Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

MODEL ZAKONA O AGENCIJI ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE


MODEL ZAKONA O AGENCIJI ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE

I. OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se pravni položaj, nadležnost, organizacija i način rada Agencije za borbu protiv korupcije (u daljem tekstu: Agencija), pravila u vezi sa sprečavanjem sukoba interesa pri obavljanju javnih funkcija, kumulacijom javnih funkcija, prijavljivanjem imovine i prihoda lica koja obavljaju javne funkcije, postupak i odlučivanje u slučaju povrede ovog zakona, kao i druga pitanja od značaja za rad Agencije.

Cilj zakona

Član 2.

Cilj ovog zakona je zaštita javnog interesa, smanjenje rizika od korupcije i promovisanje integriteta i odgovornosti organa javne vlasti i funkcionera.

Značenje pojedinih pojmova

Član 3.

Pojedini pojmovi upotrebljeni u ovom zakonu, u smislu ovog zakona, imaju sledeće značenje:

1)"korupcija" je odnos koji se zasniva zloupotrebom službenog, odnosno društvenog položaja ili uticaja, u javnom ili privatnom sektoru, u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugoga;

2)"organ javne vlasti" je organ Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine; organizacija kojoj je povereno vršenje javnih ovlašćenja; javna služba; javno preduzeće i drugo pravno lice čiji je osnivač ili član Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili gradska opština; privredno društvo u kome udeo ili akcije poseduje javno preduzeće ili drugo pravno lice čiji je osnivač ili član Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave i gradska opština; subjekt privatizacije u vezi sa čijom privatizacijom je ugovor o prodaji kapitala, odnosno imovine raskinut; subjekt privatizacije u restrukturiranju; privredno društvo u kome udeo ili akcije poseduje subjekt privatizacije u vezi sa čijom privatizacijom je ugovor o prodaji kapitala, odnosno imovine raskinut ili subjekt privatizacije u restrukturiranju; postojeća društvena preduzeća i privredna društva koja posluju sa društvenim kapitalom;

3)"funkcioner" je svako izabrano, postavljeno ili imenovano lice u organ javne vlasti;

4)"javna funkcija" je funkcija koju funkcioner obavlja na osnovu izbora, postavljenja ili imenovanja u organ javne vlasti;

5)"povezano lice" je supružnik ili vanbračni partner funkcionera, krvni srodnik funkcionera u pravoj liniji, odnosno u pobočnoj liniji zaključno sa drugim stepenom srodstva, usvojitelj ili usvojenik funkcionera, tazbinski srodnik zaključno sa prvim stepenom srodstva, kao i svako drugo fizičko ili pravno lice koje se prema drugim osnovama i okolnostima može opravdano smatrati interesno povezanim sa funkcionerom;

6)"privatni interes" je bilo kakva korist ili pogodnost za funkcionera ili povezano lice;

7)"sukob interesa" je situacija u kojoj funkcioner ima privatni interes koji utiče ili može da utiče na postupanje funkcionera u obavljanju javne funkcije;

8)"nedozvoljeni uticaj" je psihološki ili fizički napad, pretnja, ucena, pritisak i svaki drugi oblik nedozvoljenog uplitanja u rad funkcionera kojim se utiče ili može da utiče na njegovo postupanje i odlučivanje;

9)"predstavka" je pisano obraćanje fizičkog ili pravnog lica Agenciji u kome se iznose činjenice koje ukazuju na sumnju u postojanje korupcije u radu organa javne vlasti ili funkcionera;

10)"propis u oblasti borbe protiv korupcije" je svaki propis čije se donošenje, izmena i dopuna ili primena predviđa ili postojanje utvrđuje Nacionalnom strategijom za borbu protiv korupcije (u daljem tekstu: Strategija) i Akcionim planom za sprovođenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije (u daljem tekstu: Akcioni plan), i zakon koji reguliše oblast koja je predmet potvrđenih međunarodnih ugovora u oblasti borbe protiv korupcije";

11)"poklon" je novac, stvar, pravo i usluga izvršena bez odgovarajuće naknade i svaka druga korist koja je data funkcioneru ili povezanom licu u vezi s obavljanjem javne funkcije;

12)"politički subjekt" je politička stranka, koalicija i grupa građana u smislu zakona kojim se uređuje finansiranje političkih aktivnosti.

U skladu sa načelom rodne ravnopravnosti, svi pojmovi u ovom zakonu upotrebljeni u jednom gramatičkom rodu podjednako obuhvataju i odnose se na lica ženskog i muškog roda.

II. AGENCIJA

Pravni položaj Agencije

Član 4.

Agencija je samostalan i nezavisan državni organ i za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti odgovara Narodnoj skupštini.

Agencija ima svojstvo pravnog lica.

Sredstva za rad i funkcionisanje Agencije

Član 5.

Sredstva za rad i funkcionisanje Agencije obezbeđuju se u budžetu Republike Srbije, na predlog Agencije, kao i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.

Godišnja sredstva za rad i funkcionisanje Agencije koja se obezbeđuju u budžetu Republike Srbije treba da budu dovoljna da omoguće delotvorno i efikasno obavljanje poslova iz njene nadležnosti.

Agencija samostalno raspolaže sredstvima iz stava 2. ovog člana, u skladu sa zakonom.

Sedište i organizacione jedinice Agencije

Član 6.

Sedište Agencije je u Beogradu.

Agencija može da obrazuje organizacione jedinice i van svog sedišta. Organizacione jedinice iz stava 2. ovog člana nemaju svojstvo pravnog lica.

Nadležnost Agencije

Član 7.

Agencija:

1)nadzire sprovođenje Strategije i Akcionog plana i daje mišljenja u vezi sa njihovim sprovođenjem;

2)donosi uputstva, daje mišljenja, zauzima načelne stavove i propisuje obrasce za sprovođenje ovog zakona;

3)pokreće i vodi postupke i izriče sankcije u skladu sa ovim zakonom;

4)obavlja poslove u skladu sa zakonom kojim se uređuje finansiranje političkih aktivnosti;

5)podnosi krivične prijave, zahteve za pokretanje prekršajnog postupka i inicijative za pokretanje disciplinskog postupka;

6)vodi registar funkcionera;

7)vodi registar imovine i prihoda funkcionera i prati imovinsko stanje funkcionera;

8)vodi posebne evidencije u skladu sa ovim zakonom;

9)postupa po predstavkama fizičkih i pravnih lica i po sopstvenoj inicijativi u cilju razotkrivanja koruptivnog ponašanja;

10)postupa po prijavama lica zaposlenih u organima javne vlasti koji ukazuju na sumnju u postojanje korupcije u organima javne vlasti u kojima rade sprovodeći mere zaštite tih lica;

11)organizuje koordinaciju rada državnih organa u borbi protiv korupcije;

12)sarađuje sa organima javne vlasti i drugim pravnim licima, kao i sa naučnim organizacijama i organizacijama civilnog društva, u oblasti borbe protiv korupcije;

13)samostalno i u saradnji sa drugim državnim organima ostvaruje i prati međunarodnu saradnju u oblasti borbe protiv korupcije;

14)podnosi inicijative za izmenu i donošenje propisa u oblasti borbe protiv korupcije i učestvuje u postupku izrade tih propisa;

15)daje mišljenja o nacrtima i predlozima propisa u oblasti borbe protiv korupcije;

16)sprovodi analize rizika korupcije u radu organa javne vlasti i izrađuje izveštaje sa preporukama za otklanjanje ovih rizika, u skladu sa ovim zakonom;

17)daje smernice za izradu, prati donošenje i sprovođenje planova integriteta i izrađuje i objavljuje procene integriteta u javnom i privatnom sektoru, u skladu sa ovim zakonom;

18)uvodi i sprovodi programe obuke u oblasti borbe protiv korupcije, u skladu sa ovim zakonom;

19)organizuje istraživanja o stanju korupcije i

20)obavlja i druge poslove određene ovim zakonom.

Organi Agencije

Član 8.

Organi Agencije su Odbor i direktor.

Nadležnost Odbora

Član 9.

Odbor bira i razrešava direktora, odlučuje o žalbama na odluke direktora u skladu sa ovim zakonom, usvaja godišnji izveštaj o radu Agencije i izveštaj o sprovođenju Strategije i Akcionog plana, zauzima načelne stavove za sprovođenje ovog zakona, vrši nadzor nad radom i prati imovinsko stanje direktora, predlaže budžetska sredstva za rad Agencije, donosi poslovnik o svom radu, daje mišljenje o pravilniku o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u stručnoj službi Agencije i obavlja druge poslove određene ovim zakonom.

Uslovi za izbor člana Odbora

Član 10.

Za člana Odbora može da bude izabrano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, ima završen fakultet, najmanje devet godina radnog iskustva u struci i nije osuđeno za krivično delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje funkcije člana Odbora.

Član Odbora ne može da bude član političke stranke, odnosno političkog subjekta i podleže istim obavezama i zabranama koje se po ovom zakonu odnose na funkcionere.

Sastav Odbora

Član 11.

Odbor je kolegijalni organ i ima devet članova.

Članove Odbora bira Narodna skupština na predlog:

1)Administrativnog odbora Narodne skupštine;

2)Zaštitnika građana;

3)Republičke komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki;

4)Vrhovnog kasacionog suda;

5)Državne revizorske institucije;

6)Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti;

7)Socijalno-ekonomskog saveta;

8)Advokatske komore Srbije;

9)udruženja novinara u Republici Srbiji, putem dogovora.

Kandidat za člana Odbora koga predlože predlagači iz stava 1. tač. 8) i 9) ovog člana može da bude iz redova predlagača.

Mandat člana Odbora

Član 12.

Mandat člana Odbora traje četiri godine, a isto lice može da bude izabrano za člana Odbora najviše dva puta.

Prestanak funkcije člana Odbora

Član 13.

Funkcija člana Odbora prestaje istekom mandata, ostavkom, ako je zbog bolesti, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove, trajno nesposoban za obavljanje funkcije i razrešenjem.

Predlagači su dužni da tri meseca pre isteka mandata člana Odbora podnesu predlog za izbor novog člana Odbora.

Ako funkcija člana Odbora prestane pre isteka mandata, predlagač je dužan da u roku od 30 dana od dana nastupanja uslova iz stava 1. ovog člana podnese listu kandidata za izbor novog člana Odbora Narodnoj skupštini.

Razrešenje člana Odbora

Član 14.

Člana Odbora razrešava Narodna skupština, na predlog Odbora.

Član Odbora se razrešava ako nesavesno obavlja funkciju, postane član političke stranke, odnosno političkog subjekta, svojim postupanjem i ponašanjem narušava nezavisnost i nepristrasnost Agencije, bude osuđen za krivično delo koje ga čini nedostojnim funkcije ili se utvrdi da je povredio ovaj zakon.

Postupak u kome se utvrđuje da li postoje razlozi za razrešenje člana Odbora pokreće Odbor, na predlog predsednika Odbora, najmanje tri člana Odbora, direktora ili predlagača tog člana Odbora.

Postupak iz stava 2. ovog člana vodi i odluku donosi Odbor.

Član Odbora ima pravo da se izjasni u postupku u kome se utvrđuje da li postoje razlozi za njegovo razrešenje.

Član Odbora je dužan da se izuzme iz raspravljanja i glasanja u postupku u kome se utvrđuje da li postoje razlozi za njegovo razrešenje.

Odbor može da udalji sa funkcije svog člana protiv koga je pokrenut postupak u kome se utvrđuje da li postoje razlozi za njegovo razrešenje, do okončanja postupka za razrešenje.

Ako donese odluku kojom se utvrđuje da postoje razlozi za razrešenje člana Odbora, Odbor o tome bez odlaganja obaveštava Narodnu skupštinu.

Rad i odlučivanje Odbora

Član 15.

Radom Odbora rukovodi predsednik Odbora, koga između sebe biraju članovi Odbora.

Odbor odlučuje većinom glasova svih članova na sednicama kojima predsedava predsednik Odbora.

Pitanja vezana za rad i odlučivanje Odbora bliže se uređuju poslovnikom o radu Odbora.

Naknada za rad člana Odbora

Član 16.

Član Odbora ima pravo na mesečnu naknadu u visini dve prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji.

Nadležnost direktora

Član 17.

Direktor predstavlja i zastupa Agenciju, rukovodi njenim radom, organizuje i obezbeđuje zakonito i efikasno obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije, donosi odluke o povredi ovog zakona i izriče sankcije, daje mišljenja i uputstva za sprovođenje ovog zakona, izrađuje godišnji izveštaj o radu Agencije i izveštaj o sprovođenju Strategije i Akcionog plana koje, po usvajanju od strane Odbora, podnosi Narodnoj skupštini, izrađuje predlog budžetskih sredstava za rad Agencije, donosi opšte i pojedinačne akte, odlučuje o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenih u Agenciji i obavlja druge poslove određene ovim zakonom.

Uslovi za izbor direktora

Član 18.

Za direktora može da bude izabrano lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, ima završen pravni fakultet i najmanje devet godina radnog iskustva u struci i nije osuđeno za krivično delo koje ga čini nedostojnim za obavljanje funkcije direktora.

Direktor ne može da bude član političke stranke, odnosno političkog subjekta i podleže istim obavezama i zabranama koje se po ovom zakonu odnose na funkcionere.

Javni konkurs za izbor direktora

Član 19.

Direktor se bira na javnom konkursu, koji raspisuje i sprovodi Odbor.

Javni konkurs se objavljuje u "Službenom glasniku Republike Srbije" i najmanje jednom sredstvu javnog informisanja koje pokriva celu teritoriju Republike Srbije.

Mandat direktora

Član 20.

Mandat direktora traje pet godina, a isto lice može da bude izabrano za direktora najviše dva puta.

Prestanak funkcije direktora

Član 21.

Funkcija direktora prestaje istekom mandata, ostavkom, ako je zbog bolesti, na osnovu nalaza nadležne zdravstvene ustanove, trajno nesposoban za obavljanje funkcije i razrešenjem.

Odbor je dužan da tri meseca pre isteka mandata direktora, raspiše konkurs za izbor novog direktora.

Ako funkcija direktora prestane pre isteka mandata, Odbor je dužan da u roku od 15 dana od dana nastupanja uslova iz stava 1. ovog člana raspiše konkurs za izbor novog direktora.

Razrešenje direktora

Član 22.

Direktor se razrešava ako nestručno i nesavesno obavlja funkciju, postane član političke stranke, odnosno političkog subjekta, svojim postupanjem i ponašanjem narušava nezavisnost i nepristrasnost Agencije, bude osuđen za krivično delo koje ga čini nedostojnim funkcije ili se utvrdi da je povredio ovaj zakon.

Postupak za razrešenje direktora vodi Odbor.

Direktor ima pravo da se izjasni u postupku za razrešenje.

Postupak iz stava 2. ovog člana bliže se uređuje poslovnikom o radu Odbora.

Odbor može da udalji sa funkcije direktora kada protiv njega bude pokrenut postupak za razrešenje, do okončanja postupka za razrešenje.

Zamenik direktora

Član 23.

Direktor ima zamenika koji obavlja poslove u okviru ovlašćenja koja mu odredi direktor i koji ga zamenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili sprečenosti da obavlja svoju dužnost.

Zamenik direktora se bira na javnom konkursu, koji raspisuje direktor u roku od 15 dana od dana svog izbora, a sprovodi Odbor.

Direktor bira zamenika između tri predložena kandidata sa liste koju utvrdi Odbor.

Zamenika direktora razrešava direktor.

Mandat zamenika direktora prestaje izborom novog direktora.

U pogledu uslova za izbor i prestanak mandata zamenika direktora i u postupku za razrešenje zamenika direktora shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na direktora.

Plata direktora i zamenika direktora

Član 24.

Direktor ima pravo na platu u visini osnovne plate predsednika Vrhovnog kasacionog suda.

Zamenik direktora ima pravo na platu u visini osnovne plate sudije Vrhovnog kasacionog suda.

Osnovna plata iz stava 1 i 2. ovog člana, zbog posebne složenosti poslova i odgovornosti funkcije, uvećava se za 50%.

Direktor, odnosno zamenik direktora ima pravo na naknadu plate u trajanju od šest meseci od dana kada mu je prestala funkcija u visini plate koju je imao na dan prestanka funkcije.

Pravo na naknadu plate iz stava 2. ovog člana prestaje pre isteka roka od šest meseci ako bivši direktor, odnosno zamenik direktora zasnuje radni odnos ili stekne pravo na penziju.

