Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

UPUTSTVO ZA SPROVOĐENJE ODREDABA ČLANOVA 30A I 110A ZAKONA O VANPARNIČNOM POSTUPKU I ČLANA 98 ZAKONA O JAVNOM BELEŽNIŠTVU


Polazeći od odredaba čl. 31, 70. st. 3. i 4. Zakona o uređenju sudova ("Sl. glasnik RS", br. 116/2008, 104/2009, 101/2010, 31/2011 - dr. zakon, 78/2011 - dr. zakon, 101/2011, 101/2013, 106/2015, 40/2015 - dr. zakon i 13/2016), odredaba Sudskog poslovnika ("Sl. glasnik RS", br. 110/2009, 70/2011, 19/2012, 89/2013, 96/2015, 104/2015, 113/2015 - ispr. i 39/2016), čl. 4. stav 1. tačka 4, 17. stav 2. i 98. stav 1. Zakona o javnom beležništvu ("Sl. glasnik RS", br. 31/2011, 85/2012, 19/2013, 55/2014 - dr. zakon, 93/2014 - dr. zakon, 121/2014, 6/2015 i 106/2015), 30a i 110a Zakona o vanparničnom postupku ("Sl. glasnik SRS", br. 25/82 i 48/88 i "Sl. glasnik RS", br. 46/95 - dr. zakon, 18/2005 - dr. zakon, 85/2012, 45/2013 - dr. zakon, 55/2014, 6/2015 i 106/2015 - dr. zakon),predsednik Vrhovnog kasacionog suda i Visokog saveta sudstva i Ministar pravde Republike Srbije, doneli su

UPUTSTVO ZA SPROVOĐENJE

odredaba čl. 30a i 110a Zakona o vanparničnom postupku ("Sl. glasnik SRS", br. 25/82 i 48/88 i "Sl. glasnik RS", br. 46/95 - dr. zakon, 18/2005 - dr. zakon, 85/2012, 45/2013 - dr. zakon, 55/2014, 6/2015 i 106/2015 - dr. zakon) i člana 98. Zakona o javnom beležništvu ("Sl. glasnik RS", br. 31/2011, 85/2012, 19/2013, 55/2014 - dr. zakon, 93/2014 - dr. zakon, 121/2014, 6/2015 i 106/2015)

Ključne komponente efikasnog pravosudnog sistema su kvalitet, efikasnost i nezavisnost, koje i treba da obezbede jednaku građanskopravnu zaštitu u zakonito sprovedenom postupku, postupanje po predmetima u razumnom roku, uz poštovanje ljudskih i manjinskih prava i sloboda, a uslov za ostvarenje efikasnog pravosudnog sistema je delotvorno upravljanje i racionalno korišćenje resursa.

Pokazatelji efikasnosti odnose se na broj nerešenih predmeta i trajanje sudskih postupaka, koje prema evropskim standardima obuhvata i postupak izvršenja, troškove pravosuđa i nivo poštovanja ljudskih prava.

Veliki broj nerešenih predmeta u sudovima u Republici Srbiji, zahtevao je preduzimanje sistemskih, sveobuhvatnih i dugoročnih mera na nacionalnom nivou da bi se povećao nivo efikasnosti, smanjio broj nerešenih starih predmeta, skratilo trajanje sudskih postupaka i povećalo poverenje javnosti u sudstvo.

Polazeći od:

- Preporuke Komiteta ministara Saveta Evrope državama članicama br. R 86 (12) koja se odnosi na mere za sprečavanje i smanjenje opterećenosti sudova i koja upućuje da je celishodno da se određeni poslovi koji su od važnosti za čitavo društvo povere posebnoj službi od javnog poverenja, te da se na taj način stvore uslovi za efikasnije postupanje sudova, njihovim rasterećenjem od poslova koji ne predstavljaju suđenje u užem smislu,

- Nacionalne strategije reforme pravosuđa za period 2013-2018. godine ("Sl. glasnik RS", br. 57/2013) i pratećeg Akcionog plana za sprovođenje Nacionalne strategije reforme pravosuđa,

- Akcionog plana za poglavlje 23 –- "Pravosuđe i osnovna prava" u okviru pristupnih pregovora Republike Srbije sa Evropskom unijom, koji je Vlada RS usvojila na sednici održanoj 27.04.2016. godine,

a u cilju obezbeđivanja pravne sigurnosti i kako bi se omogućilo poveravanje pojedinih vanparničnih radnji javnim beležnicima, od svih odgovornih učesnika u postupku se zahteva da odrede pojedinačne aktivnosti koje treba preduzeti da bi se ostvarila primenaodredaba Zakona o javnom beležništvu i odgovarajućih odredaba Zakona o vanparničnom postupku.

