Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ŠTRAJKU: Štrajkački odbor je dužan da poslodavcu najavi štrajk dostavljanjem odluke o stupanju u štrajk i to najkasnije pet dana pre dana određenog za početak štrajka, odnosno 24 časa pre početka štrajka upozorenja, koji prema Zakonu može da traje sat vremena. Štrajkački odbor i zaposleni koji učestvuju u štrajku dužni su da štrajk organizuju i vode na način kojim se ne ugrožava bezbednost lica i imovine i zdravlje ljudi, onemogućava nanošenje neposredne materijalne štete i omogućava nastavak rada po okončanju štrajka. Takođe ne smeju da sprečavaju poslodavca da koristi i raspolaže sredstvima kojima obavlja delatnost, niti smeju da sprečavaju zaposlene koji ne učestvuju u štrajku da rade


Povodom aktuelnih štrajkova i onih koji su u najavi Agencija za mirno rešavanje radnih sporova apeluje na zaposlene da nezadovoljstvo prema poslodavcu najpre pokušaju da reše mirnim putem, uz posredovanje Agencije, a ne da u startu pribegavaju štrajku, pogotovo ne štrajku glađu.

Štrajk glađu, kojem neretko pribegavaju nezadovoljni zaposleni kako bi pokušali da ostvare svoja prava, nije zakonit i predstavlja najštetniji i najradikalniji vid protesta, ističu u Agenciji.

Takođe upozoravaju i da "običan" štrajk nije isplativ ni poslodavcu, ni samom štrajkaču, jer su gubici veliki za obe strane, zbog obustave proizvodnog procesa, odnosno izostanka zarade.

Naime 25 radnika sa invaliditetom kragujevačkog preduzeća "Zastava Inpro" već sedmi dan štrajkuju glađu, a na taj korak su se odlučili jer im je za avgust isplaćen samo deo plate, 11.000 dinara, iako je država uplatila preduzeću 75 odsto od plate svakog invalida.

Oni se međutim, kako je potvrđeno u Agenciji, radi zaštite svojih prava nisu obratili Agenciji za mirno rešavanje radnih sporova pred kojom je postupak potpuno besplatan, odnosno pada na teret države i okončava se u roku od 30 dana.

Umesto pregovora u postupku pred Agencijom, štrajkom prete i radnici fabrike aviona Utva iz Pančeva, dok su zaposleni u pravosuđu najavili štrajk za 1. novembar.

Iz Republičke Agencije za mirno rešavanje radnih sporova zato apeluju da se pre odluke o radikalnim potezima sindikati i zaposleni najpre obrate Agenciji.

"Naš apel je da se prekine praksa koja se u poslednje vreme vrlo često dešava - da se zaposleni u prvom koraku ostvarivanja svojih prava odlučuju na štrajk, ili štrajk glađu. Ovo je pravna država i treba da pribegnu legalnim tokovima ostvarenja prava", rekao je zamenik direktora Agencije Ivica Lazović.

On je istovremeno pozvao sve nezadovoljne radnike da svoja prava kod poslodavca ostvare mirnim putem uz posredovanje miritelja iz Agencije, ističući da kolektivni spor pred Agencijom može da pokrene i pojedinac, a ne samo sindikat.

"Jedna od najvažnijih radnji je da štrajk bude zakonit. Tek na taj način stiču se uslovi za pokretanje postupka pred Agencijom, odnosno da miritelj iz Agencije pozove poslodavca i da se započnu pregovori o rešavanju spora", ukazao je Lazović.

Prema njegovim rečima, sadašnji Zakon o štrajku ("Sl. list SRJ", br. 29/96 i "Sl. glasnik RS", br. 101/2005 - dr. zakon i 103/2012 - odluka US) ne podrazumeva obavezu poslodavca i zaposlenih da obaveste Agenciju o sporu ili štrajku, tako da Agencija vrlo često nema informaciju da je do samog štrajka i došlo.

Kada su u pitanju delatnosti od opšteg interesa, kao što su prosveta, pravosuđe, policija, u kojima je neophodno obezbediti minimum procesa rada, Agencija po službenoj dužnosti pokreće postupak za mirno rešavanje kolektivnog radnog spora.

Inače, zadatak miritelja iz Agencije je da se tokom pregovora zalaže da Odbor za mirenje u roku od 30 dana donese preporuku o rešenju spornih pitanja.

Ukoliko strane prihvate njegovu preporuku, one zaključuju Sporazum.

Ovaj postupak pred Agencijom je potpuno besplatan, odnosno pada na teret države, bez obzira da li su strane u sporu iz državnih ili privatnih preduzeća.

Zamenik direktora Agencije je podsetio da za vreme štrajka zaposleni po Zakonu o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013 i 75/2014) nemaju pravo na zaradu, dok sama obustava rada podrazumeva mnogo veće gubitke za poslodavca posebno u proizvodnim delatnostima.

"Postoje procene prema kojima u velikim javnim preduzećima jedan dan štrajka može da košta od 50.000 hiljada nekoliko stotina hiljada evra što su veliki gubici posebno ako se štrajk oduži", naveo je Lazović.

On je ukazao da pokretanjem postupka pred Agencijom zaposleni ne gube ni vreme ni novac, a nisu ni u obavezi da prekinu štrajk u toku pregovora ukoliko to ne žele.

U praksi, ako je već došlo do štrajka, miritelj daje preporuku da se sa njim zastane dok traju pregovori. Tu preporuku razmatra štrajkački odbor i može da je prihvati, ali i ne mora, napomenuo je Lazović.

U toku 2015. godine Agencija je posredovala u pregovorima za osam štrajkova i 22 postupka povodom zaključivanja, izmene, dopune ili primene kolektivnog ugovora, dok je u prvoj polovini 2016. godine imala tri štrajka i četiri kolektivna spora po drugom osnovu.

Prema Zakonu o štrajku, štrajkački odbor je dužan da poslodavcu najavi štrajk dostavljanjem odluke o stupanju u štrajk i to najkasnije pet dana pre dana određenog za početak štrajka, odnosno 24 časa pre početka štrajka upozorenja - koji prema Zakonu može da traje sat vremena.

Zakon kaže da su štrajkački odbor i zaposleni koji učestvuju u štrajku dužni da štrajk organizuju i vode na način kojim se ne ugrožava bezbednost lica i imovine i zdravlje ljudi, onemogućava nanošenje neposredne materijalne štete i omogućava nastavak rada po okončanju štrajka.

Takođe ne smeju da sprečavaju poslodavca da koristi i raspolaže sredstvima kojima obavlja delatnost, niti smeju da sprečavaju zaposlene koji ne učestvuju u štrajku da rade.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 17.10.2016.
Naslov: Redakcija