Stručna služba Agencije

Član 25.

Agencija ima stručnu službu kojom rukovodi direktor.

Unutrašnje uređenje i sistematizacija radnih mesta u stručnoj službi Agencije uređuju se opštim aktom Agencije koji donosi direktor, po pribavljenom mišljenju Odbora, uz saglasnost odbora Narodne skupštine nadležnog za upravu.

Dužnosti iz radnog odnosa i odgovornost zaposlenih u stručnoj službi Agencije koji obavljaju stručne i administrativne poslove za potrebe Odbora bliže se uređuju opštim aktom Agencije koji donosi direktor, po pribavljenom mišljenju Odbora.

Disciplinski postupak protiv zaposlenih u stručnoj službi Agencije iz stava 3. ovog člana pokreće i disciplinsku kaznu izriče direktor, uz saglasnost Odbora.

Disciplinski postupak iz stava 4. ovog člana bliže se uređuje opštim aktom Agencije koji donosi direktor, uz saglasnost Odbora.

U disciplinskom postupku protiv ostalih zaposlenih u stručnoj službi Agencije neposredno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika.

Položaj zaposlenih u stručnoj službi Agencije

Član 26.

Na zaposlene u stručnoj službi Agencije primenjuju se propisi o državnim službenicima i nameštenicima, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Državni službenici u stručnoj službi Agencije podležu istim zabranama i obavezama kojima po ovom zakonu podležu funkcioneri, izuzev obaveze iz člana 46. stav 1. ovog zakona.

Zbog povrede ovog zakona, državnom službeniku u stručnoj službi Agencije izriče se disciplinska kazna koja, u skladu sa zakonom kojim se uređuju prava i dužnosti državnih službenika, može da se izrekne za teže povrede dužnosti iz radnog odnosa.

Državni službenici u stručnoj službi Agencije koje odredi direktor imaju službenu legitimaciju.

Oblik, izgled i sadržaj službene legitimacije iz stava 4. ovog člana uređuje direktor posebnim aktom.

Institucionalni dodatak

Član 27.

Osnovna plata državnih službenika u stručnoj službi Agencije, zbog posebne složenosti poslova i odgovornosti radnih mesta, uvećava se za 30% u odnosu na osnovnu platu državnih službenika čija su radna mesta razvrstana u isto zvanje.

U pogledu drugih primanja državnih službenika u stručnoj službi Agencije, primenjuju se propisi kojima se uređuju plate, naknade i druga primanja državnih službenika.

Saradnja Agencije sa organima javne vlasti i drugim pravnim licima

Član 28.

U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, Agencija sarađuje sa organima javne vlasti i drugim pravnim licima, na način kojim se ne umanjuje njena nezavisnost.

Obaveze organa javne vlasti i drugih pravnih lica

Član 29.

Organi javne vlasti i druga pravna lica dužni su da na zahtev i u roku koji odredi Agencija, koji ne može biti duži od 15 dana, dostave sva dokumenta i informacije koje su Agenciji potrebne za obavljanje poslova iz njene nadležnosti.

Organi javne vlasti i druga pravna lica dužni su da Agenciji omoguće neposredan i neometan pristup službenoj evidenciji i dokumentaciji i stave na raspolaganje sve podatke kojima raspolažu, a koji su od značaja za postupak koji ona vodi.

Na zahtev i u roku koji odredi Agencija, organ javne vlasti, odnosno drugo pravno lice dužno je da preda kopiju službene evidencije i dokumentacije iz stava 2. ovog člana.

Poslove iz stava 2. ovog člana može neposredno obavljati zaposleni u Agenciji, uz korišćenje službene legitimacije i na osnovu posebnog naloga direktora.

U pogledu obaveza utvrđenih u stavu 1. i 2. ovog člana ne primenjuju se zabrane i ograničenja utvrđena drugim propisima.

Funkcioneri Agencije i zaposleni u Agenciji dužni su da i nakon prestanka funkcije, odnosno radnog odnosa u Agenciji kao tajnu čuvaju podatke do kojih dođu u obavljanju funkcije, odnosno službene dužnosti, a koji su zakonom, drugim propisom ili odlukom nadležnog organa donetom na osnovu zakona određeni i označeni određenim stepenom tajnosti.

Podnošenje izveštaja

Član 30.

Agencija podnosi godišnji izveštaj o radu Narodnoj skupštini, najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu, kao i vanredne izveštaje o radu na zahtev Narodne skupštine, odnosno po sopstvenoj inicijativi.

Agencija može da podnosi posebne izveštaje o stanju korupcije Narodnoj skupštini po sopstvenoj inicijativi.

Izveštaje iz stava 2. ovog člana Agencija dostavlja organima javne vlasti na koje se izveštaji odnose i organima javne vlasti koji vrše nadzor nad njihovim radom.

III. SUKOB INTERESA

Osnovna pravila o obavljanju javne funkcije

Član 31.

Funkcioner je dužan da javnu funkciju obavlja tako da javni interes ne podredi privatnom.

Funkcioner je dužan da se u svemu povinuje propisima koji uređuju njegova prava i obaveze i da stvara i održava poverenje građana u savesno i odgovorno obavljanje javne funkcije.

Funkcioner ne sme da bude ni u kakvom odnosu zavisnosti prema licu koje bi moglo da utiče na njegovu nepristrasnost u obavljanju javne funkcije i ne sme da koristi javnu funkciju za sticanje bilo kakve koristi ili pogodnosti za sebe ili povezano lice.

Funkcioner ne sme da upotrebi, radi sticanja koristi ili pogodnosti za sebe ili drugog ili nanošenja štete drugom, znanja i obaveštenja do kojih dođe u obavljanju javne funkcije, ako ta znanja i obaveštenja nisu dostupna javnosti.

Zabrana iz stava 4. ovog člana ne prestaje ni nakon prestanka javne funkcije.

Obaveštavanje Agencije o postojanju privatnog interesa

Član 32.

Funkcioner koji treba da odlučuje ili da učestvuje u postupku koji prethodi odlučivanju u stvari u kojoj on ili sa njim povezano lice ima privatni interes, dužan je da o postojanju privatnog interesa u pisanoj formi obavesti Agenciju, najkasnije pre početka odlučivanja, odnosno pre preduzimanja bilo koje radnje u postupku koji prethodi odlučivanju.

Time se ne dira u pravila o izuzeću propisana zakonima koji uređuju sudski, odnosno opšti upravni postupak.

Postupak po obaveštenju o postojanju privatnog interesa

Član 33.

Ako, postupajući po obaveštenju iz člana 32. ovog zakona, utvrdi da postoji sukob interesa, Agencija o tome donosi odluku i funkcioneru određuje rok, koji ne može biti kraći od 15 ni duži od 30 dana, u kome je dužan da preduzme mere za otklanjanje sukoba interesa na način koji mu odredi Agencija, i da o tome obavesti Agenciju.

Odluku iz stava 1. ovog člana donosi direktor i protiv nje se može izjaviti žalba Odboru, u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke.

Odluka Odbora iz stava 2. ovog člana je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Ako funkcioner ne preduzme mere za otklanjanje sukoba interesa na način i do isteka roka koji mu je u odluci određen, Agencija pokreće postupak za odlučivanje o postojanju povrede ovog zakona.

Posebne odredbe o obaveštenju direktora, odnosno člana Odbora Agencije o postojanju privatnog interesa

Član 34.

Po obaveštenju direktora, odnosno člana Odbora o postojanju privatnog interesa postupa i odlučuje Odbor.

Član Odbora je dužan da se izuzme iz raspravljanja i glasanja u postupku u kome se odlučuje po njegovom obaveštenju.

Ništavost pojedinačnog pravnog akta, odnosno ugovora

Član 35.

Pojedinačni pravni akt, odnosno ugovor u čijem donošenju, odnosno zaključenju je učestvovao funkcioner koji se zbog postojanja sukoba interesa morao izuzeti, ništav je.

Odluku kojom se utvrđuje ništavost pojedinačnog pravnog akta, odnosno ugovora iz stava 1. ovog člana donosi Agencija.

Odluka iz stava 2. ovog člana je sastavni deo odluke kojom se utvrđuje postojanje povrede ovog zakona i funkcioneru izriče mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije, odnosno mera javnog objavljivanja odluke o povredi ovog zakona.

O odluci iz stava 2. ovog člana Agencija, po konačnosti odluke, bez odlaganja obaveštava organ javne vlasti u kome funkcioner obavlja javnu funkciju i lice o čijem pravu ili obavezi je rešeno pojedinačnim pravnim aktom, odnosno drugu ugovornu stranu.

Organ javne vlasti iz stava 4. ovog člana dužan je da, u roku od osam dana, po prijemu obaveštenja iz stava 4. ovog člana, obavesti Agenciju o preduzetim merama.

Obavljanje drugog posla

Član 36.

Funkcioner ne sme da obavlja drugi posao ako između javne funkcije i tog posla postoji odnos zavisnosti ili drugi odnos koji ugrožava ili bi mogao da ugrozi nepristrasno i efikasno obavljanje ili ugled javne funkcije, odnosno ako to predstavlja sukob interesa ili je drugim zakonom ili drugim propisom propisano da funkcioner ne može da obavlja taj posao za vreme obavljanja javne funkcije.

Posao iz stava 1. ovog člana podrazumeva i funkciju koja se ne smatra javnom u smislu ovog zakona, kao i delatnost slobodne profesije, uređenu posebnim propisom, koja se ne smatra preduzetnikom u smislu zakona kojim se uređuje pravni položaj preduzetnika.

Vršenje poslova savetovanja

Član 37.

Funkcioner ne sme da vrši poslove savetovanja pravnih i fizičkih lica u vezi s javnom funkcijom koju obavlja, nezavisno od toga da li su ti poslovi plaćeni ili ne.

Obavljanje funkcija u pravnim licima sa učešćem privatnog kapitala

Član 38.

Funkcioner ne sme da bude zastupnik niti član organa pravnog lica sa učešćem privatnog kapitala.

Članstvo u organima udruženja

Član 39.

Funkcioner ne sme da bude član organa udruženja ako između javne funkcije i članstva u organu udruženja postoji odnos zavisnosti ili drugi odnos koji ugrožava ili bi mogao da ugrozi nepristrasno i efikasno obavljanje ili ugled javne funkcije ili ako to predstavlja

sukob interesa ili ako je drugim zakonom ili drugim propisom propisano da funkcioner ne može da obavlja taj posao za vreme obavljanja javne funkcije.

Članstvo i obavljanje funkcija u političkoj stranci, odnosno političkom subjektu

Član 40.

Funkcioner može da bude član i da obavlja funkciju u političkoj stranci, odnosno političkom subjektu ako to nije zakonom zabranjeno.

Funkcioner ne sme da koristi javnu funkciju i javne resurse za promociju političkih stranaka, odnosno političkih subjekata.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, funkcioner može da koristi javne resurse radi zaštite lične bezbednosti, ukoliko je takva upotreba javnih resursa uređena propisima iz te oblasti ili odlukom službi koje se staraju o bezbednosti funkcionera.

Funkcioner je dužan da uvek nedvosmisleno predoči sagovornicima i javnosti da li iznosi stav organa javne vlasti u kome obavlja javnu funkciju ili stav političke stranke, odnosno političkog subjekta.

Odredba stava 4. ovog člana ne odnosi se na narodne poslanike, poslanike i odbornike.

Prenošenje upravljačkih prava

Član 41.

Funkcioner koji u trenutku stupanja na javnu funkciju poseduje, odnosno u toku obavljanja javne funkcije stekne udeo u privrednom društvu ili akcije privrednog društva dužan je da u roku od 30 dana od dana izbora, postavljenja ili imenovanja, odnosno sticanja udela ili akcija prenese svoja upravljačka prava u privrednom društvu na pravno ili fizičko lice koje nije povezano lice, da ih ono, u svoje ime, a za račun funkcionera, vrši do prestanka javne funkcije.

U roku od pet dana od dana prenosa upravljačkih prava, funkcioner je dužan da nadležnom organu privrednog društva i Agenciji dostavi podatke o licu na koje je preneo upravljačka prava i dokaze o prenosu upravljačkih prava.

Lice na koje je funkcioner preneo upravljačka prava postaje povezano lice.

Funkcioner ne sme licu na koje je preneo upravljačka prava da daje obaveštenja, uputstva i naloge, niti sme na bilo koji drugi način preko njega da utiče na vršenje prava i obaveza u privrednom društvu.

Funkcioner ima pravo da se obaveštava o stanju privrednog društva.

Funkcioner koji poseduje udeo u privrednom društvu, odnosno akcije privrednog društva do 3% nije dužan da prenese svoja upravljačka prava na drugo pravno ili fizičko lice.

Delatnost preduzetnika

Član 42.

Funkcioner koji u trenutku stupanja na javnu funkciju obavlja, odnosno u toku obavljanja javne funkcije započne sa obavljanjem delatnosti preduzetnika dužan je da u roku od 30 dana od dana izbora, postavljenja ili imenovanja, odnosno registracije preduzetnika poveri poslovođenje drugom fizičkom licu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni položaj preduzetnika.

Obaveštavanje Agencije o učešću u postupku javne nabavke

Član 43.

Pravno lice u kome funkcioner poseduje udeo ili akcije preko 20%, ako učestvuje u postupku javne nabavke, postupku privatizacije ili drugom postupku čiji je ishod zaključivanje ugovora sa organom javne vlasti, drugim korisnikom budžeta ili drugim pravnim licem u kome je više od 20% kapitala u svojini Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave ili gradske opštine, dužno je da o tome obavesti Agenciju u roku od 15 dana od dana preduzimanja prve radnje u postupku, kao i o konačnom ishodu postupka u roku od tri dana od dana saznanja o njegovom okončanju.

Agencija vodi evidencije pravnih lica i postupaka iz stava 1. ovog člana.

Podaci iz evidencija iz stava 2. ovog člana su javni.

Bližu sadržinu obaveštenja iz stava 1. ovog člana, obrazac i način na koji se podnosi propisuje direktor Agencije.

Obaveštenje iz stava 1. ovog člana koje nije podneto u skladu sa stavom 4. ovog člana smatra se da nije podneto.

Obaveštavanje Agencije o nedozvoljenom uticaju na funkcionera

Član 44.

Funkcioner je dužan da o nedozvoljenom uticaju kome je izložen u obavljanju javne funkcije odmah u pisanoj formi obavesti Agenciju.

Po prijemu obaveštenja iz stava 1. ovog člana, Agencija nadležnom organu podnosi krivičnu prijavu, zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka, u skladu sa zakonom.

Organ iz stava 2. ovog člana dužan je da, u roku od 90 dana od dana prijema obaveštenja iz stava 1. ovog člana, obavesti Agenciju o preduzetim merama.

Posebne odredbe o nedozvoljenom uticaju na funkcionera Agencije

Član 45.

O nedozvoljenom uticaju kome je izložen u obavljanju javne funkcije član Odbora obaveštava Odbor i direktora, direktor obaveštava Odbor, a zamenik direktora obaveštava direktora.

Po prijemu obaveštenja iz stava 1. ovog člana, Agencija nadležnom organu podnosi krivičnu prijavu, zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka, u skladu sa zakonom.

Organ iz stava 2. ovog člana dužan je da, u roku od 90 dana od dana prijema obaveštenja iz stava 1. ovog člana, obavesti Agenciju o preduzetim merama.

Ograničenja po prestanku javne funkcije

Član 46.

Funkcioner ne sme, u periodu od dve godine po prestanku javne funkcije, da stupi u poslovni odnos sa organom javne vlasti u kome je obavljao javnu funkciju niti da prihvati funkciju u pravnom licu ili zasnuje radni ili poslovni odnos sa pravnim licem, preduzetnikom ili drugim fizičkim licem koje je za vreme njegovog obavljanja javne funkcije bilo u poslovnom odnosu sa organom javne vlasti u kome je obavljao javnu funkciju.

Zabrana iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na funkcionera izabranog neposredno od građana.

Konačnu odluku kojom se utvrđuje postojanje povrede odredbe stava 1. ovog člana, Agencija dostavlja pravnom licu, odnosno preduzetniku ili drugom fizičkom licu iz stava 1. ovog člana.

IV. KUMULACIJA JAVNIH FUNKCIJA

Zabrana obavljanja druge javne funkcije

Član 47.