I

Javnobeležnička delatnost, određena Zakonom o javnom beležništvu, odnosi se na poslove koje, osim na osnovu ovog i drugih zakona, javni beležnik vrši i po odluci suda koji mu se po zakonu mogu poveriti.

Sud može javnom beležniku poveriti sprovođenje postupka ili preduzimanje pojedinih vanparničnih radnji pod uslovima koji su predviđeni zakonom koji uređuje taj postupak. Tako, sud može javnom beležniku poveriti sprovođenje postupka za koji je po zakonu nadležan ili preduzimanje pojedinih vanparničnih radnji pod uslovima koji su predviđeni Zakonom o vanparničnom postupku, kao što je sastavljanje smrtovnice ili popis i procena imovine umrlog. Sprovođenje ostavinske rasprave sud može poveriti javnom beležniku koji je sačinio smrtovnicu u predmetima primljenim posle 01.09.2014. godine u kojima nije naplaćena sudska taksa.

Članom 30a stav 3 Zakona o vanparničnom postupku propisano je da: "Sud odlučuje o celishodnosti poveravanja javnom beležniku da sprovodi pojedine postupke i da preduzima pojedine procesne radnje iz sudske nadležnosti".

Rešenje kojim se javnom beležniku poverava sprovođenje postupka ili preduzimanje pojedine procesne radnje donosi sudija kojem je dodeljen predmet. Protiv rešenja kojim se javnom beležniku poverava sprovođenje postupka ili preduzimanje pojedine procesne radnje nije dozvoljena žalba.

U rešenju kojim poverava javnom belelžniku sprovođenje postupka ili preduzimanje procesne radnje sud određuje rok u kojem mora obaviti povereni posao. Sud koji je poverio sprovođenje postupka ili pojedine procesne radnje javnom beležniku vrši nadzor nad njegovim radom.

Donošenjem rešenja o poveravanju sprovođenja ostavinske rasprave javnom beležniku koji je sačinio smrtovnicu predmet se smatra rešenim na drugi način. U poslovnom softveru izvršena je dopuna aplikacije radi unošenja ovih podataka.

II

Predmet u kome je sprovođenje ostavinske rasprave povereno javnom beležniku, koji je sačinio smrtovnicu, upućuje se javnom beležniku kojeg je rešenjem odredio predsednik suda (član 30v Zakona o vanparničnom postupku). Ako na području suda službeno sedište ima više javnih beležnika, predmeti se dodeljuju ravnomerno, prema azbučnom redu njihovih prezimena. Rešenje o određivanju javnog beležnika može se generisati kao obrazac koji sadrži Su broj, ime i prezime i službeno sedište javnog beležnika, potpis predsednika suda i datum donošenja rešenja. Ukoliko u poslovnom softveru nije generisan poseban obrazac, sudovi mogu izraditi za svoje potrebe tipske obrasce (štambilje), koji će sadržati navedene podatke i biti otisnuti na rešenju o Poveravanju sprovođenja ostavinske rasprave javnom beležniku koji je sačinio smrtovnicu.

Prilikom određivanja javnog beležnika, radi smanjenja troškova, celishodno je da predsednik suda odredi javnog beležnika sa područja suda imenovanog za opštinu na kojoj je ostavilac imao prebivalište.

III

Rešenje koje je javni beležnik doneo kao poverenik suda može se napadati pravnim lekovima pod istim uslovima i po istim pravilima kao da ga je doneo sud. Pravni lek se izjavljuje javnom beležniku kod koga se predmet nalazi. Javni beležnik u postupku po pravnom leku spis predmeta dostavlja osnovnom sudu koji mu je poverio sprovođenje ostavinske rasprave, da bi ostavinski sud pripremio predmet u skladu sa Sudskim poslovnikom ("Sl. glasnik RS", br. 110/2009, 70/2011, 19/2012, 89/2013, 96/2015, 104/2015, 113/2015 - ispr. i 39/2016) i dostavio ga sudu koji treba da odluči o pravnom leku.

Izvor: Vebsajt Visoki savet sudstva, 13.05.2016.