Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O JAKIM ALKOHOLNIM PIĆIMA: PROPIS REGULIšE KO SE SVE MOżE BAVITI PROIZVODNJOM ALKOHOLNIH PIćA, UZ OBAVEZU DA I PRAVNA LICA I PREDUZETNIK BUDU UPISANI U REGISTAR PROIZVOđAčA JAKIH ALKOHOLNIH PIćA KOJI VODI MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE I ZAšTITE żIVOTNE SREDINE. SARADNJA FIZIčKIH LICA I REGISTROVANIH PROIZVOđAčA, KROZ KOOPERANTSKI UGOVORNI ODNOS - FIZIčKA LICA VIšAK DESTILATA ćE PRODAVATI REGISTROVANIM PROIZVOđAčIMA ZA DALJU DORADU I PRERADU


Zakonom o rakiji i drugim alkoholnim pićima ("Sl. glasnik RS", br. 41/2009), koji je prestao da važi 13. novembra 2015. godine, bilo je predviđeno rakijom mogu da trguju samo registrovani prozvođači. A njih, precizira Ivan Bogdanović, jedan od ozbiljnih proizvođača rakije i član Grupacije proizvođača rakije u Privrednoj komori Beograda, kao i učesnik u izradi Zakona o jakim alkoholnim pićima ("Sl. glasnik RS", br. 92/2015 - dalje: Zakon), kojim se reguliše proizvodnja ovog alkoholnog pića, nije bilo više od 400.

Novim Zakonom, koji će početi da se primenjuje od 1. januara 2016. godine, postupak registrovanja proizvođača za prodaju rakije je tako jednostavan da se neće prijaviti samo onaj ko to zaista ne želi, tako da rakija ima otvoren put u legalne tokove. Time smo na dobitku i mi proizvođači, i država, koja će naplatiti više poreza i akciza, a i potrošači, jer je "ilegalna" rakija na tržište dolazila bez ikakve kontrole kvaliteta, bez poljoprivredne inspekcije, i mogla je da bude potencijalno opasna za upotrebu, navodi Bogdanović.

O kakvim je količinama rakije na tržištu Srbije reč najbolje ilustruje podatak da se godišnje, legalno, proizvede oko 11 miliona litara ovog pića. Ilegalno, međutim, do potrošača je, prema procenama koje iznosi Bogdanović, dolazilo i tri puta više.

- Gotovo da nema kafića, restorana ili kafane u kojima se toči legalno proizvedena rakija, pošto u pravilu imaju nekoliko "legalnih" flaša koje dopunjuju ko zna čime - navodi Bogdanović. - Kako i ne bi kada je, bez plaćanja dažbina državi i bez troškova pakovanja, takva rakija bila i 50 odsto jeftinija od naše.

Da bi se proizveo litar dobre rakije, objašnjava Bogdanović, neophodno je desetak kilograma voća. Cena rakije, samim tim, ne može da bude niža od cene tog voća.

- Ako se uračuna da kvalitetna ambalaža košta još toliko, a i da rakija, ako želimo da dobije na kvalitetu, treba da odleži u buretu, jasno je da cena litra, u podrumu, mora da bude oko osam evra - navodi Bogdanović. - Na tu cenu, naravno, treba uračunati i trgovačku maržu, pa kvalitetna rakija teško može da bude jeftinija od 15 evra.

Izvor: Vebsajt Novosti, N. Subotić, 15.11.2015.
Naslov: Redakcija