Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

JAVNIM RASPRAVAMA PROTIV KORUPCIJE


Javne rasprave, kao mehanizam obezbeđivanja učešća zainteresovane javnosti u procesu donošenja zakona, jedan su od najznačajnijih načina borbe protiv korupcije. To je takođe jedan od načina za izgradnju poverenja građana u Vladu, čiji autoritet treba da počiva upravo na tome.

Prema važećem Poslovniku Vlade, sprovođenje javne rasprave je obavezno u pripremi zakona kojim se bitno menja uređenje nekog pitanja ili uređuje pitanje koje posebno zanima javnost.

To je propisano pravilo. Nisu, međutim, propisani kriterijumi na osnovu kojih se utvrđuje da li se uređenje nekog pitanja zakonom "bitno menja", odnosno da li pitanje koje se zakonom uređuje "posebno zanima javnost", niti je jasno propisan postupak i način sprovođenja javne rasprave. Tako se nedovoljno jasno propisano pravilo pretvorilo u izuzetak i sredstvo koje ovlašćeni predlagači zakona upotrebljavaju za neopravdano ograničavanje učešća ili čak isključenje javnosti iz procesa odlučivanja o pitanjima od javnog interesa. Posledica je donošenje zakona koji su nepredvidljivi rezultat promenljivih koalicija i netransparentnog lobiranja, zakona koji sadrže niz značajnih propusta i koji se posle kratkog vremena primene menjaju.

Mnoge od naših javnih rasprava se, i onda kada se "sprovedu", u praksi pretvore u farsu, tako što se recimo organizuje jedan okrugli sto sa učesnicima koji se pozivaju na osnovu slobodne procene o tome ko u javnoj raspravi treba da učestvuje, pri čemu se poziv na javnu raspravu često objavljuje tek prethodnog ili čak istog dana u kome ona treba da bude održana. Glavno pitanje je da li je razlog tome nerazumevanje pojma javne rasprave ili pokušaj da se izbegne da u njoj dođe do disonantnih tonova.

A u čemu je suština procesa javne rasprave? U tome da se "testira" vrednost predloga, da se razmotre moguće opcije i očekivani efekat zakona, da se ozbiljno sagleda koji od argumenata predlagača zakona opstaje, a koji nestaje "pod lupom javnosti".

Ako želi da stvori i održi poverenje javnosti, Vlada mora da bude otvorena da čuje alternativne argumente i spremna da prizna da nije uvek u pravu.

Sve dok država ne unapredi učešće javnosti u odlučivanju o pitanjima od opšteg interesa i stvori medijsko okruženje u kome će se širina i dubina kompleksnih pitanja tretirati sa ozbiljnošću koju zaslužuju, verovatno ćemo ostati osuđeni na to da budemo ne mnogo više od polurazvijene demokratije.

  • Važno je to što nova Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije pridaje veliki značaj javnim raspravama. Već u okviru prve od oblasti u kojima će se prioritetno delovati ("političke aktivnosti") konstatuje se da "učešće javnosti ima ključnu ulogu u povećanju transparentnosti rada i odgovornosti političara i da proces usvajanja propisa u Srbiji, na svim nivoima, odlikuje nedovoljno učešće javnosti, zbog čega mnogi propisi postaju 'instrument' korupcije i zloupotreba, umesto da budu sredstvo njihovog iskorenjivanja".

Kako će se sprovođenje nove Strategije pokazati u praksi pitanje je za neko drugo vreme, koje će potvrditi ili demantovati postojanje dovoljno jake političke volje za rešavanje problema korupcije u našem društvu. 

Izvor: www.danas.rs, Tatjana Babić