Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O JAVNOM BELEŽNIŠTVU: Za nešto više od dve godine rada notari su završili gotovo milion javnobeležničkih akata. Najčešće povrede u radu notara su neuredno vođenje knjiga, pogrešno obračunate tarife, ili pogrešno sastavljene isprave, čak i falsifikati, ali su svi prestupi adekvatno sankcionisani


Notari su za nešto više od dve godine rada završili gotovo milion javnobeležničkih akata, kaže predsednik Javnobeležničke komore Srbije, Miodrag Đukanović, uoči prijema te komore u članstvo Međunarodne unije notara, koja postoji od 1948. godine i okuplja asocijacije notara iz 86 zemalja.

"Od septembra 2014. godine obavili smo poprilično obiman posao. U 2014. godini imali smo završenih 110.878 notarskih isprava, u 2015. godini 452.217, a do jula 2016. godine 338.962 hiljade isprava, što je blizu milion isprava koje smo uradili", naveo je Đukanović.

Ovi podaci istovremeno govore koliko su sudovi imali manje posla u poslednje dve godine, kada su u pitanju overe dokumenata, izjava i ugovora, s obzirom na to da su ti poslovi prešli na javne beležnike, koji od imaju i još jednu poverenu dužnost - za postupanje u ostavinskim predmetima.

Ocenjujući da je beležništvo uspelo da se implementira u pravosudni sistem Srbije, iako je to bilo praćeno brojnim problemima, predsednik JKS kaže da ono sada pokriva gotovo celu teritoriju Srbije, sa izuzetkom područja 12 osnovnih sudova, mahom u opštinama u kojima je stanovništvo siromašnije, a ekonomska situacija lošija.

U tim sredinama, kako je naveo, beležnici nemaju interesa za obavljanjem profesije imajući u vidu da su porezi koji su određeni beležnicima izrazito visoki.

"Kada platimo PDV od 20 odsto, od bruto prihoda nam se odbija porez koji služi za unapređenje pravosuđa 30 odsto. Zbog toga je izuzetno problematično ekonomski povoljno organizovati rad javnobeležničkih kancelarija u manjim sredinama", naveo je Đukanović.

Govoreći o postupanju beležnika u ostavinskim postupcima, Đukanović je ukazao da su Vrhovni kasacioni sud (VKS), Ministarstvo pravde i Visoki savet sudstva (VSS) dali uputstvo sudovima da beležnicima poveravaju vođenje svih novih ostavinskih postupaka u kojima su od 1. septembra 2014. godine sastavljali smrtovnice.

Trenutno, kako je naveo, sudovi još uvek različito postupaju po ovom pitanju, jer ima onih koji nerado beležnicima poveravaju ostavinske postupke.

Do sada je javnim beležnicima povereno ukupno 3.733 predmeta sastavljanja smrtovnica, odnosno 1.659 predmeta radi sprovođenja ostavinske rasprave.

Đukanović očekuje da će u narednom periodu sudovi postupati po zaključcima Ministarstva pravde i VSS-a, te da će rad notara dovesti do ubrzanja ostavinskih postupaka koji su poprilično trajali.

Dosadašnja praksa u sudovima je da je ostavinski postupak u proseku traje oko šest meseci, a ako dođe do parnice i više godina, a bez završene ostavinske rasprave naslednici ne mogu da raspolažu imovinom ostavioca - pokojnika. Ne mogu da je prodaju jer se ne vodi na njih, a ne mogu na nju ni da stave hipoteku i uzmu kredit.

Predlog za pokretanje ostavinskog postupka i dalje se podnosi sudu, koji je dužan da po azbučnom redu dodeljuje predmete beležnicima sa svoje teritorije, ukazao je predsednik JKS napominjući da je Javnobeležnička tarifa javnog beležnika kao poverenika suda u postupku za raspravljanje zaostavštine ("Sl. glasnik RS", br. 12/2016), identična sudskoj tarifi u ovim slučajevima, a u jednom delu i povoljnija.

"Kada smo predlagali tarifu osnovni zahtev je bio da ona ne bude nepovoljnije za građane, a nju je doneo ministar pravde", naveo je predsednik JKS.

"Na primer, najviša taksa koju je sud naplaćivao iznosila 70.000 dinara, dok je kod notara ona ograničena na 60.000 dinara", naveo je predsednik JKS.

U svom svakodnevnom radu beležnici se takođe i dalje suočavaju sa problemom nedefinisanih imovinskih odnosa na zemljištu i objektima u legalizaciji, koji su u prometu.

To, kako je naveo, usložnjava posao i zahteva ozbiljan rad i analizu predmeta.

"Ima slučajeva da se na jednoj parceli nalazi po 30 nelegalnih kuća, sve te kuće su u procesu legalizacije i nalaze se u prometu, tako da imamo popriličan problem. Uređenjem imovinskih odnosa, ubrzanjem rada katastra, doći ćemo u poziciju kada ćemo moći lakše i jednostavnije da obavljamo svoj posao", smatra predsednik JKS.

Osvrćući se na pitanje ispravnosti rada notara u Srbiji, Đukanović kaže da je u početku bilo dosta pritužbi, ali da ih ima sve manje.

Prema njegovim rečima, pritužbama građana Komora posvećuje posebnu pažnju jer ima nadležnosti u kontroli rada javnih beležnika pored Ministarstva pravde.

U toku dve godine rada, jednom beležniku iz Pančeva je pravosnažno oduzeta licenca zbog nepravilnosti u radu, dok je za drugog u toku žalbeni postupak po prvostepenom rešenju o oduzimanju licence.

Đukanović kaže da su beležnici kažnjavani i novčanim kaznama za prestupe koji nisu bili teže prirode.

Prema njegovim rečima, najčešće povrede su neuredno vođenje knjiga, a bilo je i slučajeva pogrešno obračunatih tarifa, ili pogrešno sastavljenih isprava, čak falsifikata, ali su svi prestupi adekvatno sankcionisani.

Osvrćući se na prijem JKS ove sedmice u članstvo Međunarodne unije notara, Đukanović je istakao da će JKS članstvom u toj organizaciji steći uslove da kao kandidat za članstvo u EU postane posmatrač u drugoj najznačajnijoj notarskoj organizaciji - Notarijatu EU.

"To su izuzetno značajni događaji za nas jer kao najmlađi notarijat u Evropi možemo još mnogo da naučimo kroz razmenu iskustava sa notarijatima država koji postoje po nekoliko stotina godina", naglasio je Đukanović.

On smatra da, iako se profesija na samom početku rada u Srbiji u septembru 2014. godine suočila sa negodovanjem advokata i njihovim štrajkom koji je donekle u javnosti stvorio pogrešnu sliku o beležnicima, u toku dve godine ona (profesija) uspela da tu sliku ispravi svojim radom.

"Čini mi se da smo uspeli da popravimo tu iskrivljenu medijsku sliku, jer građani dolaskom u notarsku kancelariju stiču pravi utisak o nama i osećaju benefite notarstva", rekao je predsednik JKS.

Prema njegovim rečima, uvođenjem javnobeležničke profesije povećana je pravna sigurnost prometa nepokretnosti, a notari su pristupačniji građanima nego što su to bili sudovi.

"Sigurno je i da ima neuporedivo manje sporova u vezi sa, pre svega prometom nepokretnosti nego što je to bilo ranije", naveo je Đukanović.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 16.10.2016.
Naslov: Redakcija