Funkcioner sme da obavlja samo jednu javnu funkciju, osim ako je zakonom obavezan da istovremeno obavlja dve ili više javnih funkcija.

Funkcioner može istovremeno da obavlja dve ili više javnih funkcija na koje se bira neposredno od građana, osim u slučajevima nespojivosti utvrđenih Ustavom.

Razrešenje funkcionera

Član 48.

Funkcioner koji je izabran, postavljen ili imenovan na drugu javnu funkciju suprotno odredbama ovog zakona razrešava se sa kasnije javne funkcije.

Odluku o razrešenju funkcionera iz stava 1. ovog člana donosi organ javne vlasti koji je funkcionera izabrao, postavio ili imenovao na kasniju javnu funkciju, u roku koji odredi Agencija, a koji ne može biti kraći od osam dana od dana prijema odluke Agencije kojom se utvrđuje da je funkcioner izabran, postavljen ili imenovan na drugu javnu funkciju suprotno odredbama ovog zakona.

Ako je funkcioner, suprotno odredbama ovog zakona, na kasniju javnu funkciju izabran neposredno od građana, razrešava se sa javne funkcije na koju je ranije izabran, postavljen ili imenovan.

V. POKLONI

Zabrana prijema poklona

Član 49.

Funkcioner ne sme da primi poklon u vezi s obavljanjem javne funkcije, izuzev protokolarnog i prigodnog poklona, ali ni tada ako je u novcu ili hartijama od vrednosti.

Povezano lice ne sme da primi poklon u vezi s obavljanjem javne funkcije funkcionera s kojim je povezano.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, povezano lice može da primi protokolarni poklon.

Protokolarni pokloni

Član 50.

Protokolarnim poklonom smatra se poklon koji funkcioner primi od predstavnika strane države, međunarodne organizacije ili stranog fizičkog ili pravnog lica prilikom službene posete ili u drugim sličnim prilikama.

Protokolarni poklon postaje javna svojina.

Funkcioner je dužan da odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema poklona, odnosno od dana povratka u zemlju iz inostranstva protokolarni poklon preda organu javne vlasti u kome obavlja javnu funkciju.

Organ javne vlasti iz stava 3. ovog člana dužan je da protokolarni poklon preda organu nadležnom za postupanje sa stvarima u javnoj svojini.

Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana, funkcioner ima pravo da zadrži protokolarni poklon ukoliko se radi o prigodnom poklonu čija vrednost ne prelazi iznos 10% prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, odnosno prigodnim poklonima čija ukupna vrednost u toku kalendarske godine ne prelazi iznos jedne prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji.

Prigodni pokloni

Član 51.

Merila prema kojima se određuje koji se pokloni smatraju prigodnim, kao i nadležnost i kriterijume za utvrđivanje njihove vrednosti, propisuje direktor Agencije.

Funkcioner ne sme da zadrži prigodni poklon čija vrednost prelazi iznos 10% prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, odnosno prigodne poklone čija ukupna vrednost u toku kalendarske godine prelazi iznos jedne prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji.

Prigodni poklon iz stava 2. ovog člana postaje javna svojina.

Funkcioner je dužan da odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema poklona, odnosno od dana povratka u zemlju iz inostranstva, prigodni poklon iz stava 2. ovog člana preda organu javne vlasti u kome obavlja javnu funkciju.

Organ javne vlasti iz stava 4. ovog člana dužan je da prigodni poklon iz stava 2. ovog člana preda organu nadležnom za postupanje sa stvarima u javnoj svojini.

Odbijanje prijema poklona

Član 52.

Funkcioner kome je ponuđen poklon u vezi s obavljanjem javne funkcije, a koji je u novcu ili hartijama od vrednosti, odnosno koji se ne smatra prigodnim, dužan je da odbije prijem poklona i da saopšti poklonodavcu da poklon ne sme da primi.

Funkcioner je dužan da odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana odbijanja prijema poklona, odnosno od dana povratka u zemlju iz inostranstva, podnese pisani izveštaj o događaju iz stava 1. ovog člana organu javne vlasti u kome obavlja javnu funkciju i Agenciji.

Katalog poklona

Član 53.

Funkcioner je dužan da odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema poklona, odnosno od dana povratka u zemlju iz inostranstva, o svakom primljenom poklonu obavesti organ javne vlasti u kome obavlja javnu funkciju.

Primljeni pokloni upisuju se u evidenciju poklona koju vodi organ javne vlasti u kome funkcioner obavlja javnu funkciju.

Organ javne vlasti iz stava 2. ovog člana dužan je da kopiju evidencije poklona dostavi Agenciji, najkasnije do 1. marta tekuće godine, za prethodnu kalendarsku godinu.

Ako, pregledom evidencije poklona, Agencija utvrdi povredu ovog zakona, o tome obaveštava organ javne vlasti iz stava 1. ovog člana.

Na osnovu evidencija poklona Agencija sačinjava katalog poklona za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga na svojoj internet prezentaciji, najkasnije do 1. juna tekuće godine.

Bližu sadržinu evidencije poklona, obrazac i način na koji se dostavlja propisuje direktor Agencije.

Evidencija poklona koja nije dostavljena u skladu sa stavom 6. ovog člana smatra se da nije dostavljena.

VI. PRIJAVLJIVANJE IMOVINE I PRIHODA

Registar funkcionera

Član 54.

Organ javne vlasti u kome funkcioner obavlja javnu funkciju dužan je da, u roku od osam dana od dana stupanja funkcionera na javnu funkciju, odnosno prestanka javne funkcije, o tome obavesti Agenciju.

Na osnovu obaveštenja iz stava 1. ovog člana Agencija vodi registar funkcionera.

Podaci iz registra funkcionera su javni.

Bližu sadržinu obaveštenja iz stava 1. ovog člana, obrazac i način na koji se podnosi propisuje direktor Agencije.

Obaveštenje iz stava 1. ovog člana koje nije podneto u skladu sa stavom 4. ovog člana smatra se da nije podneto.

Redovno prijavljivanje imovine i prihoda

Član 55.

Funkcioner je dužan da, u roku od 30 dana od dana izbora, postavljenja ili imenovanja, podnese Agenciji izveštaj o svojoj imovini i prihodima i o imovini i prihodima svog supružnika ili vanbračnog partnera, svojih roditelja ili usvojitelja i svoje dece ili usvojenika (u daljem tekstu: Izveštaj), prema stanju na dan izbora, postavljenja ili imenovanja.

Funkcioner koji je ponovo izabran, imenovan ili postavljen na istu javnu funkciju nije dužan da ponovo podnese Agenciji Izveštaj, ukoliko nije došlo ni do kakvih promena u odnosu na podatke iz prethodno podnetog Izveštaja, ali je dužan da o tome u pisanoj formi obavesti Agenciju u roku iz stava 1. ovog člana.

Izveštaj se podnosi i u roku od 30 dana od dana prestanka javne funkcije, prema stanju na dan prestanka javne funkcije.

Imovinu i prihode povezanih lica iz stava 1. ovog člana funkcioner prijavljuje prema saznanjima kojima raspolaže, a Agencija može, u postupku provere Izveštaja, ukoliko postoji sumnja da funkcioner prikriva stvarnu vrednost svoje imovine i prihoda, da zahteva da povezano lice, u roku i na način koji odredi Agencija, neposredno dostavi podatke o svojoj imovini i prihodima.

Vanredno prijavljivanje imovine i prihoda

Član 56.

Funkcioner je dužan da podnese Agenciji Izveštaj najkasnije do isteka roka za podnošenje godišnje poreske prijave za utvrđivanje poreza na dohodak građana za dohodak ostvaren u prethodnoj godini, sa stanjem na dan 31. decembra prethodne godine, ukoliko je došlo do bitne promene u odnosu na podatke iz prethodno podnetog Izveštaja.

Bitnom promenom iz stava 1. ovog člana smatra se promena podataka iz Izveštaja koja se odnosi na imovinu i prihode čija vrednost prelazi iznos prosečne godišnje zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji.

Promena podataka iz Izveštaja iz stava 2. ovog člana podrazumeva uvećanje i umanjenje imovine i prihoda, odnosno promenu u strukturi imovine čija vrednost prelazi iznos iz stava 2. ovog člana.

Ukoliko je došlo do promene podataka iz Izveštaja koja se odnosi na imovinu i prihode čija vrednost prelazi iznos deset prosečnih godišnjih zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji funkcioner je dužan da podnese Agenciji Izveštaj u roku od 30 dana od dana nastanka promene.

Funkcioner kome je prestala javna funkcija, dve godine po prestanku javne funkcije, dužan je da podnese Agenciji Izveštaj najkasnije do isteka roka za podnošenje godišnje poreske prijave za utvrđivanje poreza na dohodak građana za dohodak ostvaren u prethodnoj godini sa stanjem na dan 31. decembra prethodne godine, ukoliko je došlo do bitne promene u odnosu na podatke iz prethodno podnetog Izveštaja.

Funkcioneri koji na zahtev Agencije podnose Izveštaj

Član 57.

Odredbe člana 55. i 56. ovog zakona ne primenjuju se na odbornike i članove organa javnih preduzeća, privrednih društava, ustanova i drugih organizacija čiji je osnivač ili član opština, grad ili gradska opština.

Odredba stava 1. ovog člana odnosi se i na članove organa javnih preduzeća, privrednih društava, ustanova i drugih organizacija čiji je osnivač ili član Republika Srbija, autonomna pokrajina ili grad Beograd, ako zakonom, drugim propisom ili drugim aktom nije predviđeno pravo na naknadu po osnovu članstva.

Agencija može da zatraži i od funkcionera iz st. 1. i 2. ovog člana da podnesu Izveštaj, u roku koji odredi Agencija.

Sadržina Izveštaja

Član 58.

Izveštaj sadrži podatke o imovini i prihodima funkcionera i povezanih lica iz člana 55. stav 1. ovog zakona u zemlji i inostranstvu, i to podatke o:

1) pravu svojine na nepokretnim stvarima;

2) pravu svojine na pokretnim stvarima koje podležu registraciji;

3) pravu svojine na pokretnim stvarima veće vrednosti (dragocenosti, zbirke, umetnički predmeti i sl.) ;

4) gotovom novcu i hartijama od vrednosti;

5) depozitima u bankama (naziv banke, vrsta i broj računa i iznos sredstava na računu);

6) udelu i akcijama u pravnom licu i drugim hartijama od vrednosti;

7) udelu i akcijama pravnog lica u kome funkcioner poseduje udeo ili akcije u drugom pravnom licu;

8) delatnosti preduzetnika;

9) prihodima od autorskih, patentnih i sličnih prava intelektualne svojine;

10) dugovima (glavnica, kamata i rok otplate) i potraživanjima;

11) prihodima koje funkcioner prima iz budžeta i drugih javnih izvora (osnov i visina neto prihoda);

12) pravu korišćenja stana za službene potrebe;

13) drugim prihodima (osnov, izvor i visina neto prihoda);

14) druge podatke koje funkcioner smatra bitnim za primenu ovog zakona.

Bližu sadržinu Izveštaja, obrazac i način na koji se podnosi propisuje direktor Agencije.

Izveštaj koji nije podnet u skladu sa stavom 2. ovog člana smatra se da nije podnet.

Registar imovine i prihoda funkcionera

Član 59.

Agencija vodi registar imovine i prihoda funkcionera, u kome se evidentiraju podaci iz Izveštaja i prati imovinsko stanje funkcionera i povezanih lica iz člana 55. stav 1. ovog zakona.

Podaci iz Izveštaja koji su javni su podaci o imovini i prihodima funkcionera u zemlji i inostranstvu, i to podaci o:

1) pravu svojine na nepokretnim stvarima, bez navođenja adrese;

2) pravu svojine na prevoznim sredstvima, bez navođenja registarskog broja;

3) štednim ulozima u bankama, bez navođenja naziva banke, vrste i broja računa i iznosa sredstava na računu;

4) prihodima koje funkcioner prima iz budžeta i drugih javnih izvora (osnov i visina neto prihoda);

5) pravu korišćenja stana za službene potrebe.

Javni su i podaci o imovini i prihodima funkcionera koji su javni u skladu sa drugim propisima, kao i drugi podaci za koje funkcioner, odnosno povezano lice da saglasnost da se objave.

Izuzetno od odredaba stava 2. i 3. ovog člana, podaci iz Izveštaja funkcionera u državnim organima iz zakona kojim se uređuje organizacija i nadležnost državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela nisu javni do isteka roka od dve godine po prestanku javne funkcije.

Podaci iz Izveštaja koji nisu javni (u daljem tekstu: nejavni podaci) mogu da se koriste samo u postupku provere Izveštaja i postupku za odlučivanje o postojanju povrede ovog zakona.

Funkcioneri Agencije i zaposleni u Agenciji, kao i druga lica koja zbog prirode posla koji obavljaju imaju pristup nejavnim podacima, ne smeju trećim licima da saopštavaju te podatke niti da omoguće pristup tim podacima.

Zabrana iz stava 6. ovog člana ne prestaje ni nakon prestanka statusa na osnovu kojeg je ostvaren pristup nejavnim podacima.

Agencija ima pravo da nejavne podatke saopšti sudu, javnom tužilaštvu, ministarstvu nadležnom za unutrašnje poslove, organu nadležnom za sprečavanje pranja novca i poreskoj upravi, na njihov zahtev, u skladu sa zakonom, odnosno u cilju saradnje u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti.

Provera Izveštaja

Član 60.

Agencija proverava blagovremenost podnošenja Izveštaja i tačnost i potpunost podataka iz Izveštaja.

Tačnost i potpunost podataka iz Izveštaja Agencija proverava prema godišnjem planu provere koji donosi direktor, uz saglasnost Odbora.

Agencija obavlja vanrednu proveru tačnosti i potpunosti podataka iz Izveštaja u slučaju sumnje da funkcioner u Izveštaju nije prijavio tačne i potpune podatke.

Banka je dužna da na zahtev i u roku koji odredi Agencija, koji ne može biti duži od osam dana, dostavi podatke o svim računima funkcionera (vrsta i broj računa, stanje i promet na računu i lica ovlašćena za raspolaganje sredstvima na računu), kao i svim drugim poslovnim odnosima funkcionera i lica koja se smatraju povezanim licima u smislu ovog zakona i banke.

Obaveza iz stava 4. ovog člana odnosi se i na druge finansijske institucije, kao i na Narodnu banku Srbije.

U pogledu obaveze dostave podataka utvrđene u stavu 4. i 5. ovog člana ne primenjuju se zabrane i ograničenja utvrđena drugim propisima.

Podatke iz stava 4. ovog člana Agencija može da koristi isključivo u postupku provere Izveštaja.

Praćenje imovinskog stanja

Član 61.

Agencija prati imovinsko stanje funkcionera i povezanih lica iz člana 55. stav 1. ovog zakona i u postupku provere Izveštaja utvrđuje da li postoji nesaglasnost između uvećane vrednosti njihove imovine i prihoda i njihovih zakonitih i prijavljenih prihoda, odnosno da li postoji nesaglasnost između podataka prijavljenih u Izveštaju i stvarnog stanja.

Ako u postupku provere Izveštaja utvrdi postojanje nesaglasnosti, Agencija poziva funkcionera, odnosno povezano lice, da se, u roku od 15 dana, izjasni o razlozima nesaglasnosti.

Funkcioner je dužan da na zahtev Agencije dostavi podatke o imovini i prihodima i drugih povezanih lica koja nisu obuhvaćena odredbom člana 55. stav 1. ovog zakona, u roku od 30 dana od dana dostavljanja zahteva, ukoliko postoji sumnja da funkcioner prikriva stvarnu vrednost svoje imovine i prihoda.

Do okončanja postupka provere Izveštaja, funkcioner nema pravo da razgleda spise predmeta i da se obaveštava o toku postupka.

Prava iz stava 4. ovog člana mogu se ostvariti nakon okončanja postupka provere Izveštaja, lično ili preko punomoćnika.

Ako se prava iz stava 4. ovog člana ostvaruju preko punomoćnika, punomoćje mora biti overeno u skladu sa zakonom kojim se uređuje overavanje potpisa i mora sadržati izričito ovlašćenje za razgledanje spisa predmeta i obaveštavanje o toku postupka.

VII. POSTUPAK ZA ODLUČIVANJE O POSTOJANjU POVREDE ZAKONA

Pokretanje postupka

Član 62.

