Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZMENAMA ZAKONA O BEZBEDNOSNO-INFORMATIVNOJ AGENCIJI KONTROLA SUDA NAD MERAMA BIA UVEDENA JE KAO OBAVEZNA


Izmene Zakona o Bezbednosno-informativnoj agenciji su dobre, jer se njima precizno određuju posebne mere za presretanje i nadzor nad komunikacijama osumnjičenih za ugrožavanje bezbednosti. No, problem je što ostatak Zakona o BIA nije dobar. Zakon nije bio dobar još kada je bio usvojen, sada već daleke 2002. godine.

Od tada pa do danas svi - vlast, opozicija, BIA, eksperti - pričaju kako je potrebno doneti novi, savremeni zakon, ali na tom planu je malo urađeno. Međutim, donošenje novog Zakona o BIA je svakako obaveza Srbije u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (EU), ali ukoliko EU ne odredi jasne rokove, teško je očekivati da će političke vlasti samoinicijativno usvojiti novi zakon, ocenjuje za Danas Pravo Predrag Petrović, izvršni direktor Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.

  • Šta novi zakon o BIA najpre mora da definiše?

- Novim zakonom bi trebalo jasnije odrediti poslove Agencije, odnosno da li će ona, pored kontraobaveštajnih, bezbednosnih i obaveštajnih poslova, voditi i policijske istrage, te da li će Agencija i dalje imati policijska ovlašćenja. Dalje, treba preciznije urediti ostala ovlašćenja i načine prikupljanja podataka Agencije. Takođe je potrebno detaljno urediti rad unutrašnje kontrole u BIA, obezbediti joj autonomiju u radu, dati joj dobra ovlašćenja, obezbediti da izveštava parlament i javnost o radu. Konačno, ne treba zaboraviti ni radnike Agencije. Trenutno je njihov status uređen sa više zakona, što nije dobro.

  • Dakle, i unutrašnju kontrolu BIA trebalo bi regulisati zakonom, a ne podzakonskim aktom koji donosi direktor Agencije?

- Sva važna pitanja za rad Agencije treba zakonom urediti, jer se diskreciona moć direktora na taj način umanjuje. Zakonom treba obezbediti što veći stepen autonomije u radu unutrašnje kontrole, dati joj dobra ovlašćenja za obavljanje istraga i obezbediti da izveštava javnost i parlament. Unutrašnja kontrola treba da bude jedan od najvažnijih elemenata u zaštiti integriteta svake institucije.

  • Nedavnim izmenama zakona kontrola suda nad merama BIA uvedena je kao obavezna. Mislite li da će ta mera biti uspešna i delotvorna?

- Ovo pre svega zavisi od samih sudija koje će odobravati predloge za primenu mera. Prema nalazima prethodnih istraživanja, same sudije nisu u dovoljnoj meri poznavale procedure za odobravanje posebnih mera, te nisu dovoljno posvećeno obavljale kontrolno-nadzornu ulogu nad njima, odnosno isuviše lako su odobravale posebne mere, iako nisu bili ispunjeni svi zakonima propisani uslovi. Međutim, postoje indicije da je situacija u poslednje vreme nešto bolja u tom pogledu.

  • Kako komentarišete to što je zakonom sada omogućeno da BIA preuzme poslove od policije, odnosno činjenicu da su pojedinim pripadnicima Agencije data klasična policijska ovlašćenja?

- Nekoliko je pitanja vezano za policijska ovlašćenja i uključenost BIA u policijske istrage. Najpre, čemu služi Služba za borbu protiv organizovanog kriminala? Drugo, da li je učinkovito da BIA istovremeno obavlja kontraobaveštajne, bezbednosne, obaveštajne i policijske istrage? Nije li racionalnije da Agencija svoj fokus rada usmeri isključivo na klasične bezbednosno-obaveštajne poslove, a policijske istrage prepusti policiji. Nije dovoljno ni poluzvanično objašnjenje za uključenost BIA u policijske istrage, koje kaže da BIA radi samo slučajeve organizovanog kriminala sa elementima inostranosti, ali ni nezvanično objašnjenje da je policija isuviše kriminalizovana da bi radila ozbiljnije slučajeve organizovanog kriminala. Zato se danas BIA ironično naziva "policijska stanica Banjica". Neke države koje su privremeno omogućavale službama bezbednosti - na primer britanska MI5 - da samo prate ali ne i da policijski istražuju slučajeve organizovanog kriminala, to su im pravo kasnije oduzimale. Kada se BIA onemogući da radi policijske istrage, nestaće i potreba da ima klasična ovlašćenja policije.

  • Ocena je da je izmenama Zakona o BIA dobro uređen način prikupljanja podataka presretanjem komunikacija, ali da su ostala ovlašćenja i načini prikupljanja podataka Agencije i dalje ostala uopšteno uređena. Zašto?

- Zato što političke vlasti reaguju samo reaktivno, pod pritiscima i rokovima, i ne nastoje da preduprede negativne događaje, čak ni kada znaju šta treba konkretno činiti. Drugačije rečeno, Ustavni sud je naložio da se odredbe Zakona o BIA koje se odnose na praćenje komunikacija usaglase i samo to je i urađeno. Pritom, ni ovo nije išlo glatko, pa je sud jednom produžavao rok za promene zakona, a zakon je izmenjen uz nekoliko dana probijanja novoutvrđenog roka. Dakle, potrebno je da neko jasno naloži šta treba da se uradi i da za to odredi rokove, jer je očigledno da političke vlasti Srbije ne znaju drugačije da postupaju. Političke partije i njene lidere isključivo interesuju lični i partijski interesi, pa šta ostane za javni i nacionalni interes.

  • Na kraju, koliko je, prema vašoj oceni, BIA politizovana?

- Svaka služba bezbednosti u svetu je politizovana u izvesnoj meri, jer ona mora da realizuje politiku bezbednosti izvršne vlasti. Međutim, problem u Srbiji je što je ova politizacija znatno veća nego u drugim zapadnim državama, jer se ne zadržava na vrhu, već ide po dubini. Nakon svake promene vlasti, političke partije i njeni lideri se utrkuju da postave njima odane ljude na čelne pozicije u BIA. Kada se imenuje direktor BIA i zamenici slede promene po dubini, postavljaju se novi rukovodioci organizacionih celina unutar Agencije. Nedavno smo imali i primer da je bivši poslanik SNS Mićo Rogović primljen u radni odnos operativca-početnika u BIA. Pritom, on ima blizu 50 godina života, a u tim godinama radnici BIA maltene idu u penziju. Na taj način politička partija obezbeđuje kontrolu nad Agencijom od vrha do dna.

Bezbednosno-obaveŠtajni sistem Srbije

  • Da li je bezbednosno-obaveštajni sistem Srbije dobro uređen?

- Nije dobro uređen. Veliki nedostaci Zakona o osnovama uređenja službi bezbednosti su to što ministar spoljnih poslova i predsednik skupštine nisu članovi Saveta, što Savet nije u obavezi da izveštava skupštinu, što nisu jasni kriterijumi ko može biti sekretar i koordinator službi bezbednosti. Pored toga, Služba za istraživanje i dokumentaciju (SID) je ovim zakonom ukinuta, a prošle godine je voljom ministra spoljnih poslova ponovo uspostavljena, pa ona postoji, ali je izvan bezbednosno-obaveštajnog sistema.

Izvor: www.danas.rs, Boban Karović