Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O AZILU I PRIVREMNOJ ZAŠTITI: PRIMEDBE, SUGESTIJE I KOMENTARI STRUčNE JAVNOSTI I RELEVANTNIH PREDSTAVNIKA NA NACRT ZAKONA


Postojeći Zakon o azilu ("Sl. glasnik RS", br. 109/2007 - dalje: Zakon) usklađen je sa Ženevskom konvencijom iz 1951. godine, dopunskim protokolima i delimično usklađen sa Direktivama EU koje su u to vreme bile na snazi. Zakon propisuje većinu instituta i rešenja predviđenih Direktivama EU, koji nisu precizno definisani i stvaraju prostor za zloupotrebu i teško su primenjivi u odlučivanju.

Akcionim planom za Poglavlje 24 rok za izradu novog Zakona je bio mart 2016. godine. Kako je Akcionim planom predviđeno usklađivanje Zakona sa Direktivama EU stav Republike Srbije je bio da se isti uradi u saradnji sa ekspertima EU.

Glavni cilj je donošenje novog Zakona, koji je usklađen sa međunarodnim standardima i Direktivama EU, koje uređuju oblast azila, zatim uspostavljanje efikasnog sistema azila Republike Srbije i smanjenje mogućnosti za zloupotrebu preciznijim definisanjem uslova kao i postupka azila.

Nacrtom zakona o azilu i privremenoj zaštiti biće usvojena rešenja koja je moguće primeniti, dok će u sledećoj fazi usklađivanja biti usvojena sva rešenja predviđena Direktivama.

Javna rasprava o Nacrtu zakona uspešno je završena, a odziv stručne javnosti i relevantnih predstavnika bio je izuzetno velik.

Sugestije, komentari i primedbe učesnika javnih rasprava kao i one dostavljene elektronskim putem i putem pošte, odnose se na:

Definicije postupka azila u smislu proširenja lica na koja se postupak odnosi;tražioca azila, definicija izbeglice, članovi porodice, maloletnika bez pratnje.

Primenu zakona i to da se u okviru načela nekažnjavanja za nezakonit ulazak ili boravak izvrši preciziranje da je u pitanju izražavanje namere za podnošenje zahteva za azil; u oviru načela rodne ravnopravnosti i osetljivosti dat je predlog da se licu koje podnosi zahtev za azil i koje se saslušava, obezbedi prevodilac ili tumač istog pola.

U vezi sa odredbama koje uređuju položaj maloletnika bez pratnje ukazano je da je u Nacrtu zakona predviđeno rešenje u kojem maloletnik bez pratnje lično podnosi zahtev uz obavezno prisustvo staratelja i predloženo da se pored prisustva staratelja predvidi i prisustvo punomoćnika (stručnog lica-pravnika), koje se bavi materijom izbegličkog prava, kako bi se izbeglo potencijalno nestručno istupanje dodeljenog staratelja ili mogućnost da se maloletnik bez pratnje saslušava bez prisustva punomoćnika.

Takođe, predloženo je i davanje prioriteta u rešavanju podnetih zahteva za azil maloletnika bez pratnje. Dat je predlog da se detaljnije uredi postupak nadležnih organa MUP-a u slučaju pronalaska deteta bez pratnje. Pored toga, s obzirom na to da ovu materiju reguliše i Porodični zakon ("Sl. glasnik RS", br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon i 6/2015), istaknuta je potreba za preciziranjem međusobnog odnosa ova dva Zakona.

Ukazano je da se činjenica da je neko lice tražilo azil ne može otkriti državi porekla, iz razloga što je u nekim zemljama pa i u Republici Srbiji, kažnjivo traženje azila u drugim zemljama.

U pogledu nadležnih organa koji učestvuju u postupku azila, a predviđenih Nacrtom zakona predloženo je da druga instanca u postupku azila bude Upravni sud, s tim da ukoliko trenutno ne postoji takva mogućnost, potrebno je precizirati kriterijume za izbor članova Komisije za azil koja je predviđena i samim Nacrtom zakona kao druga instanca u postupku azila.;

U vezi sa odredbama koje uređuju postupak predloženo je uvođenje odredbe kojom će se urediti postupanje prema strancima koji izraze nameru, a koji samovoljno napuste Centar za azil pre podnošenja zahteva, bez odobrenja i valjanog opravdanja.U takvim situacijama potrebno je uputiti na shodnu primenu Zakona o strancima ("Sl. glasnik RS", br. 97/2008). Ovako postoji pravni vakum od 12 dana pod uslovom da su dosledno ispoštovani svi rokovi.

Ukazano je da nije propisano koji organ odlučuje o tome da li se stranac iz opravdanog ili neopravdanog razloga nije javio u Centar za azil ili Kancelariji za azil u roku od 72 sata, kao i da ne postoje garancije da će tražiocu azila biti blagovremeno omogućeno podnošenje zahteva za azil kao i da se ne vidi čija je obaveza podnošenje zahteva za azil u roku od 15 dana.