Postupak za odlučivanje o postojanju povrede ovog zakona Agencija pokreće po službenoj dužnosti, na osnovu zahteva funkcionera ili na osnovu zahteva organa javne vlasti koji je funkcionera izabrao, postavio ili imenovao na javnu funkciju.

Postupak iz stava 1. ovog člana Agencija može da pokrene i na osnovu prijave fizičkog ili pravnog lica.

Prijava za pokretanje postupka iz stava 1. ovog člana podnosi se u pisanoj formi i sadrži:

1) naziv i sedište, odnosno lično ime i adresu podnosioca prijave;

2) podatke o funkcioneru protiv koga se prijava podnosi: lično ime, javnu funkciju koju obavlja i organ javne vlasti u kome obavlja javnu funkciju;

3) činjenice iz kojih proizlazi sumnja da postoji povreda ovog zakona;

4) potpis podnosioca prijave, ako prijavu podnosi fizičko lice, odnosno potpis zastupnika i pečat pravnog lica, ako prijavu podnosi pravno lice.

Postupak iz stava 1. ovog člana Agencija može da pokrene i na osnovu anonimne prijave ako navodi prijave i uz nju priloženi dokazi, sami ili u sadejstvu sa drugim podacima kojima Agencija raspolaže, ukazuju na sumnju u postojanje povrede ovog zakona.

Nalog

Član 63.

Ako je postupak pokrenut zbog povrede ovog zakona koja se može otkloniti, Agencija može tokom postupka posebnom odlukom naložiti funkcioneru da se, u roku, ne dužem od 30 dana, i na način koji mu odredi Agencija, povinuje ovom zakonu.

Ako funkcioner ispuni nalog iz stava 1. ovog člana na način i do isteka roka koji mu je u nalogu određen, Agencija može, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito težinu i posledice povrede, da obustavi postupak ili da ga nastavi i ispunjenje naloga uzme u obzir prilikom izricanja sankcije.

Protiv odluke iz stava 1. ovog člana nije dopuštena posebna žalba.

Prava funkcionera

Član 64.

U postupku za odlučivanje o postojanju povrede ovog zakona funkcioner ima pravo da se, pre donošenja odluke, izjasni o svim činjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve činjenice i dokaze koji mu idu u korist.

O pokretanju postupka Agencija obaveštava funkcionera i poziva ga da u roku od 15 dana od dana prijema obaveštenja, dostavi pisano izjašnjenje na navode iz obaveštenja.

Ako se funkcioner ne izjasni na način i u roku iz stava 3. ovog člana, Agencija nastavlja postupak u skladu sa zakonom.

Prava i obaveze podnosioca prijave

Član 65.

Ako po prijemu prijave utvrdi da nema osnova za pokretanje postupka, Agencija je dužna da o tome obavesti podnosioca prijave.

Podnosilac prijave je dužan da, na zahtev i u roku koji odredi Agencija, dostavi sva dokumenta i informacije kojima raspolaže, a koji su od značaja za odlučivanje o tome da li ima osnova za pokretanje postupka, odnosno za odlučivanje o tome da li postoji povreda ovog zakona, ako je postupak pokrenut.

Agencija je dužna da o ishodu postupka pokrenutog na osnovu prijave obavesti podnosioca prijave, osim ako je prijava anonimna.

Zaštita podnosioca prijave

Član 66.

Podnosilac prijave ne može zbog podnošenja prijave da snosi štetne posledice, ako je prijavu podneo opravdano verujući da je povređen ovaj zakon.

Agencija štiti anonimnost podnosioca prijave.

Odluke i pravna sredstva

Član 67.

Odluku kojom se utvrđuje povreda ovog zakona i izriče sankcija u skladu sa ovim zakonom donosi direktor.

Protiv odluke direktora iz stava 1. ovog člana može se izjaviti žalba Odboru, u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke.

Odluka Odbora iz stava 2. ovog člana je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Odluka direktora kojom se postupak obustavlja je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Javnost u postupku

Član 68.

Podatak o tome da li je protiv funkcionera pokrenut postupak za odlučivanje o postojanju povrede ovog zakona, kao i podatak o ishodu postupka, su dostupni javnosti.

Odluka kojom se utvrđuje povreda ovog zakona i izriče sankcija u skladu sa ovim zakonom objavljuje se na internet stranici Agencije.

Ako, nakon sprovedenog postupka, Agencija utvrdi da ne postoji povreda ovog zakona, podaci sadržani u spisima predmeta, izuzev podatka o ishodu postupka i podataka koji su javni u skladu sa drugim propisima, ne mogu da se učine dostupnim javnosti bez saglasnosti funkcionera na koga se odnose.

Javna rasprava

Član 69.

Agencija može, pre donošenja konačne odluke u postupku za odlučivanje o postojanju povrede ovog zakona ili zakona kojim se uređuje finansiranje političkih aktivnosti, održati javnu raspravu.

Na javnu raspravu pozivaju se učesnici u postupku, radi izlaganja stavova i davanja potrebnih obaveštenja, a mogu da budu pozvani i predstavnici organa javne vlasti koji je funkcionera izabrao, postavio ili imenovao na javnu funkciju i organa javne vlasti u kome funkcioner obavlja javnu funkciju, ako je to od značaja za ocenu postojanja povrede ovog zakona.

O održavanju javne rasprave može se, po potrebi, na odgovarajući način obavestiti i stručna javnost.

Za javnu raspravu Agencija priprema referat koji se dostavlja učesnicima u postupku i drugim pozvanim licima.

Na javnoj raspravi predstavnik Agencije izlaže činjenično stanje u vezi sa stvari koja je predmet javne rasprave, ne iznoseći predlog odluke, a nakon toga učesnici u postupku iznose i obrazlažu svoje stavove i daju potrebna obaveštenja od značaja za donošenje odluke.

U toku javne rasprave predstavnik Agencije može, bez iznošenja svog mišljenja, da postavlja pitanja i traži objašnjenja od učesnika u postupku i drugih pozvanih lica o stvari koja je predmet javne rasprave.

Agencija može održati javnu raspravu i kada su pojedini učesnici u postupku odsutni sa javne rasprave, a može je i odložiti ili prekinuti radi pribavljanja potrebnih obaveštenja, mišljenja i objašnjenja, kao i u drugim opravdanim slučajevima.

Sankcije

Član 70.

Funkcioneru koga je na javnu funkciju izabrao organ koji je neposredno izabran od građana, kao i funkcioneru koji je postavljen ili imenovan na javnu funkciju može se, zbog povrede ovog zakona, izreći: opomena i mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije.

Funkcioneru koji je izabran na javnu funkciju neposredno od građana i funkcioneru kome je javna funkcija prestala, kao i povezanom licu, može se, zbog povrede ovog zakona, izreći opomena i mera javnog objavljivanja odluke o povredi ovog zakona.

Opomena se izriče ukoliko Agencija, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito težinu i posledice povrede, oceni da se izricanjem opomene može postići cilj ovog zakona.

Mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije, odnosno mera javnog objavljivanja odluke o povredi ovog zakona izriče se ako se izricanjem opomene očigledno ne može postići cilj ovog zakona ili ako funkcioner nakon izrečene opomene ponovo povredi ovaj zakon.

Ako se mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije izriče funkcioneru koji obavlja više od jedne javne funkcije, mera se odnosi na javnu funkciju na koju je kasnije izabran, postavljen ili imenovan, odnosno na javnu funkciju na koju nije izabran neposredno od građana.

Organi nadležni za izbor, postavljenja i imenovanja dužni su da, pre odlučivanja o izboru, postavljenju ili imenovanju funkcionera, kod Agencije provere da li je predloženom kandidatu u poslednje četiri godine izrečena mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije ili mera javnog objavljivanja odluke o povredi ovog zakona i, ukoliko jeste, nadležni organ neće doneti odluku o izboru, postavljenju, odnosno imenovanju predloženog kandidata.

Inicijativa za razrešenje funkcionera

Član 71.

Ako je funkcioneru izrečena mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije, Agencija, po konačnosti odluke, bez odlaganja podnosi inicijativu za razrešenje funkcionera (u daljem tekstu: Inicijativa) organu javne vlasti koji je funkcionera izabrao, postavio ili imenovao na javnu funkciju.

Organ javne vlasti iz stava 1. ovog člana dužan je da izvrši preporuku za razrešenje sa javne funkcije i da, u roku koji odredi Agencija, koji ne može biti duži od 60 dana, o tome obavesti Agenciju.

Ako funkcioner nije razrešen sa javne funkcije u roku iz stava 2. ovog člana, organ javne vlasti iz stava 1. ovog člana dužan je da navede razloge za neprihvatanje Inicijative, o čemu Agencija obaveštava javnost.

Obaveza povraćaja imovinske koristi

Član 72.

Ako Agencija utvrdi da je funkcioner obavljao drugu javnu funkciju suprotno odredbama ovog zakona, dužan je da imovinsku korist stečenu po ovom osnovu, uplati na račun budžeta Republike Srbije, odnosno teritorijalne autonomije ili lokalne samouprave, i da o tome dostavi dokaz Agenciji u roku od osam dana od dana uplate.

Imovinska korist iz stava 1. ovog člana podrazumeva neto plate, naknade i druga primanja koja je funkcioner ostvario po osnovu obavljanja javne funkcije.

Odluka kojom se utvrđuje obaveza povraćaja imovinske koristi je sastavni deo odluke kojom se utvrđuje postojanje povrede ovog zakona i funkcioneru izriče mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije, odnosno mera javnog objavljivanja odluke o povredi ovog zakona.

Agencija, po konačnosti odluke iz stava 3. ovog člana, donosi posebnu odluku kojom utvrđuje iznos obaveze povraćaja imovinske koristi i funkcioneru određuje rok, ne duži od 30 dana od dana prijema ove odluke, u kome je dužan da je ispuni.

Organ javne vlasti u kome je funkcioner obavljao drugu javnu funkciju suprotno odredbama ovog zakona dužan je da, na zahtev Agencije, u roku od osam dana od dana prijema zahteva, dostavi podatke o neto iznosu plata, naknada i drugih primanja koja je funkcioner ostvario po osnovu obavljanja javne funkcije.

Odluka iz stava 4. ovog člana je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Ako funkcioner u roku koji mu je određen odlukom iz stava 4. ovog člana ne ispuni obavezu povraćaja imovinske koristi Agencija o tome bez odlaganja obaveštava nadležno pravobranilaštvo radi naplate potraživanja.

Obustava isplate plata, naknada i drugih primanja

Član 73.

Ako funkcioner posle konačnosti odluke iz člana 72. stav 3. ovog zakona nastavi da obavlja drugu javnu funkciju suprotno odredbama ovog zakona i po tom osnovu stiče imovinsku korist, Agencija donosi odluku o obustavi isplate plata, naknada i drugih primanja koja funkcioner ostvaruje po osnovu obavljanja javne funkcije.

Odluka iz stava 1. ovog člana je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Odluku iz stava 1. ovog člana Agencija dostavlja, radi sprovođenja, organu javne vlasti u kome funkcioner obavlja javnu funkciju.

Javno objavljivanje odluka

Član 74.

Izreka i sažeto obrazloženje konačne odluke kojom je funkcioneru izrečena mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije, odnosno mera javnog objavljivanja odluke o povredi ovog zakona, objavljuje se u "Službenom glasniku Republike Srbije".

Dostavljanje pismena

Član 75.

Kad se funkcioner kome dostavljanje treba izvršiti ne zatekne na adresi stana koju je naveo u Izveštaju ili Izveštaja nema, smatra se da je dostavljanje izvršeno kada se pismeno preda licu određenom za primanje pismena u organu javne vlasti u kome funkcioner obavlja javnu funkciju.

Ako dostavljač u određenom radnom vremenu ne nađe lice određeno za primanje pismena, predaju pismena može izvršiti bilo kom licu zaposlenom u organu javne vlasti iz stava 1. ovog člana koje se zatekne u njihovim prostorijama.

Odredbe stava 1. i 2. ovog člana odnose se na sve odluke i druga pismena Agencije, uključujući i odluke od čijeg dostavljanja počinje da teče rok koji se ne može produžavati.

Shodna primena zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak

Član 76.

U postupku pred Agencijom u kome se odlučuje o tome da li postoji povreda ovog zakona koji nije uređen ovim zakonom shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje opšti upravni postupak.

Prijavljivanje nadležnim organima povreda zakona

Član 77.

Kada, obavljajući poslove iz svoje nadležnosti, utvrdi da postoje osnovi sumnje da je učinjeno krivično delo propisano ovim zakonom ili drugo krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti ili utvrdi da postoji povreda druge odredbe ovog zakona ili sazna da je učinjena povreda dužnosti iz radnog odnosa, Agencija nadležnom organu podnosi krivičnu prijavu, zahtev za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka.

Organ iz stava 1. ovog člana dužan je da, u roku od 90 dana, po prijemu krivične prijave, zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, odnosno inicijative za pokretanje disciplinskog postupka, obavesti Agenciju o preduzetim merama.

Odluke Agencije ne mogu da prejudiciraju krivičnu i materijalnu odgovornost funkcionera.

Posebne odredbe o postupku protiv povezanog lica

Član 78.

Postupak protiv povezanog lica Agencija pokreće ukoliko postoji sumnja da je povezano lice primilo poklon u vezi s obavljanjem javne funkcije funkcionera s kojim je povezano (član 49. stav 2. ovog zakona) i ukoliko povezano lice, na zahtev Agencije i u roku koji odredi Agencija, ne dostavi podatke o svojoj imovini i prihodima (član 55. stav 4. ovog zakona).

U postupku protiv povezanog lica shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje se odnose na funkcionera.

VIII. POSTUPANJE PO PREDSTAVKAMA

Član 79.

Agencija postupa po predstavkama koje su u okviru njene nadležnosti.

Ako po prijemu predstavke Agencija utvrdi da nije nadležna za postupanje po predstavci, predstavka se bez odlaganja prosleđuje nadležnom organu i o tome se obaveštava podnosilac predstavke.

Agencija može da zatraži od podnosioca predstavke da, u roku koji odredi Agencija, dostavi dodatna objašnjenja, dokumenta i informacije, u cilju ispitivanja navoda predstavke.

Agencija je dužna da o ishodu postupka po predstavci obavesti podnosioca predstavke, osim ako je predstavka anonimna.

Agencija štiti anonimnost podnosioca predstavke.

Bližu sadržinu predstavke, obrazac i način na koji se podnosi, kao i način rada i pravila postupanja po predstavkama propisuje direktor Agencije.

Ako predstavka nije podneta u skladu sa stavom 6. ovog člana, Agencija poziva podnosioca predstavke da, u roku od 15 dana, uredi predstavku.

Ako podnosilac predstavke ne uredi predstavku u roku iz stava 7. ovog člana, smatraće se da je odustao od predstavke.

Postupanje po anonimnim predstavkama

Član 80.

Agencija postupa po anonimnim predstavkama ako navodi predstavke i uz nju priloženi dokazi, sami ili u sadejstvu sa drugim podacima kojima Agencija raspolaže, ukazuju na sumnju u postojanje korupcije u radu organa javne vlasti ili funkcionera.

Zaštita zaposlenih u organima javne vlasti koji ukazuju na sumnju u postojanje korupcije u organu javne vlasti u kome rade

Član 81.

Državni službenik, odnosno drugi zaposleni u organu javne vlasti koji u dobroj veri Agenciji podnese prijavu da postoji korupcija u organu javne vlasti u kome radi, ne može zbog toga da trpi štetne posledice.

U cilju zaštite lica iz stava 1. ovog člana, Agencija mu pruža neophodnu pravnu pomoć, u skladu sa zakonom.

Agencija štiti anonimnost lica iz stava 1. ovog člana.

Postupak pružanja zaštite licu iz stava 1. ovog člana bliže se uređuje pravilnikom koji donosi direktor.

IX. PREVENCIJA KORUPCIJE

Davanje mišljenja

Član 82.

Mišljenja za sprovođenje ovog zakona Agencija daje na osnovu zahteva fizičkih i pravnih lica.

Agencija ima pravo da davanjem, po sopstvenoj inicijativi, mišljenja o pitanjima iz svoje nadležnosti deluje preventivno, u cilju unapređenja borbe protiv korupcije.

Plan integriteta

Član 83.

