Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA KRIVIČNOG ZAKONIKA: Predlogom zakona predviđeno je kažnjavanje negiranja genocida i ratnih zločina ukoliko su ta krivična dela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda. Stručnjaci predlažu da bi trebalo uvesti dva amandmana da se zakon ne bi proizvoljno tumačio. U prvom, moralo bi da se navede da je okrivljeni negiranjem genocida ili ratnog zločina namerno hteo da izazove rasnu, versku, nacionalnu i drugu mržnju. Drugim amandmanom trebalo bi uvrstiti, pored sudskih, i istorijske presude da se negde desio genocid


Predlogom zakona o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika predviđeno je kažnjavanje negiranja genocida i ratnih zločina ukoliko su ta krivična dela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, izjavila je ministarka pravde Nela Kuburović.

Ministarka je precizirala da je to obaveza Srbije na osnovu odluke Saveta EU kojom je propisano da svako negiranje genocida, što je predviđeno i Statutom Međunarodnog krivičnog suda, predstavlja krivično delo.

Predlogom zakona, koji se nalazi na dnevnom redu tekuće sednice Narodne skupštine Republike Srbije, predviđeno je i kažnjavanje negiranja genocida i ratnih zločina.

"Ko javno odobrava, negira postojanje ili značajno umanjuje težinu genocida, zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina učinjenih protiv grupe lica ili člana grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, vere, porekla, državne, nacionalne ili etničke pripadnosti, na način koji može dovesti do nasilja ili izazivanja mržnje prema takvoj grupi lica ili člana te grupe, ukoliko su ta krivična dela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina", navodi se u Predlogu zakona.

Odredbe Predloga zakona kojima se uvodi negiranje genocida kao krivičnog dela, ne znače da će onaj ko ospori da je zločin u Srebrenici bio genocid ići u zatvor. S druge strane, to bi moglo da se dogodi onome ko negira da se ratni zločin u Potočarima dogodio. Preduslov je da zbog te izjave, na primer, izbiju nemiri ili bude ugrožen nečiji život.

Novom odredbom, zatvorom od šest meseci do pet godina biće kažnjeno odobravanje, negiranje ili značajno umanjivanje genocida, zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina, ali samo za krivična dela utvrđena pravosnažnom presudom suda u Srbiji ili Međunarodnog krivičnog suda.

Kad je reč o Srebrenici, ko izjavi da se tamo nije dogodio genocid, nego ratni zločin, ne bi trebalo da bude kažnjen. Naime, Međunarodni krivični sud, za razliku od Haškog tribunala, nikada nije presudio da je tamo počinjen genocid.

Član radne grupe za izradu zakona prof. Milan Škulić objašnjava da je reč o novom obliku krivičnog dela izazivanja nacionalne, rasne ili verske mržnje:

- Nije dovoljno samo osporavanje genocida, ratnog zločina ili zločina protiv čovečnosti, već ono mora da rezultira teškim posledicama, nasiljem i širenjem mržnje da bi bilo tretirano kao krivično delo -

On dodaje da je moguće osporiti postojanje određenog genocida u naučnom ili drugom radu, ali da to neće biti kažnjivo ukoliko ne postoje nasilne posledice. Takođe, neće biti kažnjive ni izjave date ranije.

Profesor smatra da bi trebalo uvesti dva amandmana da se zakon ne bi proizvoljno tumačio. U prvom, moralo bi da se navede da je okrivljeni negiranjem genocida ili ratnog zločina namerno hteo da izazove rasnu, versku, nacionalnu i drugu mržnju. Drugim amandmanom trebalo bi uvrstiti, pored sudskih, i istorijske presude da se negde desio genocid. Ovo se, posebno, odnosi na NDH.

- Apsurdno je da naša zemlja ne može da procesuira one koji šire mržnju i nasilje tvrdeći da u NDH nije bilo genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima - kaže profesor Škulić.

Izvor: Vebsajt Novosti, 16.11.2016.
Naslov: Redakcija