Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOZI ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU I O ZDRAVSTVENOJ DOKUMENTACIJI I EVIDENCIJAMA U OBLASTI ZDRAVSTVA: PONOVNO UVOđENJE MOGUćNOSTI DOPUNSKOG RADA ZA MEDICINSKE RADNIKE U UKUPNOM TRAJANJU JEDNE TREćINE RADNOG VREMENA. UBUDUćE RFZO 35% OD OSNOVA ZA NAKNADU ZARADE U SLUčAJU PRIVREMENE SPREčENOSTI ZA RAD ZBOG BOLESTI ILI KOMPLIKACIJE U VEZI SA ODRżAVANJEM TRUDNOćE UPLAćUJE NA RAčUN POSLODAVCA


Ministar zdravlja, Zlatibor Lončar, obrazložio je u Narodnoj skupštini Republike Srbije set zakona iz oblasti zdravstva, koji će doprineti višem nivou kvaliteta zdravstvenih usluga i unapređenju rada zdravstvenih ustanova, ali i boljem položaju trudnica.

Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti predloženo je da zdravstveni radnici i saradnici koji su zaposleni u zdravstvenoj ustanovi, odnosno privatnoj praksi, koji rade puno radno vreme, mogu da obavljaju određene poslove iz svoje struke kod drugog poslodavca, van redovnog radnog vremana, zaključivanjem ugovora o dopunskom radu u ukupnom trajanju do jedne trećine punog radnog vremena.

O zaključenom ugovoru o dopunskom radu sa drugim poslodavcima zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo zaposleno lice dužano je da obavesti direktora zdravstvene ustanove, odnosno osnivača privatne prakse i drugog pravnog lica koje obavlja zdravstvenu delatnost u skladu sa zakonom, u kojima radi puno radno vreme. Zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa, dužni su da vode evidenciju o ugovorima o dopunskom radu koje su zaključili. Jedan primerak originala ugovora o dopunskom radu zdravstveni radnik, zdravstveni saradnik, kao i drugo zaposleno lice dostavlja zdravstvenoj inspekciji, u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora. Na ovaj način stvaraju se uslovi za praćenje i kontrolu primene istituta dopunskog rada u oblasti zdravstva.

Takođe, predloženo je i da osnivač kliničko-bolničkog centra bude Republika. Kroz preuzimanje osnivačkih prava od strane Republike nad kliničko-bolničkim centrima postiže se pre svega stvaranje pravnog osnova za kapitalna ulaganja od strane Republike, a samim tim i poboljšanje uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti, imajući u vidu da je kliničko-bolnički centar stacionarna zdravstvena ustanova koja obavlja zdravstvenu delatnost na sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite i od posebnog je značaja za Republiku.

Utvrđeno je i da direktora, zamenika direktora, članove upravnog i nadzornog odbora kliničko - bolničkog centra, čiji je osnivač Republika, imenuje i razrešava Vlada Republike Srbije.

Predlogom zakona o izmenama Zakona o zdravstvenom osiguranju predloženo je proširivanje prava osiguranika koji su upućeni na rad u inostranstvo kao i članova njihove uže porodice, tako što se potvrda o korišćenju zdravstvene zaštite u inostranstvu izdaje za period za koji je osiguranik upućen na rad u inostranstvo. Na taj način ovi osiguranici i članovi njihove uže porodice više nemaju obavezu da produžavaju važnost potvrda na svakih godinu dana.

Predlogom zakona predloženo je i da Republički fond za zdravstveno osiguranje sredstva u iznosu od 35% od osnova za naknadu zarade u slučaju privremene sprečenosti za rad zbog bolesti ili komplikacije u vezi sa održavanjem trudnoće, a koja se obezbeđuju iz budžeta Republike, uplaćuje na račun poslodavca, a ne na račun osiguranice kako je sada propisano, s obzirom na dosadašnje probleme kašnjenja u isplati tih sredstava.

Predlogom zakona o izmenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva pomera se početak primene tog Zakona sa 1. janauara 2016. na 1. januar 2017. godine, imajući u vidu da se predlaže i produženje roka za donošenje podzakonskih akata.

Izvor: Redakcija, 16.12.2015.