Plan integriteta sadrži mere pravne i praktične prirode kojima se sprečavaju i otklanjaju mogućnosti za nastanak i razvoj korupcije, a naročito:

1) ocenu izloženosti institucije korupciji;

2) podatke o licu odgovornom za plan integriteta;

3) opis procesa rada, načina odlučivanja i utvrđivanje poslova koji su naročito podložni korupciji, kao i poslova koje funkcioner ne može da obavlja za vreme obavljanja javne funkcije i način njihove kontrole;

4) preventivne mere za smanjenje korupcije;

5) druge delove plana definisane u smernicama za izradu i sprovođenje plana integriteta, koje donosi Agencija.

Obaveza donošenja i sprovođenja plana integriteta

Član 84.

Agencija izrađuje i objavljuje procene integriteta, odnosno donosi smernice za izradu i sprovođenje planova integriteta, sa rokovima izvršenja.

Plan integriteta donose i sprovode, u skladu sa smernicama iz stava 1. ovog člana, organi Republike Srbije, autonomne pokrajine, jedinice lokalne samouprave i gradske opštine, organizacije kojima je povereno vršenje javnih ovlašćenja, javne službe, javna preduzeća i druga pravna lica čiji je osnivač ili član Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili gradska opština (u daljem tekstu: obveznik donošenja plana integriteta).

Agencija prati donošenje i sprovođenje planova integriteta.

Obveznik donošenja plana integriteta dužan je da na zahtev Agencije, u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, dostavi izveštaj o sprovođenju plana integriteta.

Odgovornost za donošenje i sprovođenje plana integriteta

Član 85.

Za donošenje i sprovođenje plana integriteta odgovoran je rukovodilac obveznika donošenja plana integriteta.

Rukovodilac obveznika donošenja plana integriteta dužan je da odredi lica za izradu i praćenje sprovođenje plana integriteta.

Agencija se stara o obuci lica iz stava 1. ovog člana.

Donošenje plana integriteta od strane drugih pravnih lica

Član 86.

Druga pravna lica mogu doneti plan integriteta u skladu sa smernicama za izradu i sprovođenje plana integriteta, koje donosi Agencija.

Na predlog pravnih lica iz stava 1. ovog člana, Agencija može da izvrši procenu integriteta.

Procenu integriteta za javna preduzeća i pravna lica iz stava 1. ovog člana Agencija vrši o njihovom trošku.

Nadzor nad sprovođenjem Strategije i Akcionog plana

Član 87.

Odgovorni subjekti određeni Strategijom i Akcionim planom (u daljem tekstu: odgovorni subjekti) dužni su da Agenciji dostavljaju polugodišnje izveštaje o sprovođenju Strategije i Akcionog plana, za period od 1. januara do 30. juna i period od 1. jula do 31. decembra tekuće godine, u roku od 15 dana po isteku perioda na koji se odnose.

Obaveza izveštavanja prestaje kada Agencija konstatuje da su sve obaveze koje odgovorni subjekt ima na osnovu Strategije i Akcionog plana ispunjene.

Odgovorni subjekti dužni su da za period u kome im dospevaju obaveze za sprovođenje aktivnosti dostave izveštaj iz stava 1. ovog člana i dokaze za navode o sprovedenim aktivnostima iz Akcionog plana.

Odgovorni subjekt dužan je da se odazove pozivu na sastanak, na kome je dozvoljeno prisustvo javnosti, a koji Agencija organizuje u cilju razjašnjavanja nedoumica u pogledu ispunjavanja obaveza odgovornih subjekata iz Strategije i Akcionog plana.

Mišljenja u vezi sa sprovođenjem Strategije i Akcionog plana

Član 88.

Agencija daje mišljenja u vezi sa sprovođenjem Strategije i Akcionog plana, od kojih se svako dostavlja odgovornom subjektu na koga se odnosi, organu javne vlasti koji je izabrao, postavio ili imenovao njegovog rukovodioca, a može se staviti i na uvid javnosti.

Odgovorni subjekt na koga se mišljenje odnosi dužan je da, u roku od 60 dana od dana dostavljanja mišljenja, održi raspravu o mišljenju i o zaključcima rasprave obavesti Agenciju i javnost.

Podnošenje inicijativa za izmenu i donošenje propisa i učešće u postupku izrade propisa

Član 89.

U cilju sprovođenja Strategije, Akcionog plana i potvrđenih međunarodnih ugovora u oblasti borbe protiv korupcije, Agencija može da podnosi inicijative za izmenu i donošenje propisa u oblasti borbe protiv korupcije.

Ovlašćeni predlagači propisa iz stava 1. ovog člana, dužni su da Agenciji omoguće učešće u postupku izrade tih propisa.

Podnošenje izveštaja o sprovođenju Strategije i Akcionog plana

Član 90.

Agencija podnosi izveštaj o sprovođenju Strategije i Akcionog plana Narodnoj skupštini, najkasnije do 31. marta tekuće godine za prethodnu godinu.

Metodologija za procenu rizika od korupcije u propisima

Član 91.

Agencija propisuje metodologiju za procenu rizika od korupcije u propisima i donosi smernice za primenu ove metodologije.

Predlagač propisa je dužan da, prilikom izrade propisa, primeni metodologiju iz stava 1. ovog člana, da u obrazloženju predloga propisa navede da je izvršio procenu rizika od korupcije u propisu u skladu sa ovom metodologijom, i da predlog propisa dostavi Agenciji.

Agencija daje mišljenje o proceni rizika od korupcije u predlogu propisa.

Mišljenje iz stava 3. ovog člana predlagač propisa je dužan da dostavi Narodnoj skupštini uz predlog propisa.

Sprovođenje analiza rizika od korupcije u radu organa javne vlasti

Član 92.

Agencija sprovodi analize rizika od korupcije u radu organa javne vlasti i izrađuje izveštaje sa preporukama za otklanjanje ovih rizika, po sopstvenoj inicijativi ili na zahtev organa javne vlasti.

Izveštaj sa preporukama iz stava 1. ovog člana Agencija dostavlja organima javne vlasti na koje se preporuke odnose i organima javne vlasti koji vrše nadzor i kontrolu nad radom organa javne vlasti na koje se preporuke odnose.

Organ javne vlasti na koga se preporuke odnose dužan je da, u roku od šest meseci od dostavljanja preporuka, obavesti Agenciju o preduzetim merama radi otklanjanja rizika od korupcije.

Saradnja u prevenciji korupcije

Član 93.

U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, Agencija sarađuje sa naučnim organizacijama i organizacijama civilnog društva.

Saradnja iz stava 1. ovog člana odnosi se na zajedničke aktivnosti vezane za sprovođenje Strategije i Akcionog plana, sprovođenje programa obuke, analiziranje stanja korupcije, sprovođenje kampanja i drugih aktivnosti od značaja za prevenciju korupcije.

Obuke u oblasti borbe protiv korupcije

Član 94.

Agencija priprema i objavljuje programe obuke i smernice za sprovođenje obuka u oblasti borbe protiv korupcije, etike i integriteta (u daljem tekstu: obuke), sa rokovima za izvršenje.

Agencija vrši stručno osposobljavanje lica za sprovođenje obuka.

Organi javne vlasti dužni su da sprovode obuke za sve zaposlene i rukovodioce, prema programima i smernicama koje priprema i objavljuje Agencija.

Agencija prati sprovođenje obuka, a organi javne vlasti dužni su da na zahtev Agencije, u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, dostave izveštaj o njihovom sprovođenju.

Za sprovođenje obuka odgovoran je rukovodilac organa javne vlasti.

Agencija sprovodi obuke za subjekte javnog, civilnog i privatnog sektora, kao i za ostale društvene subjekte i građane, u skladu sa godišnjim programom obuka.

Istraživanja o stanju korupcije

Član 95.

Agencija organizuje istraživanja o stanju korupcije, prati i analizira statističke podatke o stanju korupcije i borbi protiv korupcije i predlaže izmene načina vođenja statističkih podataka od značaja za praćenje stanja korupcije.

X. MEĐUNARODNA SARADNJA

Član 96.

Agencija samostalno i u saradnji sa drugim državnim organima ostvaruje i prati međunarodnu saradnju u oblasti borbe protiv korupcije.

Agencija, u slučaju potrebe, organizuje koordinaciju međunarodnih aktivnosti državnih organa, u cilju unapređenja saradnje sa međunarodnim institucijama, organizacijama i inicijativama u borbi protiv korupcije.

Nadležni državni organi dužni su da obaveste Agenciju o svim poslovima međunarodne saradnje u borbi protiv korupcije.

XI. EVIDENCIJE I ZAŠTITA PODATAKA

Evidencije

Član 97.

Agencija vodi sledeće evidencije:

1) registar funkcionera;

2) registar imovine i prihoda funkcionera;

3) evidenciju pravnih lica u kojima funkcioner poseduje udeo ili akcije preko 20%;

4) evidenciju postupaka javnih nabavki;

5) katalog poklona;

6) evidenciju završnih računa političkih subjekata sa izveštajima, u skladu sa zakonom kojim se uređuje finansiranje političkih subjekata.

Podaci iz evidencija iz stava 1. tačka 1) i 5) ovog člana brišu se po službenoj dužnosti, po isteku roka od tri godine po prestanku javne funkcije funkcionera na koga se podaci odnose.

Način vođenja i čuvanja evidencija iz stava 1. ovog člana propisuje direktor.

Agencija može da vodi i druge evidencije, u skladu sa zakonom.

Zaštita podataka

Član 98.

Agencija je dužna da u svom radu i prilikom obaveštavanja javnosti obezbedi zaštitu podataka o ličnosti funkcionera, povezanih lica i drugih lica, u skladu sa zakonom, i da prilikom obaveštavanja javnosti izostavi informacije čije bi objavljivanje moglo da ugrozi vođenje zakonom propisanog postupka, privatnost lica ili drugi zakonom zaštićeni interes.

Naknada štete

Član 99.

Za štetu koju Agencija učini funkcioneru, povezanom licu ili drugom licu, odnosno organu zbog povrede odredaba člana 98. ovog zakona, Agencija odgovara u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi.

XII. KAZNENE ODREDBE

Krivično delo

Neprijavljivanje imovine i prihoda

Član 100.

Funkcioner koji ne prijavi imovinu i prihode Agenciji ili daje lažne podatke o imovini i prihodima, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina.

Pravne posledice osude

Član 101.

Osudom funkcionera na kaznu zatvora za krivično delo iz člana 100. ovog zakona, danom pravnosnažnosti presude, nastupaju sledeće pravne posledice:

1) prestanak vršenja javne funkcije, odnosno prestanak radnog odnosa;

2) zabrana sticanja javne funkcije u trajanju od deset godina od dana pravnosnažnosti presude.

Funkcioner se udaljuje sa javne funkcije kad je osuđen na kaznu zatvora za krivično delo iz člana 100. ovog zakona, do pravnosnažnosti presude.

Prekršaji

Član 102.

Novčanom kaznom od 100.000 dinara do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj funkcioner:

1) ako postupi suprotno odredbama člana 31. ovog zakona;

2) ako, u stvari u kojoj on ili sa njim povezano lice ima privatni interes, o postojanju privatnog interesa u pisanoj formi ne obavesti organ koji ga je izabrao, postavio ili imenovao na javnu funkciju i Agenciju, najkasnije pre početka odlučivanja, odnosno pre preduzimanja bilo koje radnje u postupku koji prethodi odlučivanju (član 32. stav 1. ovog zakona);

3) ako obavlja drugi posao a između javne funkcije i tog posla postoji odnos zavisnosti ili drugi odnos koji ugrožava ili bi mogao da ugrozi nepristrasno i efikasno obavljanje ili ugled javne funkcije, odnosno to predstavlja sukob interesa ili je drugim zakonom ili drugim propisom propisano da funkcioner ne može da obavlja taj posao za vreme obavljanja javne funkcije (član 36. stav 1. ovog zakona);

4) ako vrši poslove savetovanja pravnih i fizičkih lica u vezi s javnom funkcijom koju obavlja (član 37. ovog zakona);

5) ako je zastupnik ili član organa pravnog lica sa učešćem privatnog kapitala (član 38. ovog zakona);

6) ako je član organa udruženja a između javne funkcije i članstva u organu udruženja postoji odnos zavisnosti ili drugi odnos koji ugrožava ili bi mogao da ugrozi nepristrasno i efikasno obavljanje ili ugled javne funkcije ili to predstavlja sukob interesa ili je drugim zakonom ili drugim propisom propisano da funkcioner ne može da obavlja taj posao za vreme obavljanja javne funkcije (član 39. ovog zakona);

7) ako je suprotno zakonu član ili obavlja funkciju u političkoj stranci, odnosno političkom subjektu, ili ako koristi javnu funkciju i javne resurse za promociju političkih stranaka, odnosno političkih subjekata, ili ako nedvosmisleno ne predoči sagovornicima i javnosti da li iznosi stav organa u kojem obavlja javnu funkciju ili stav političke stranke, odnosno političkog subjekta (član 40. stav 1, 2. i 4. ovog zakona);

8) ako postupi suprotno odredbama člana 41. stav 1, 2. i 4. ovog zakona;

9) ako ne poveri poslovođenje drugom fizičkom licu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni položaj preduzetnika, u roku od 30 dana od dana izbora, postavljenja ili imenovanja na javnu funkciju, odnosno registracije preduzetnika (član 42. ovog zakona);

10) ako o nedozvoljenom uticaju kome je izložen u obavljanju javne funkcije odmah u pisanoj formi ne obavesti Agenciju (član 44. stav 1. ovog zakona);

11) ako suprotno zakonu obavlja dve ili više javnih funkcija (član 47. stav 1. ovog zakona);

12) ako primi poklon u vezi s obavljanjem javne funkcije (član 49. stav 1. ovog zakona);

13) ako odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema poklona, odnosno od dana povratka u zemlju iz inostranstva protokolarni poklon ne preda organu u kome obavlja javnu funkciju (član 50. stav 3. ovog zakona);

14) ako zadrži prigodni poklon čija vrednost prelazi iznos 10% prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, odnosno prigodne poklone čija ukupna vrednost u toku kalendarske godine prelazi iznos jedne prosečne mesečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji, ili ako odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema poklona, odnosno od dana povratka u zemlju iz inostranstva, taj poklon ne preda organu u kome obavlja javnu funkciju (član 51. stav 2. i 4. ovog zakona);

15) ako ne odbije prijem poklona u vezi s obavljanjem javne funkcije, a koji je u novcu ili hartijama od vrednosti, odnosno koji se ne smatra prigodnim, ili ako odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana odbijanja prijema poklona, odnosno od dana povratka u zemlju iz inostranstva, ne podnese pisani izveštaj o tom događaju organu u kome obavlja javnu funkciju i Agenciji (član 52. ovog zakona);

16) ako odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema poklona, odnosno od dana povratka u zemlju iz inostranstva, o primljenom poklonu ne obavesti organ u kome obavlja javnu funkciju (član 53. stav 1. ovog zakona);

17) ako podnese Agenciji Izveštaj nakon isteka propisanog roka (član 55. stav 1. i član 56. stav 1. i 4. ovog zakona);

18) ako obavesti Agenciju o tome da nije došlo ni do kakvih promena u odnosu na podatke iz prethodno podnetog Izveštaja nakon isteka propisanog roka (član 55. stav 2. ovog zakona);

19) ako, na zahtev Agencije, ne dostavi podatke o imovini i prihodima i drugih povezanih lica koja nisu obuhvaćena odredbom člana 55. stav 1. ovog zakona, u propisanom roku (član 61. stav 3. ovog zakona);

20) ako ne ispuni obavezu povraćaja imovinske koristi u roku koji odredi Agencija (član 72. stav 4. ovog zakona).

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj funkcioner koji na zahtev Agencije podnosi Izveštaj ako podnese Agenciji Izveštaj nakon isteka roka koji odredi Agencija (član 57. stav 3. ovog zakona) i za prekršaje iz stava 1. tačka 1) do 16) i tačka 20) ovog člana.

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj funkcioner kome je prestala javna funkcija:

1) ako podnese Agenciji Izveštaj nakon isteka propisanog roka (član 55. stav 3. i član 56. stav 5. ovog zakona);

2) ako, u periodu od dve godine po prestanku javne funkcije, stupi u poslovni odnos sa organom javne vlasti u kome je obavljao javnu funkciju ili prihvati funkciju u pravnom licu ili zasnuje radni ili poslovni odnos sa pravnim licem, preduzetnikom ili drugim fizičkim licem koje je za vreme njegovog obavljanja javne funkcije bilo u poslovnom odnosu sa organom javne vlasti u kome je obavljao javnu funkciju (član 46. stav 1. ovog zakona).

