je 30 odsto postupaka trajalo duže od tri godine.

U drugostepenom postupku ništa se bitnije nije promenilo u odnosu na 2015. godinu, ali oni znatno kraće traju nego u periodu 2011-2014.

Za dugo trajanje procesa, istina, odgovorni su i okrivljeni i branioci, jer, recimo, u 61 odsto slučajeva suđenje je odloženo jer se oni nisu pojavili i taj je procenat veći u odnosu na 2015, kada je takvih slučajeve bilo 50 odsto.

U saopštenju se navodi i da zaštita privatnosti žrtve, pravo na pomoć odnosno savetovanje i informisanje i sigurnost žrtve nisu među prioritetima u sudskom postupku, dok se podaci o oštećenima, koji su u najvećem broju izložena seksualnoj eksploataciji, i dalje koriste u postupku, a javnost je bila isključena u zanemarljivom broju slučajeva.

Pravo žrtve na informisanje o pravima kao i na pravnu pomoć i dalje je u velikoj meri uslovljeno angažovanjem nevladinih organizacija.

Analiza je pokazala da u većini slučajeva preovlađuje praksa da se žrtve trgovine ljudima saslušavaju na javnim pretresima u prisustvu okrivljenih, uprkos zakonskom okviru koji pruža osnov da se sekundarna viktimizacija žrtava izbegne ili svede na najmanju moguću meru.

Kad je reč o prvostepenim presudama, analiza ukazuje da je od 34 oštećenih, samo šest njih dobilo status posebno osetljivog svedoka.

"Podaci koji su dostupni iz osuđujućih presuda ukazuju da značajan broj žrtava u vreme izvršenja dela i dalje čine maloletna lica - trećina, odnosno 11 oštećenih, kao i da u pogledu krivičnog dela trgovina ljudima i dalje preovlađuje seksualna eksploatacija - prostitucija ili druga vrsta seksualne eksploatacije, koja je utvrđena u 19 slučajeva", stoji u saopštenju.

U kaznenoj politici, navode u Astri, nastavlja se trend smanjivanja izricanja kazne zatvora duže od pet godina - procenat tih kazni za 2016. godinu isti kao i za 2015. i iznosi 11 odsto, dok je za 2014. godinu iznosio 14, a za 2013. 27 odsto.

U najvećem broju slučajeva izriču se kazne zatvora od tri do pet godina, u 84 odsto slučajeva, a kazna zatvora od tri do četiri godine čak u 63 odsto slučajeva.

To, smatraju u Astri, ukazuje na neprimereno blagu kaznenu politiku koja se ne menja poslednjih godina.

Kao ni prethodnih godina, ni u jednom krivičnom postupku koji je rezultirao presudom u 2016. godini sud nije odlučivao o imovinsko-pravnom zahtevu žrtve, a nijedna presuda kojom se žrtvi dosuđuje naknada štete nije doneta ni u parničnom postupku.

Inače, Astra od 2011. godine prati položaj žrtava trgovine ljudima u sudskom postupku kroz godišnje analize pravosudne prakse u okviru aktivnosti na unapređivanju njihovog položaja.

Izvor: Vebsajt RTV, 17.05.2017.
Naslov: Redakcija