Dat je predlog je da se propiše pozitivna pretpostavka da se postupak azila smatra pokrenutim ukoliko Kancelarija za azil ne omogući tražiocu azila da podnese zahtev u roku od 15 dana od dana registracije.

Istaknuta je potreba za višim nivoom garancije kako bi Zakon bio usaglašen sa odredbama Direktive 2013/32/EU, obaveza obavljanja ličnih razgovora bez prisustva članova porodice, ne bi trebala da bude uslovljena činjenicom različitog pola, jer neretko su moguće situacije u kojima članovima porodice istog pola iz određenih razloga, najčešće društvenih i običajnih normi neće izneti relevatne činjenice koje mogu voditi ostvarivanju prava na azil u prisustvu članova.

Predloženo jeprivremeno uključivanje službenika drugih organizacionih jedinica nadležnog organa i/ili uključivanje službenika drugih organau slučajevima povećanog broja podnetih zahteva za azil.

Ukazano je da rokovi nisu u skladu sa načelom dobre uprave i načelom efikasnosti Zakona o opštem upravnom postupku ("Sl. list SRJ", br. 33/97 i 31/2001 i "Sl. glasnik RS", br. 30/2010) i da je predlog da se zadrže važeći rokovi.

Izneta je sugestija da ubrzani postupak treba okončati u roku od mesec dana. Predloženo je da se eksplicitno propiše postupanje na granici ili u tranzitnom prostoru, jer postoje pravne praznine vezane za smeštaj lica koja borave u tranzitnom prostoru ili na granici, kao i tokom žalbenog postupka.

Postavljeno je pitanje opravdanosti kratkog roka za žalbu u slučajevima odbacivanja zahteva ili naknadnog zahteva. U pogledu liste sigurnih država porekla koju utvrđuje Vlada Republike Srbije, a prema potrebi revidira istu predloženo je da Ministarstvo spoljnih poslova predlog liste sačinjava uzimajući u obzir mišljenja nadležnih organa u skladu sa ovim zakonom - eksplicitno propisati obavezu konsultacije uzimajući u obzir uslove na osnovu kojih se zemlja može smatrati sigurnom. Vezano za odredbu koja uređuje pitanje naknadnog zahteva ukazano je na neusaglašenost stava 1. i 2. s obzirom da stav 1. govori o konačnosti odluke a stav 2. o pravnosnažnosti.

U pogledu odredaba koje uređuju prava i obaveze tražilaca azila predloženo je da načelo besplatne pravne pomoći u važećem Zakonu bude predviđeno i ovim Nacrtom zakona jer pravni zastupnici moraju imati nesmetan pristup tražiocima azila i osobama kojim je dodeljeno utočište. Takođe, dat je predlog da pristup obrazovanju ne treba odlagati duže od tri meseca od podnošenja zahteva za azil.

Vezano za pitanja ostvarivanje prava i obaveza lica kojima je odobren azil predloženo je da momenat sticanja prava na smeštaj lica kojima je odobren azil bude vezan za momenat sticanja svojstva pravnosnažnosti; da se na detaljniji način definiše integracija lica kojima je dodeljen jedan od oblika zaštite predviđene ovim zakonom; kao i da se propiše poseban član koji će uređivati sticanje srpskog državljanstva, pojam naturalizacije, odnosno protek perioda kada je moguće tražiti prijem u državljanstvo, a to znači i usklađivanje pitanja boravka i stalnog nastanjenja stranca.

Dat je predlog u pogledu mere ograničenja kretanja za lica kojima su potrebne posebne procesne i prihvatne garancije, da se izricanje iste maloletnicima bez pratnje treba predvideti samo izuzetno, tek ukoliko se neke druge manje uticajne alternativne mere ne mogu delotvorno primeniti.

Vezano za pitanja prestanka azila i udaljenje stranca predloženojeda, pre donošenja odluke o prestanku prava na utočište, Kancelarija za azil upoznalice sa razlozima za prestanak i da mu mogućnost da se izjasni o činjenicama relevantnim za prestanak zaštite.

U pogledu isprava i evidencija predloženo je preciziranje nadležnog organa za izdavanje potvrde o boravku i potvrde o evidencijskom identifikacionom broju za lice koje dobije međunarodnu zaštitu. Takođe predloženo je se da se isti automatski izdaje zajedno sa ličnom kartom za lice kome je odobrena međunarodna zaštita i da se taj broj unosi u ličnu kartu.

Konačan zaključak sprovedene javne rasprave je da je potrebno pristupiti određenoj korekciji Nacrta zakona, kojim bi se pored uvažavanja svih relevantnih primedbi, između ostalog, uspostavio takav pravni okvir koji bi pružio punu podršku uspešnom i efikasnom sistemu azila.

Radna grupa je razmotrila sve ove sugestije i dostavljene predloge i oni koji su bili usmereni na poboljšanje predloženog teksta Nacrta zakona uvršteni su u tekst Nacrta zakona.

Izvor: Vebsajt MUP, 15.04.2016.
Naslov: Redakcija