Za prekršaje iz stava 1. ovog člana funkcioneru se, uz izrečenu novčanu kaznu, može izreći zaštitna mera zabrane odgovornom licu da vrši određene poslove u trajanju od šest meseci do tri godine.

Član 103.

Novčanom kaznom od 500.000 dinara do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice - organ javne vlasti:

1) ako ne dostavi, na zahtev i u roku koji odredi Agencija, sva dokumenta i informacije, ili ako Agenciji ne omogući neposredan i neometan pristup službenoj evidenciji i dokumentaciji i ne stavi na raspolaganje sve podatke kojima raspolaže, ili ako ne preda, na zahtev i u roku koji odredi Agencija, kopiju službene evidencije i dokumentacije (član 29. stav 1, 2. i 3. ovog zakona);

2) ako ne dostavi kopiju evidencije poklona, u propisanom roku (član 53. stav 3. ovog zakona);

3) ako u roku od osam dana od dana stupanja funkcionera na javnu funkciju, odnosno prestanka javne funkcije o tome ne obavesti Agenciju (član 54. stav 1. ovog zakona);

4) ako ne izvrši preporuku za razrešenje sa javne funkcije i o tome ne obavesti Agenciju, u roku koji odredi Agencija, ili ako ne navede razloge za neprihvatanje Inicijative (član 71. stav 2. i 3. ovog zakona).

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj iz stava 1. tačka 1) ovog člana i drugo pravno lice.

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj pravno lice u kome funkcioner poseduje udeo ili akcije preko 20% ako ne obavesti Agenciju o učešću u postupku javne nabavke, odnosno drugom postupku u skladu sa odredbom člana 43. stav 1. ovog zakona.

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj pravno lice koje je za vreme obavljanja javne funkcije funkcionera kome je prestala javna funkcija bilo u poslovnom odnosu sa organom javne vlasti u kome je taj funkcioner obavljao javnu funkciju ako, u periodu od dve godine po prestanku njegove javne funkcije, izabere ili imenuje na funkciju tog funkcionera ili sa njim zasnuje radni ili poslovni odnos (član 46. stav 1. ovog zakona).

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 150.000 do 500.000 dinara i preduzetnik.

Za prekršaj iz stava 4. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara drugo fizičko lice.

Član 104.

Novčanom kaznom od 200.000 dinara do 500.000 dinara kazniće se za prekršaj pravno lice - organ javne vlasti:

1) ako ne obavesti Agenciju o preduzetim merama (član 35. stav 5, član 44. stav 3, član 77. stav 2. i član 92. stav 3. ovog zakona);

2) ako ne dostavi, na zahtev Agencije, izveštaj o sprovođenju obuka, u propisanom roku (član 94. stav 4. ovog zakona).

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj pravno lice - organizacija kojoj je povereno vršenje javnih ovlašćenja, javna služba, javno preduzeće i drugo pravno lice čiji je osnivač ili član Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili gradska opština ako ne dostavi izveštaj o sprovođenju plana integriteta, u propisanom roku (član 84. stav 4. ovog zakona).

Član 105.

Novčanom kaznom od 100.000 dinara do 150.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u organu javne vlasti koji:

1) ne dostavi, na zahtev i u roku koji odredi Agencija, sva dokumenta i informacije, ili Agenciji ne omogući neposredan i neometan pristup službenoj evidenciji i dokumentaciji i ne stavi na raspolaganje sve podatke kojima raspolaže, ili ne preda, na zahtev i u roku koji odredi Agencija, kopiju službene evidencije i dokumentacije (član 29. stav 1, 2. i 3. ovog zakona);

2) ne dostavi kopiju evidencije poklona, u propisanom roku (član 53. stav 3. ovog zakona);

3) u roku od osam dana od dana stupanja funkcionera na javnu funkciju, odnosno prestanka javne funkcije o tome ne obavesti Agenciju (član 54. stav 1. ovog zakona);

4) postupi suprotno odredbi člana 70. stav 6. ovog zakona;

5) ne izvrši preporuku za razrešenje sa javne funkcije i o tome ne obavesti Agenciju, u roku koji odredi Agencija, ili ne navede razloge za neprihvatanje Inicijative (član 71. stav 2. i 3. ovog zakona).

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj iz stava 1. i odgovorno lice u pravnom licu - organu javne vlasti.

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj iz stava 1. tačka 1) ovog člana odgovorno lice u drugom pravnom licu.

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu - organizaciji kojoj je povereno vršenje javnih ovlašćenja, javnoj službi, javnom preduzeću i drugom pravnom licu čiji je osnivač ili član Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili gradska opština koje ne donese plan integriteta (član 84. stav 2. ovog zakona).

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu u kome funkcioner poseduje udeo ili akcije preko 20% koje ne obavesti Agenciju o učešću u postupku javne nabavke, odnosno drugom postupku u skladu sa odredbom člana 43. stav 1. ovog zakona.

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu koje je za vreme obavljanja javne funkcije funkcionera kome je prestala javna funkcija bilo u poslovnom odnosu sa organom javne vlasti u kome je taj funkcioner obavljao javnu funkciju koje, u periodu od dve godine po prestanku njegove javne funkcije, izabere ili imenuje na funkciju tog funkcionera ili sa njim zasnuje radni ili poslovni odnos (član 46. stav 1. ovog zakona).

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu - odgovornom subjektu određenom Strategijom i Akcionim planom koji ne dostavi izveštaj o sprovođenju Strategije i Akcionog plana i dokaze, u propisanom roku ili se ne odazove pozivu na sastanak (član 87. stav 1, 3. i 4. ovog zakona).

Član 106.

Novčanom kaznom od 20.000 dinara do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu - organu javne vlasti koji:

1) ne obavesti Agenciju o preduzetim merama (član 35. stav 5, član 44. stav 3, član 77. stav 2. i član 92. stav 3. ovog zakona);

2) ne dostavi, na zahtev Agencije, izveštaj o sprovođenju obuka, u propisanom roku (član 94. stav 4. ovog zakona).

Novčanom kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se za prekršaj odgovorno lice u pravnom licu - organizaciji kojoj je povereno vršenje javnih ovlašćenja, javnoj službi, javnom preduzeću i drugom pravnom licu čiji je osnivač ili član Republika Srbija, autonomna pokrajina, jedinica lokalne samouprave ili gradska opština ako ne dostavi izveštaj o sprovođenju plana integriteta, u propisanom roku (član 84. stav 4. ovog zakona).

Član 107.

Novčanom kaznom od 20.000 dinara do 50.000 dinara kazniće se za prekršaj povezano lice:

1) ako primi poklon u vezi s obavljanjem javne funkcije funkcionera s kojim je povezano (član 49. stav 2. ovog zakona);

2) ako ne dostavi na zahtev Agencije, u roku i na način koji odredi Agencija podatke o svojoj imovini i prihodima (član 55. stav 4. ovog zakona).

Član 108.

Novčanom kaznom od 1.000.000 dinara do 2.000.000 dinara kazniće se za prekršaj banka i druga finansijska institucija ako, na zahtev i u roku koji odredi Agencija, ne dostavi sve tražene podatke (član 60. stav 4. i 5. ovog zakona).

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se novčanom kaznom od 100.000 dinara do 150.000 dinara odgovorno lice u banci, drugoj finansijskoj instituciji i Narodnoj banci Srbije.

Član 109.

Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja propisanih ovim zakonom podnosi direktor Agencije.

Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka zbog prekršaja propisanih odredbama člana 102. stav 1. tačka 1) do 16), člana 102. stav 3. tačka 2, člana 103. stav 4, 5. i 6, člana 105. stav 6. i člana 107. tačka 1) ne može se podneti pre donošenja odluke direktora Agencije kojom se utvrđuje postojanje povrede ovog zakona.

Član 110.

Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim zakonom ne može se pokrenuti ako protekne 5 godina od dana kada je prekršaj učinjen.

XIII. PRELAZNE ODREDBE

Pokrenuti postupci

Član 111.

Postupak koji je pokrenut zbog povrede Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje), u kome nije doneta odluka direktora do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončava se po odredbama ovog zakona.

Postupak po žalbi na odluku direktora kojom je funkcioneru izrečena mera, u kome nije doneta odluka Odbora do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončava se po odredbama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje).

Ako u postupku iz stava 2. ovog člana odluka direktora bude poništena, u ponovnom postupku primenjuju se odredbe ovog zakona.

Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, postupak koji je pokrenut zbog povrede zabrane osnivanja privrednog društva ili javne službe za vreme vršenja javne funkcije, u kome nije doneta odluka do dana stupanja na snagu ovog zakona, obustavlja se.

Izuzetno od odredbe stava 2. ovog člana, ako u postupku po žalbi na odluku direktora kojom je funkcioneru izrečena mera zbog povrede iz stava 4. ovog člana nije doneta odluka Odbora do dana stupanja na snagu ovog zakona, Odbor donosi odluku kojom se odluka direktora stavlja van snage.

Ako žalba na odluku direktora kojom je funkcioneru izrečena mera upozorenja kojom mu je naložena određena obaveza bude odbijena, a funkcioner ne postupi po izrečenoj meri upozorenja u roku koji mu je odlukom direktora određen, postupak se nastavlja po odredbama ovog zakona, a izrečena mera upozorenja smatraće se nalogom iz člana 63. ovog zakona.

Mera upozorenja kojom je funkcioneru naloženo da se ubuduće pridržava zakona, izrečena konačnom odlukom direktora, smatraće se opomenom u postupcima koji budu pokrenuti po odredbama ovog zakona.

Postupci po zahtevima za davanje saglasnosti za istovremeno obavljanje dve ili više javnih funkcija

Član 112.

Funkcioner kome je odlukom direktora, koja je postala konačna do dana stupanja na snagu ovog zakona, data saglasnost za istovremeno obavljanje dve ili više javnih funkcija dužan je da se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona opredeli koju će javnu funkciju nastaviti da obavlja i da o tome obavesti Agenciju.

Postupak po zahtevu za davanje saglasnosti za istovremeno obavljanje dve ili više javnih funkcija, u kome nije doneta odluka direktora do dana stupanja na snagu ovog zakona, obustavlja se i funkcioneru određuje rok od 30 dana od dana dostavljanja odluke u kome je dužan da se opredeli koju će javnu funkciju nastaviti da obavlja i da o tome obavesti Agenciju.

Odluka direktora kojom je funkcioneru data saglasnost za istovremeno obavljanje dve ili više javnih funkcija, koja nije postala konačna do dana stupanja na snagu ovog zakona, stavlja se van snage i funkcioneru određuje rok od 30 dana od dana dostavljanja odluke u kome je dužan da se opredeli koju će javnu funkciju nastaviti da obavlja i da o tome obavesti Agenciju.

Odredbe stava 1, 2. i 3. ovog člana ne odnose se na funkcionera koji je zakonom obavezan da istovremeno obavlja dve ili više javnih funkcija i funkcionera koji istovremeno obavlja dve ili više javnih funkcija na koje se bira neposredno od građana, osim u slučajevima nespojivosti utvrđenih Ustavom (član 47. ovog zakona).

Odluka direktora iz stava 2. i 3. ovog člana je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Postupak po žalbi na odluku direktora kojom je odbačen zahtev za davanje saglasnosti za istovremeno obavljanje dve ili više javnih funkcija, u kome nije doneta odluka Odbora do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončava se po odredbama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje).

Ako u postupku po žalbi na odluku direktora kojom je odbijen zahtev za davanje saglasnosti za istovremeno obavljanje dve ili više javnih funkcija nije doneta odluka Odbora do dana stupanja na snagu ovog zakona, Odbor donosi odluku kojom se odluka direktora stavlja van snage i funkcioneru određuje rok od 30 dana od dana dostavljanja odluke u kome je dužan da se opredeli koju će javnu funkciju nastaviti da obavlja i da o tome obavesti Agenciju.

Odluka Odbora iz stava 7. ovog člana je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Ako u postupku iz stava 6. i 7. ovog člana odluka direktora bude poništena, u ponovnom postupku primenjuju se odredbe ovog zakona.

Ako Odbor u postupku iz stava 6. i 7. ovog člana utvrdi da je istovremeno obavljanje javnih funkcija dozvoljeno odredbama člana 47. ovog zakona, Odbor će to konstatovati odlukom kojom će poništiti odluku direktora.

Ako je odlukom direktora, koja je postala konačna do dana stupanja na snagu ovog zakona, konstatovano da funkcioneru kasnija javna funkcija prestaje po sili zakona, a funkcioneru do dana stupanja na snagu ovog zakona kasnija javna funkcija nije prestala, niti je prestao da obavlja raniju javnu funkciju, tako da na dan stupanja na snagu ovog zakona i dalje istovremeno obavlja dve ili više javnih funkcija, Agencija, u skladu sa odredbama člana 71. ovog zakona, bez odlaganja podnosi inicijativu za razrešenje funkcionera.

Postupak po žalbi na odluku direktora kojom je konstatovano da funkcioneru kasnija javna funkcija prestaje po sili zakona, u kome nije doneta odluka Odbora do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončava se po odredbama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje).

Ako žalba na odluku direktora kojom je konstatovano da funkcioneru kasnija javna funkcija prestaje po sili zakona bude odbijena, Agencija, u skladu sa odredbama člana 71. ovog zakona, bez odlaganja podnosi inicijativu za razrešenje funkcionera.

Ako u postupku iz stava 12. ovog člana odluka direktora kojom je konstatovano da funkcioneru kasnija javna funkcija prestaje po sili zakona bude poništena, u ponovnom postupku primenjuju se odredbe ovog zakona.

Izuzetno od odredbe stava 14. ovog člana, ako Odbor u postupku iz stava 12. ovog člana utvrdi da je istovremeno obavljanje javnih funkcija dozvoljeno odredbama člana 47. ovog zakona, Odbor će to konstatovati odlukom kojom će poništiti odluku direktora.

Postupci po zahtevima za davanje saglasnosti za obavljanje drugog posla ili delatnosti

Član 113.

Zahtevi za davanje saglasnosti za obavljanje drugog posla ili delatnosti, izuzev delatnosti koja se smatra preduzetnikom u smislu zakona kojim se uređuje pravni položaj preduzetnika, o kojima nije doneta odluka do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraće se zahtevima za davanje mišljenja.

Postupak po žalbi na odluku direktora kojom je odbijen ili odbačen zahtev za davanje saglasnosti iz stava 1. ovog člana, u kome nije doneta odluka Odbora do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončava se po odredbama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje).

Ako u postupku iz stava 2. ovog člana odluka direktora bude poništena, u ponovnom postupku primenjuju se odredbe ovog zakona.

Funkcioner kome je odlukom direktora, koja je postala konačna do dana stupanja na snagu ovog zakona, data saglasnost za obavljanje druge delatnosti koja se smatra preduzetnikom u smislu zakona kojim se uređuje pravni položaj preduzetnika, a koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nije poverio poslovođenje drugom fizičkom licu, dužan je da to učini u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, i da o tome obavesti Agenciju.

Postupak po zahtevu za davanje saglasnosti za obavljanje druge delatnosti koja se smatra preduzetnikom u smislu zakona kojim se uređuje pravni položaj preduzetnika, u kome nije doneta odluka do dana stupanja na snagu ovog zakona, obustavlja se i funkcioneru određuje rok od 30 dana od dana dostavljanja odluke u kome je dužan da poveri poslovođenje drugom fizičkom licu, i da o tome obavesti Agenciju.

Odluka direktora iz stava 5. ovog člana je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Postupak po žalbi na odluku direktora kojom je odbijen ili odbačen zahtev funkcionera za davanje saglasnosti za obavljanje druge delatnosti koja se smatra preduzetnikom u smislu zakona kojim se uređuje pravni položaj preduzetnika, u kome nije doneta odluka Odbora do dana stupanja na snagu ovog zakona, obustavlja se i funkcioneru određuje rok od 30 dana od dana dostavljanja odluke u kome je dužan da poveri poslovođenje drugom fizičkom licu, i da o tome obavesti Agenciju.

Odluka Odbora iz stava 7. ovog člana je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Postupci po obaveštenjima o obavljanju drugog posla ili delatnosti u trenutku stupanja na javnu funkciju

Član 114.

