Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O SUDSKIM TAKSAMA: NEOSNOVANO PRITVORENI KOJI NISU ZAKLJUčILI PORAVNANJE I žELE DA POKRENU SUDSKI POSTUPAK IMAJU PRAVO NA OSLOBAđANJE OD TROšKOVA I TAKSI – IPAK, PROCENAT ONIH KOJI SU TO PRAVO I OSTVARILI JE U PRAKSI NEZNATAN


Tek svaki 20 zahtev za naknadu štete licima neosnovano lišenim slobode završi se sporazumom o poravnanju sa Ministarstvom pravde, dok u ostalim slučajevima uslede tužbe protiv države, ukoliko se građani odluče na taj korak.

Od januara 2014. do 15. avgusta ove godine, Komisiji za naknadu štete podnet je ukupno 2.441 zahtev, od kojih je do sada zaključeno 116 sporazuma o vrsti i visini naknade štete, rečeno je u Ministarstvu pravde.

U pomenutom periodu visina novčanog iznosa koje je Komisija predložila onima koji su oštećeni zbog neosnovanog pritvaranja kretala se od 2.000 dinara do 1.200.000 dinara, naveli su u Ministarsrtvu pravde.

Takođe, Komisija odlučuje i o zahtevima za naknadu štete i nakon isteka zakonskog roka od tri meseca, tako da ima slučajeva da lice koje ne dobije odgovor u tom roku pokrene parnični postupak pred nadležnim sudom, ali kasnije povuče tužbu jer u međuvremenu zaključi sporazum sa Komisijom.

Povodom inicijative da se sva lica pravosnažno oslobođena optužbi - koja su neosnovano bila u pritvoru, oslobode plaćanja sudskih taksa i drugih troškova postupka u kojem pred sudom žele da ostvare pravo na naknadu štete, Ministarstvo pravde je ukazalo na mogućnost da ta lica prehodno s Ministarstvom zaključe poravnanje.

Ukoliko do poravnanja ne dođe, oni koji se odluče za tužbu protiv države, a nemaju novca, po Zakonu o sudskim taksama ("Sl. glasnik RS", br. 28/94, 53/95, 16/97, 34/2001 - dr. zakon, 9/2002, 29/2004, 61/2005, 116/2008 - dr. zakon, 31/2009, 101/2011, 93/2012, 93/2014 i 106/2015) imaju pravo da od suda traže da budu oslobođeni plaćanja takse ali i drugih sudskih troškova, kažu u Ministarstvu.

Advokat Zora Dobričanin Nikodinović, koja je pokrenula inicijativu, kaže da je u praksi procenat oslobođenih od plaćanja sudskih taksi i sudskih troškova neznatan. Uglavnom je reč o licima koja su tek izašla iz pritvora, koja nemaju zaposlenje, a često ni porodicu koja bi ih podržala, te da smatra da bi bilo "zakonito, socijalno, etički, pravno i pravično opravdano" da podnosioci tužbi u tim postupcima budu oslobođeni plaćanja troškova postupka.

Skupe sudske takse za podnošenje tužbi, angažovanje advokata, odlazak u sud, veštačenja i dokazivanja predstavljaju, kako je navela, teret su za svaki budžet, a posebno za one koji budžet ni nemaju jer su tek izašli iz pritvora.

"To je početni minimum, znak izvinjenja i podrška u resocijalizaciji licima o koja se država već ogrešila jer ih je u pritvoru držala neosnovano, nekad i više godina, te bi na taj način pravda za njih postala dostupnija", navela je advokatica napominjući da takav status imaju, recimo, tužioci u statusnim radnim sporovima (kad neko dobije otkaz ili bude premešten na radno mesto kojim nije zadovoljan).

Iz Ministarstva pravde su međutim ukazali da je Zakon o sudskim taksama ("Sl. glasnik RS", br. 28/94, 53/95, 16/97, 34/2001 - dr. zakon, 9/2002, 29/2004, 61/2005, 116/2008 - dr. zakon, 31/2009, 101/2011, 93/2012, 93/2014 i 106/2015) propisao da prvostepeni sud može da oslobodi obveznika plaćanja takse ako bi njenim plaćanjem bila ugrožena socijalna sigurnost njega i njegove porodice.

Kada je u pitanju oslobođenje od plaćanja ostalih sudskih troškova, poznatije kao "siromaško pravo", u Ministarstvu pravde su naveli da je taj institut uređen Zakonom o parničnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 49/2013 - odluka US, 74/2013 - odluka US i 55/2014) koji predviđa da će sud osloboditi stranku plaćanja troškova sudskog postupka ukoliko ona prema svom opštem imovnom stanju nije u mogućnosti da snosi te troškove.

Oslobadanje od plaćanja troškova postupka obuhvata oslobadanje plaćanja sudske takse i polaganja predujma za troškove svedoka, veštaka, uvidaja i sudskih oglasa. Sud može da oslobodi stranku i samo od plaćanja takse u skladu sa Zakonom o sudskim taksama ("Sl. glasnik RS", br. 28/94, 53/95, 16/97, 34/2001 - dr. zakon, 9/2002, 29/2004, 61/2005, 116/2008 - dr. zakon, 31/2009, 101/2011, 93/2012, 93/2014 i 106/2015).

S druge strane, Dobričanin Nikodinović tvrdi da od 20 opravdanih slučajeva, sud odobrava to pravo tek u dva slučaja.

Kada su u pitanju zahtevi za naknadu štete koji se podnose Komisiji, Dobričanin Nikodinović je navela da se na pomenute zahteve u najvećem broju slučajeva ne odgovari ili ponuđeni iznosi budu neprimereno niski.

Inače, sudske takse, koje nisu male, u "procenjivim" predmetima, kao što je ovde slučaj, zavise od visine tužbenog zahteva, odnosno vrednosti spora.

Prema našem zakonu, kada lice pravosnažno bude oslobođeno od optužbi, a neko vreme je zbog toga provelo u pritvoru, ukoliko želi satisfakciju najpre treba da podnese zahtev Ministarstvu pravde, čija Komisija za naknadu šte u roku od tri meseca treba da na zahtev odgovori.

Ukoliko se sporazumeju i nađu na odgovarajućem iznosu naknade štete, Ministarstvo pravde i to lice zaključuju poravnanje, a ukoliko se to ne dogodi lice ima pravo da tuži državu sudu.

Izvor: Tanjug, 17.06.2016.
Naslov: Redakcija