Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

U PRIPREMI IZMENE I DOPUNE ZAKONA O MIRNOM REŠAVANJU RADNIH SPOROVA: CILJ IZMENA JE DA SE REPUBLIčKA AGENCIJA ZA MIRNO REšAVANJE RADNIH SPOROVA UčINI VIDLJIVIJOM NEGO šTO JE SADA, JER BI POVEćENJE BROJA RADNIH SPOROVA KOJI SE REšAVAJU PRED AGENCIJOM DOPRINELO SMANJENJU BROJA SUDSKIH SPOROVA, ALI I VEćOJ SIGURNOSTI U OBLASTI RADNIH ODNOSA


U cilju da što veći broj poslodavaca i zaposlenih svoje sporove rešava dijalogom, umesto tužbama pred sudom, počeo je rad na izmenana i dopunama Zakona mirnom rešavanju radnih sporova ("Sl. glasnik RS", br. 125/2004 i 104/2009 - dalje: Zakon).

Radna grupa koja će deifinisati i precizirati odredbe Zakona u pravcu stvaranja efikasnijeg sistema rešavanja radnih sporova, sastavljena je od predstavnika ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, sindikata i poslodavaca.

"Cilj izmena je da se Republička agencija za mirno rešavanje radnih sporova učini vidljivijom nego što je sada, jer bi povećenje broja radnih sporova koji se rešavaju pred Agencijom doprinelo smanjenju broja sudskih sporova, ali i većoj sigurnosti u oblasti radnih odnosa", rekao je predsednik Radne grupe Zoran Lazić.

Rešavanje sporova mirnim putem odnosno dijalogom uz pomoć miritelja, ili arbitara doprinosi i boljoj radnoj atmosferi, a na taj način i boljim rezultatima u radu samog poslodavca, smatra Lazić, koji je i pomoćnik ministra za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja.

Naime, prema statističkim podacima u Srbiji je trenutno u toku preko 40.000 radnih sporova koji se vode pred sudovima, dok je za 10 godina rada Agencije učešće miritelja i arbitara bilo zatraženo u svega 13.500 slučajeva.

Za razliku od sudskog postupka koji se pokreće tužbom uz plaćanje sudske takse, postupak pred Agencijom je potpuno besplatan i ne zahteva angažovanje advokata.

Takođe, daje stranama u sporu mogućnost dogovora oko dinamike isplate neisplaćenih dugovanja.

Radna grupa je identifikovala nekoliko ključnih stvari koje treba izmeniti u aktuelnom Zakonu i uskladiti ga sa Zakonom o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013 i 75/2014) i drugim propisima iz oblasti rada.

"Neke odredbe treba precizirati i jasnije definisatii, učiniti Agenciju vidljivijom za poslodavce, zaposlene i sindikate da bi se oni što više obraćali Agenciji i svoje sporove rešavali razgovorom, a ne pred sudom", naveo je Lazić.

Radna grupa, kako je naveo, do sada je održala dva sastanka, i konkretna rešenja će se tek utvrđivati u zajedničkom radu socijalnih partnera.

"Mi ćemo zajedno doći do konkretnih rešenja, a kakva će ona biti na kraju - da li će se uvesti dvostepenost arbitražnog rešenja, ili na neki drugi način rešiti problemi koji postoje u praksi, to će se videti", napomenuo je Lazić.

Inače svi radni sporovi koji se tiču otkaza ugovora o radu, ugovaranja i isplate minimalne zarade, diskriminacije i zlostavljanja na radu, naknade troškova koji se odnose na za ishranu u toku rada, dolazak i odlazak sa rada, isplatu jubilarne nagrade i isplatu regresa za korišćenje godišnjeg odmora, mogu da se rešavaju uz pomoć arbitra sa liste Agencije.

Najbitnija odlika postupka za mirno rešenje radnog spora je da je arbitražno rešenje pravosnažno i izvršno i potpuno iste pravne snage kao pravosnažna sudska presuda u radnom sporu.

Dodatne prednosti mirnog rešavanja radnog spora, pred Agencijom su, načela dobrovoljnosti i efikasnosti, jer se postupak vodi uz saglasnost obe strane, a vreme trajanja postupka oročeno je na 30 dana u kom roku se mora naći rešenje prihvatljivo za obe strane.

Predviđeno je da strane u sporu mogu zajednički da izaberu arbitra, sa liste koja se nalazi na sajtu Agencije, a ukoliko se o tome ne sporazumeju, njihovog arbitra odrediće direktor Agencije.

Zakon reguliše i mirno rešavanje kolektivnih radnih sporova, odnosno učešće miritelja sa liste Agencije u kolektivnom pregovaranju između sindikata i poslodavaca, a radi pružanja pomoći i sprečavanja nastanka spora.

Miritelji su tako posredovali u pregovorima za sedam štrajkova i 22 postupka povodom zaključivanja, izmene, dopune ili primene kolektivnog ugovora.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 15.05.2016.
Naslov: Redakcija