Obaveštenja o obavljanju drugog posla ili delatnosti, izuzev delatnosti koja se smatra preduzetnikom u smislu zakona kojim se uređuje pravni položaj preduzetnika, o kojima nije doneta odluka do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraće se zahtevima za davanje mišljenja.

U postupku koji je pokrenut zbog nepodnošenja obaveštenja iz stava 1. ovog člana, u kome nije doneta odluka do dana stupanja na snagu ovog zakona, zakonitost postupanja funkcionera ceni se po odredbama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje).

Ako u postupku iz stava 2. ovog člana odlukom direktora bude utvrđena povreda Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje), funkcioneru se izriče sankcija propisana ovim zakonom.

Postupak po žalbi na odluku direktora kojom je utvrđeno da se obavljanjem drugog posla ili delatnosti koja se ne smatra preduzetnikom ugrožava nepristrasno vršenje javne funkcije, odnosno predstavlja sukob interesa, ili je obaveštenje odbačeno, a u kome nije doneta odluka Odbora do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončava se po odredbama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje).

Ako u postupku iz stava 4. ovog člana odluka direktora bude poništena, u ponovnom postupku primenjuju se odredbe ovog zakona.

Funkcioner kome je odlukom direktora, koja je postala konačna do dana stupanja na snagu ovog zakona, data saglasnost za obavljanje druge delatnosti koja se smatra preduzetnikom u smislu zakona kojim se uređuje pravni položaj preduzetnika, a koji do dana stupanja na snagu ovog zakona nije poverio poslovođenje drugom fizičkom licu, dužan je da to učini u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, i da o tome obavesti Agenciju.

Postupak po obaveštenju o obavljanju druge delatnosti koja se smatra preduzetnikom u smislu zakona kojim se uređuje pravni položaj preduzetnika, u kome nije doneta odluka do dana stupanja na snagu ovog zakona, obustavlja se i funkcioneru određuje rok od 30 dana od dana dostavljanja odluke u kome je dužan da poveri poslovođenje drugom fizičkom licu, i da o tome obavesti Agenciju.

Odluka direktora iz stava 7. ovog člana je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Postupak po žalbi na odluku direktora kojom je utvrđeno da se obavljanjem druge delatnosti koja se smatra preduzetnikom ugrožava nepristrasno vršenje javne funkcije, odnosno predstavlja sukob interesa, ili je obaveštenje odbačeno, a u kome nije doneta odluka Odbora do dana stupanja na snagu ovog zakona, obustavlja se i funkcioneru određuje rok od 30 dana od dana dostavljanja odluke u kome je dužan da poveri poslovođenje drugom fizičkom licu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni položaj preduzetnika, i da o tome obavesti Agenciju.

Odluka Odbora iz stava 9. ovog člana je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Postupci po obaveštenjima o sumnji u postojanje sukoba interesa

Član 115.

Postupak po obaveštenju o sumnji u postojanje sukoba interesa, u kojem nije doneta odluka do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončava se po odredbama ovog zakona.

U postupku koji je pokrenut zbog nepodnošenja obaveštenja iz stava 1. ovog člana, u kome nije doneta odluka do dana stupanja na snagu ovog zakona, zakonitost postupanja funkcionera ceni se po odredbama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje).

Ako u postupku iz stava 2. ovog člana odlukom direktora bude utvrđena povreda Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje), funkcioneru se izriče sankcija propisana ovim zakonom.

Postupak po žalbi na odluku direktora kojom je povodom obaveštenja iz stava 1. ovog člana utvrđeno da postoji sukob interesa i predložene mere za otklanjanje sukoba interesa, a u kome nije doneta odluka Odbora do dana stupanja na snagu ovog zakona, okončava se po odredbama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje).

Ako u postupku iz stava 4. ovog člana odluka direktora bude poništena, u ponovnom postupku primenjuju se odredbe ovog zakona.

Donošenje podzakonskih opštih akata

Član 116.

Direktor Agencije je dužan da u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donese podzakonske opšte akte predviđene ovim zakonom.

Do donošenja podzakonskih opštih akata predviđenih ovim zakonom primenjuju se odredbe podzakonskih opštih akata donetih na osnovu Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje), izuzev odredaba koje su u suprotnosti sa ovim zakonom.

XIV. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 117.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje).

Primena odredaba člana 9. stav 2. tačka 2, 3. i 6. ovog zakona odlaže se do prestanka funkcije članova Odbora koji su izabrani po odredbama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje) na predlog Vlade i na predlog Zaštitnika građana i Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, putem zajedničkog dogovora.

Član 118.

Članovi Odbora, direktor i zamenik direktora koji su izabrani po odredbama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje) nastavljaju da obavljaju funkcije do prestanka mandata na koji su izabrani, odnosno do prestanka funkcije zbog drugog razloga pre isteka mandata.

Kada članu Odbora koji je izabran na predlog predsednika Republike prestane funkcija, novog člana Odbora predlaže Zaštitnik građana.

Kada članu Odbora koji je izabran na predlog Vlade prestane funkcija, novog člana Odbora predlaže Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki.

Kada članu Odbora koji je izabran na predlog Zaštitnika građana i Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, putem zajedničkog dogovora, prestane funkcija, novog člana Odbora predlaže Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti.

Član 119.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana njegovog objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", izuzev odredaba člana 9. stav 2. tačka 2, 3. i 6. ovog zakona koje počinju da se primenjuju od prestanka funkcije članova Odbora koji su izabrani po odredbama Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Službeni glasnik RS", br. 97/08, 53/10, 66/11 - odluka US, 67/13 - odluka US, 108/13 - dr. zakon i 112/13 - autentično tumačenje).

O B R A Z L O Ž E NJ E

 

USTAVNI OSNOV ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavni osnov za donošenje Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije sadržan je u članu 97. tačka 16. Ustava Republike Srbije, kojim je propisano da Republika Srbija uređuje i obezbeđuje organizaciju, nadležnost i rad republičkih organa.

RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije donet je 2008. godine, a primenjuje se od 1. januara 2010. godine, uz izmene i dopune izvršene 2010. godine.

Tokom primene važećeg zakona uočena je potreba da se veći broj odredaba pojasni i precizira i da se na drugačiji način urede određena bitna pitanja vezana, pre svega, za sukob interesa, kumulaciju javnih funkcija, prijavljivanje imovine i prihoda funkcionera

iovlašćenja Agencije. Imajući u vidu obim potrebnih izmena i dopuna, pristupilo se izradi modela novog zakona.

Prvi razlog za donošenje novog, kvalitativno drugačijeg, zakona je uvođenje jasnijih i strožih pravila o odgovornosti funkcionera, poboljšanje efikasnosti rada Agencije i jačanje njene nezavisnosti.

Drugi razlog je usklađivanje sa Nacionalnom strategijom za borbu protiv korupcije u Republici Srbiji za period od 2013. do 2018. godine (u daljem tekstu: Strategija) i Akcionim planom za sprovođenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srbiji za period od 2013. do 2018. godine (u daljem tekstu: Akcioni plan).

Cilj donošenja novog zakona je zaštita javnog interesa, smanjenje rizika od korupcije

ipromovisanje integriteta i odgovornosti organa javne vlasti i funkcionera, kao i primena univerzalno prihvaćenih međunarodnih standarda u oblasti sprečavanja korupcije.

Sdruge strane, predložena zakonska rešenja uzimaju u obzir i postojeće stanje, odnosno vode računa o tome da novi zakon bude zaista primenljiv u sadašnjim uslovima.

OBJAŠNJENJE POJEDINAČNIH REŠENJA

Materija novog zakona sistematizovana je u četrnaest glava, i to: I. Osnovne odredbe; II. Agencija; III. Sukob interesa; IV. Kumulacija javnih funkcija; V. Pokloni; VI. Prijavljivanje imovine i prihoda; VII. Postupak za odlučivanje o postojanju povrede zakona; VIII. Postupanje po predstavkama; IX. Prevencija korupcije; X. Međunarodna saradnja; XI. Evidencije i zaštita podataka; XII. Kaznene odredbe; XIII. Prelazne odredbe i XIV. Završne odredbe.

I. OSNOVNE ODREDBE:

Osnovne odredbe sadrže predmet zakona, cilj zakona i značenje pojedinih pojmova. Bitne novine sadržane su u članu 3. koji određuje značenje pojedinih pojmova.

Pre svega, novi zakon uvodi pojam "organ javne vlasti" kojim, u cilju pojačane zaštite javnog interesa, obuhvata širi krug organa i drugih pravnih lica u odnosu na važeće zakonsko rešenje, dok se značenje pojmova "funkcioner" i "javna funkcija" u potpunosti vezuje za značenje pojma "organ javne vlasti". Važeći zakon je u tom pogledu nekonzistentan, što dovodi do problema u njegovoj primeni.

Pored toga, novi zakon iz definicije sukoba interesa izostavlja privatni interes koji "izgleda kao da utiče" na postupanje funkcionera u obavljanju javne funkcije, čime se otklanja mogućnost širokog tumačenja.

Novina u odnosu na važeći zakon je i definisanje pojmova "nedozvoljeni uticaj", "predstavka", "propis u oblasti borbe protiv korupcije" i "politički subjekt".

II. AGENCIJA

Odredbama ove glave uređuju se pravni položaj, nadležnost, organizacija i način rada Agencije.

Kao jedna od garancija nezavisnosti Agencije novim zakonom uvodi se pravilo da godišnja sredstva za rad i funkcionisanje Agencije koja se obezbeđuju u budžetu Republike Srbije treba da budu dovoljna da omoguće delotvorno i efikasno obavljanje poslova iz njene nadležnosti.

Novine u odnosu na važeći zakon sadržane su i u odredbi kojom se propisuje nadležnost Agencije, a koja obuhvata sve poslove koji spadaju u delokrug njenog rada.

Nadležnost Agencije se novim zakonom proširuje na zauzimanje načelnih stavova. Budući da je predloženo i proširenje nadležnosti Odbora na zauzimanje načelnih stavova, to praktično znači da sprovođenje zakona neće zavisiti samo od uputstava koje donosi i mišljenja koja daje direktor, već i od načelnih stavova Odbora.

Nadležnost Agencije proširuje se i na podnošenje krivičnih prijava, zahteva za pokretanje prekršajnog postupka i inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka. Pored toga, Agenciji se novim zakonom daje pravo da postupa ne samo po predstavkama fizičkih i pravnih lica, već i po sopstvenoj inicijativi u cilju razotkrivanja koruptivnog ponašanja. Takođe, Agenciji se daje pravo da međunarodnu saradnju ne samo prati, već i ostvaruje, i to ne samo u saradnji sa drugim državnim organima, već i samostalno i da učestvuje u postupku izrade propisa u oblasti borbe protiv korupcije.

Pored toga, prema odredbama člana 107. Ustava, pravo predlaganja zakona, drugih propisa i opštih akata imaju svaki narodni poslanik, Vlada, skupština autonomne pokrajine ili najmanje 30.000 birača, a samo Zaštitnik građana i Narodna banka Srbije imaju pravo predlaganja zakona iz svoje nadležnosti. Zbog toga se novim zakonom osnažuje uloga Agencije tako što joj se, osim prava da podnosi inicijative za izmenu i donošenje propisa, daje pravo i da daje mišljenja o nacrtima i predlozima propisa u oblasti borbe protiv korupcije.

Bitnu novinu u odnosu na važeći zakon predstavlja i proširenje nadležnosti Agencije na sprovođenje analiza rizika od korupcije u radu organa javne vlasti, čime se obezbeđuje novi mehanizam za uspostavljanje i unapređenje institucionalnog integriteta.

Kada je reč o nadležnosti Odbora, novinu u odnosu na važeće zakonsko rešenje predstavlja ovlašćenje Odbora da odlučuje ne samo o žalbama na odluke direktora kojima se izriču mere, već i o žalbama na druge odluke direktora u skladu sa zakonom, kao i proširivanje njegove nadležnosti na zauzimanje načelnih stavova za sprovođenje zakona.

U cilju jačanja nezavisnosti Agencije i ostvarivanja, u punoj meri, njene kontrolne funkcije, novi zakon uređuje sastav Odbora drugačije u odnosu na važeći zakon. Umesto Vlade i predsednika Republike, kao novi ovlašćeni predlagač uvodi se Republička komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, a Zaštitnik građana i Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti određuju se kao samostalni predlagači. Time se isključuje, odnosno smanjuje rizik od politički motivisanih predloga za izbor članova Odbora.

Novim zakonom preciznije se uređuje postupak za razrešenje člana Odbora i direktora i uvodi se mogućnost udaljenja sa funkcije direktora kada protiv njega bude pokrenut postupak za razrešenje, koju važeći zakon ne predviđa.

Pored toga, novim zakonom jasnije se uređuje postupak za izbor zamenika direktora. Važeći zakon ne propisuje uslove za izbor niti razloge za razrešenje zamenika direktora.

Odsustvo ovih pravila može da dovede do situacije u kojoj bi za zamenika direktora bilo izabrano lice koje ne ispunjava uslove koji se traže za izbor direktora ili da zamenik direktora bude razrešen iako funkciju obavlja stručno i savesno i ne postoje drugi razlozi za njegovo razrešenje. Pri tom treba posebno imati u vidu da mandat zamenika direktora prestaje izborom novog direktora, tako da zamenik direktora može da dođe u situaciju da obavlja funkciju direktora.

Plata direktora i zamenika direktora novim zakonom određuje se u skladu sa posebnom složenošću poslova i teretom odgovornosti funkcije.

Novim zakonom se na drugačiji način uređuje i položaj državnih službenika u stručnoj službi Agencije. Naime, Zakonom o državnim službenicima propisano je da se pojedina prava i dužnosti državnih službenika u pojedinim državnim organima mogu posebnim zakonom urediti i drukčije ako to proizlazi iz prirode njihovih poslova (član 1. stav 2.). Upravo je takav slučaj sa prirodom poslova državnih službenika u stručnoj službi Agencije, kao specifičnog državnog organa. Zbog toga se novim zakonom predviđa uvećanje njihove osnovne plate za 30% u odnosu na osnovnu platu državnih službenika čija su radna mesta razvrstana u isto zvanje (institucionalni dodatak). Priroda poslova koje oni obavljaju je takva da zahteva njihovu pojačanu odgovornost, jer su im, u okviru njihovog delokruga poslova, dostupni podaci visokog stepena poverljivosti (podaci iz izveštaja o imovini i prihodima funkcionera, podaci koji mogu da se koriste i radi iniciranja postupaka pred javnim tužilaštvima, prekršajnim sudovima i drugim nadležnim državnim organima, podaci iz prijava protiv funkcionera i dr.). Rad sa navedenim podacima u pogledu svog značaja predstavlja posebnost u odnosu na poslove koje obavljaju drugi državni službenici. Upravo zbog toga se za državne službenike u stručnoj službi Agencije predlaže propisivanje posebnih zabrana i obaveza. Osim u navedenom, propisi o državnim službenicima bi se u svemu ostalom primenjivali i na državne službenike u stručnoj službi Agencije. Odgovarajuća identifikacija državnih službenika u stručnoj službi Agencije neophodna je iz razloga sigurnosti i operativnosti njihovog rada, posebno u vezi sa novim ovlašćenjima propisanim članom 29. novog zakona.

Istim članom novog zakona obaveza dostavljanja Agenciji dokumenata i informacija koje su joj potrebne za obavljanje poslova iz njene nadležnosti proširuje se i na pravna lica izvan kruga organa javne vlasti, a Agencija dobija i novo značajno ovlašćenje: pravo neposrednog i neometanog pristupa službenoj evidenciji i dokumentaciji organa javne vlasti i drugih pravnih lica, a koji su od značaja za postupak koji ona vodi. Na taj način se izbegava nepotrebno administriranje, kako bi se olakšalo i ubrzalo vođenje postupaka pred Agencijom.

Podnošenje izveštaja o radu Narodnoj skupštini element je, s jedne strane, odgovornosti Agencije za obavljanje poslova iz njene nadležnosti, a, s druge strane, javnosti rada Agencije. Novi zakon Agenciji daje pravo da po sopstvenoj inicijativi podnosi posebne izveštaje o stanju korupcije Narodnoj skupštini, u cilju ostvarenja njene preventivne funkcije.

III. SUKOB INTERESA

Novi zakon razraničava pojmove sukoba interesa i kumulacije javnih funkcija, tako što kumulaciju javnih funkcija uređuje u posebnoj glavi, što je, inače, predviđeno i Akcionim planom za sprovođenje Strategije.

Najbitnije novine u odnosu na važeći zakon tiču se upravo sukoba interesa i kumulacije javnih funkcija.

Članom 31. novog zakona određuju se osnovna pravila o obavljanju javne funkcije, koja se, u odnosu na važeće zakonsko rešenje, razlikuju po tome što se uvodi nova zabrana za funkcionere.

Propisuje se da funkcioner ne sme da upotrebi, radi sticanja koristi ili pogodnosti za sebe ili drugog ili nanošenja štete drugom, znanja i obaveštenja do kojih dođe u obavljanju javne funkcije, ako ta znanja i obaveštenja nisu dostupna javnosti.

Bitne novine sadržane su i u odredbi kojom se uređuje obaveza obaveštavanja o postojanju privatnog interesa. Važeći zakon, u članu 32, propisuje rok od osam dana za obaveštavanje Agencije "o sumnji u postojanje sukoba interesa ili o sukobu interesa koji funkcioner ili sa njim povezano lice ima", pri čemu nije jasno propisano od kada taj rok počinje da teče. Zbog toga su u praksi česte situacije da su, u trenutku prijema obaveštenja od strane Agencije, posledice sukoba interesa u kojem se funkcioner našao već nastupile, tako da propisano predlaganje mera za otklanjanje sukoba interesa postaje bespredmetno. U cilju sprečavanja sukoba interesa, predloženim zakonskim rešenjem ova obaveza se jasno i precizno uređuje, a posebnim odredbama se uređuje postupanje i odlučivanje po obaveštenju direktora, odnosno člana Odbora Agencije o postojanju privatnog interesa.

Pored toga, važeći zakon je u odredbi člana 32. stav 5, koja propisuje ništavost pojedinačnog akta u čijem donošenju je učestvovao funkcioner koji se zbog sukoba interesa morao izuzeti, neprimenljiv, jer nije propisano ko donosi odluku kojom se utvrđuje ništavost i ko preduzima mere povodom utvrđenja ništavosti tog pojedinačnog akta. Takođe, od ove specifične sankcije su važećim zakonom izuzeti ugovori. Navedeni nedostaci otklanjaju se odredbama novog zakona o ništavosti pojedinačnog pravnog akta, odnosno ugovora (član 35. novog zakona).

Kada je reč o obavljanju drugog posla ili delatnosti, važeći zakon ovo pitanje uređuje na neadekvatan način. Pre svega, ne određuje šta se podrazumeva pod pojmom "drugi posao" i ne pravi razliku između delatnosti preduzetnika i delatnosti slobodne profesije, uređenu posebnim propisom, koja se ne smatra preduzetnikom. Pored toga, nejasne su odredbe važećeg zakona kojima se propisuje da se zabrana obavljanja drugog posla ili delatnosti odnosi samo na javne funkcije koje zahtevaju rad sa punim radnim vremenom ili stalni rad, a zatim propisuje mogućnost obavljanja drugog posla ili delatnosti na osnovu saglasnosti Agencije, dok se u posebnim odredbama uređuje situacija kada funkcioner u trenutku stupanja na javnu funkciju obavlja drugi posao ili delatnost, pri čemu se propisuju različiti kriterijumi za utvrđivanje nespojivosti njihovog obavljanja uz javnu funkciju. Navedeni nedostaci se u novom zakonu otklanjaju jasnim propisivanjem situacija u kojima funkcioner ne sme da obavlja drugi posao, bez mogućnosti traženja saglasnosti od Agencije. Predloženim zakonskim rešenjem se odgovornost za poštovanje zakona u potpunosti prebacuje na funkcionera. Takođe, određuje se šta se podrazumeva pod pojmom "drugi posao", dok se delatnost preduzetnika za vreme obavljanja javne funkcije uređuje posebnom odredbom.

Novim zakonom propisuje se zabrana vršenja poslova savetovanja, čime se otklanja postojeća pravna praznina, i jasno propisuje zabrana obavljanja funkcija u pravnim licima sa učešćem privatnog kapitala.

Pored toga, važeći zakon, u članu 33. stav 1, zabranjuje funkcioneru čija javna funkcija zahteva rad sa punim radnim vremenom ili stalni rad da osnuje privredno društvo ili da započne sa obavljanjem delatnosti preduzetnika za vreme obavljanja javne funkcije. Na taj način se dovode u povoljniji položaj funkcioneri koji su u trenutku stupanja na javnu funkciju već osnivači ili članovi privrednog društva. Pri tom je nejasno zbog čega se propisana zabrana odnosi samo na funkcionere čija javna funkcija zahteva rad sa punim radnim vremenom ili stalni rad. Takođe, važeći zakon unosi dodatnu zabunu propisivanjem u istoj odredbi zabrane vršenja funkcije upravljanja, nadzora ili zastupanja privatnog kapitala u privrednom društvu, privatnoj ustanovi ili drugom privatnom pravnom licu, ne praveći jasnu razliku između upravljačkih prava i upravljačkih i drugih funkcija u pravnom licu.

Nema zakonskog opravdanja da se funkcionerima ograničava sloboda ulaganja, čime se ne dira u obavezu prenošenja upravljačkih prava, odnosno obavezu poveravanja poslovođenja. Novim zakonom svi navedeni nedostaci se otklanjaju.

Posebno nejasne su odredbe važećeg zakona o članstvu u udruženju i organima udruženja. Naime, članom 34. važećeg zakona propisano je da funkcioner može da vrši funkciju u organu strukovnog udruženja i da bude član organa drugih udruženja ukoliko Agencija ne utvrdi da postoji sukob interesa, a da funkcioner koji je član udruženja ne može da prima naknadu ili poklone po osnovu članstva u udruženju, izuzev naknade putnih i drugih troškova. Zakon o udruženjima, u članu 22. stav 1. i 2, propisuje da je skupština najviši organ udruženja i da skupštinu čine svi članovi udruženja. Iz navedenih zakonskih odredaba jasno proizlazi da je član udruženja istovremeno i član skupštine kao najvišeg organa udruženja. Stoga je nejasno zbog čega važeći zakon samo za članove udruženja propisuje zabranu primanja naknade i poklona. Pri tom, Zakon o udruženjima i ne propisuje da članovi udruženja imaju pravo na primanje bilo kakve naknade ili poklona po osnovu članstva u udruženju, pa je ova zakonska zabrana praktično bespredmetna. Navedene nejasnoće novim zakonom se otklanjaju na taj način što se jasno propisuje u kojim situacijama funkcioner ne sme da bude član organa udruženja.

Pitanje članstva i obavljanja funkcija u političkoj stranci, odnosno političkom subjektu novim zakonom je rešeno na isti način kao i važećim zakonom, s tim što predsednik Republike nije obuhvaćen odredbom koja za pojedine kategorije funkcionera propisuje izuzetak od obaveze da uvek nedvosmisleno predoče sagovornicima i javnosti da li iznose stav organa javne vlasti u kome obavljaju javnu funkciju ili stav političke stranke, odnosno političkog subjekta.

Kada je reč o prenosu upravljačkih prava za vreme obavljanja javne funkcije, novim zakonom se otklanja postojeća pravna praznina u odnosu na lica koja u toku obavljanja javne funkcije steknu udeo u privrednom društvu ili akcije privrednog društva, na taj način što se propisuje da rok od 30 dana za prenošenje upravljačkih prava počinje da teče od dana izbora, postavljenja ili imenovanja, odnosno sticanja udela ili akcija. U svemu ostalom, pitanje prenosa upravljačkih prava rešeno je na isti način kao i važećim zakonom.

Kada je reč o obavezi obaveštavanja Agencije o učešću u postupku javne nabavke, novim zakonom produžuje se rok za ispunjenje ove zakonske obaveze sa tri na 15 dana, jer praksa pokazuje da je rok od tri dana isuviše kratak. S obzirom na to da Agencija ima obavezu da na osnovu podnetih obaveštenja vodi evidencije pravnih lica u kojima funkcioner poseduje udeo ili akcije preko 20% i postupaka javnih nabavki, u cilju ispunjenja ove obaveze Agencije, a posebno imajući u vidu značaj tih evidencija za sprečavanje korupcije i time neophodnost da podaci sadržani u njima budu potpuni, prema novom zakonskom rešenju obaveštenje koje nije podneto u skladu sa opštim aktom koji donosi direktor Agencije smatra se da nije podneto.

Novim zakonom se na precizniji način uređuje postupanje Agencije u slučaju prijema obaveštenja o nedozvoljenom uticaju na funkcionera. Pored toga, novi zakon sadrži posebne odredbe o nedozvoljenom uticaju na funkcionera Agencije.

Zabrana zasnivanja radnog odnosa ili poslovne saradnje po prestanku javne funkcije novim zakonom je obuhvaćena zajedničkim nazivom "ograničenja po prestanku javne funkcije". Bitna novina u odnosu na važeće zakonsko rešenje je uvođenje zabrane stupanja u poslovni odnos sa organom javne vlasti u kome je funkcioner obavljao javnu funkciju, a zabrana zasnivanja radnog odnosa ili poslovne saradnje je adekvatnije i potpunije uređena, bez mogućnosti traženja saglasnosti od Agencije, čime se odgovornost za poštovanje zakona u potpunosti prebacuje na funkcionera.

IV. KUMULACIJA JAVNIH FUNKCIJA

Novim zakonom kumulacija javnih funkcija se uređuje na suštinski drugačiji način. Od pravila da funkcioner sme da obavlja samo jednu javnu funkciju postoje samo dva izuzetka. Prvi izuzetak su situacije kada je funkcioner zakonom obavezan da istovremeno obavlja dve ili više javnih funkcija. Drugi izuzetak su funkcioneri koji obavljaju dve ili više javnih funkcija na koje se bira neposredno od građana, osim u slučajevima nespojivosti utvrđenih Ustavom.

Važeći zakon zabranu vršenja druge javne funkcije uređuje u glavi "Sukob interesa", što je koncepcijski pogrešno. Sukob interesa podrazumeva postojanje privatnog interesa, a u situaciji nedozvoljene kumulacije javnih funkcija sukobljavaju se dva ili više javnih interesa. Pored toga, važeći zakon daje mogućnost istovremenog vršenja dve ili više javnih funkcija na osnovu saglasnosti Agencije, propisujući pri tom da Agencija neće dati saglasnost za vršenje druge javne funkcije ukoliko je vršenje te javne funkcije u sukobu sa javnom funkcijom koju funkcioner već vrši (što je prilično široko postavljen kriterijum), odnosno ukoliko utvrdi postojanje sukoba interesa (što je praktično neprimenljiv kriterijum). Na taj način se pravilo da funkcioner može da vrši samo jednu javnu funkciju u praksi pretvorilo u izuzetak. Predloženo zakonsko rešenje ima za cilj da rešavanje ovog bitnog pitanja ne bude prepušteno diskrecionoj oceni donosioca odluke, već predmet jasnog i preciznog zakonskog uređivanja.

V. POKLONI

Predloženim zakonskim odredbama otklanjaju se postojeće nejasnoće u regulisanju zabrana i obaveza funkcionera u vezi sa poklonima. Zabrana prijema poklona propisuje se posebnom odredbom, a zatim se propisuju obaveze funkcionera u vezi sa protokolarnim i prigodnim poklonima i poklonima u vezi s obavljanjem javne funkcije koje ne sme da primi.

S obzirom na to da Agencija ima obavezu da na osnovu dostavljenih evidencija poklona sačini katalog poklona za prethodnu kalendarsku godinu i objavi ga na svojoj internet prezentaciji, najkasnije do 1. juna tekuće godine, u cilju blagovremenog ispunjenja ove obaveze, prema novom zakonskom rešenju evidencija poklona koja nije dostavljena u skladu sa opštim aktom koji donosi direktor Agencije smatra se da nije dostavljena.

VI. PRIJAVLJIVANJE IMOVINE I PRIHODA

Kada je reč o prijavljivanju imovine i prihoda, jedna od najbitnijih novina ogleda se u proširenju kruga povezanih lica čiju imovinu i prihode je funkcioner dužan da prijavi Agenciji, što je, inače, predviđeno i Akcionim planom za sprovođenje Strategije. Obaveza podnošenja izveštaja o imovini i prihodima (u daljem tekstu: Izveštaj) proširuje se na roditelje, odnosno usvojitelje i decu, odnosno usvojenike funkcionera, nezavisno od toga da li žive sa njim u istom porodičnom domaćinstvu ili ne. Iskustvo Agencije pokazuje da važeće zakonsko rešenje ostavlja veliki prostor za zloupotrebe i prikrivanje stvarne vrednosti imovine i prihoda funkcionera.

Novi zakon posebno uređuje situacije koje su česte u praksi, a odnose se na funkcionere koji su ponovo izabrani, imenovani ili postavljeni na istu javnu funkciju, a kod kojih nije došlo ni do kakvih promena u odnosu na podatke iz prethodno podnetog Izveštaja. Tokom primene važećeg zakona uočena je potreba da se takve situacije jasno i precizno urede, jer u praksi dolazi do različitih tumačenja ove zakonske obaveze, zbog čega je pokrenut veliki broj postupaka pred Agencijom. Predloženo zakonsko rešenje predviđa da takav funkcioner nije dužan da ponovo podnese Agenciji Izveštaj, ali je dužan da o tome u pisanoj formi obavesti Agenciju.

Agencija dobija novo ovlašćenje u postupku provere Izveštaja: pravo da zahteva da povezano lice neposredno dostavi podatke o svojoj imovini i prihodima, ukoliko postoji sumnja da funkcioner prikriva stvarnu vrednost svoje imovine i prihoda.

Za razliku od važećeg zakona, novi zakon ne propisuje obavezu Agencije da o nepodnošenju Izveštaja obavesti organ u kome funkcioner vrši javnu funkciju, jer se radi o nepotrebnom administriranju, a Agencija protiv takvog funkcionera inače pokreće postupak za odlučivanje o postojanju povrede zakona.

Kada je reč o vanrednom prijavljivanju imovine i prihoda, kao i podnošenju Izveštaja po prestanku javne funkcije, novi zakon drugačije određuje rok u kome je funkcioner dužan da podnese Agenciji Izveštaj. Naime, da bi Izveštaj bio tačan i potpun potrebno je da funkcioner prijavi podatke o svim svojim primanjima. Budući da izveštaji o tome, po pravilu, ne stižu do kraja januara, jer se davalac primanja oslanja na rok za podnošenje godišnje poreske prijave za utvrđivanje poreza na dohodak građana, postoji razlog da se sa ovim rokom izjednači i rok za podnošenje Izveštaja.

Pored toga, tokom primene važećeg zakona uočena je potreba da se, vezano za definiciju "bitne promene", jasno i precizno odredi šta podrazumeva "promena podataka iz Izveštaja". Naime, iskustvo Agencije pokazuje da funkcioneri pod ovim pojmom najčešće podrazumevaju samo uvećanje imovine i prihoda, što je pogrešno tumačenje, jer je funkcioner dužan da prijavi svaku promenu podataka iz Izveštaja - ne samo uvećanje, već i umanjenje imovine i prihoda, kao i promenu u strukturi imovine čija vrednost prelazi propisani iznos. Zakonskim određenjem ovog pojma izbegavaju se različita tumačenja do kojih u praksi dolazi i pokretanje postupaka pred Agencijom.

U cilju praćenja značajnih promena u imovinskom stanju funkcionera u toku jedne kalendarske godine (preko iznosa deset prosečnih godišnjih zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji), novim zakonom propisuje se obaveza njihovog prijavljivanja u roku od 30 dana od dana nastanka promene.

Kada su u pitanju funkcioneri koji nisu dužni da podnose Izveštaj (član 45. važećeg zakona), ili, kako ih novi zakon tačnije naziva, funkcioneri koji na zahtev Agencije podnose Izveštaj, drugačijim, jasnim i preciznim propisivanjem da se pod "neprimanjem naknade" po osnovu članstva podrazumeva da zakonom, drugim propisom ili drugim aktom nije predviđeno pravo na naknadu po osnovu članstva (član 57. stav 2. novog zakona), otklanja se mogućnost da funkcioner odricanjem od naknade koja može biti zanemarljiva izbegne obavezu prijavljivanja imovine i prihoda.

Novim zakonskim odredbama o sadržini Izveštaja precizira se da se podaci iz Izveštaja odnose na imovinu i prihode u zemlji i inostranstvu. Pored toga, u cilju pojačane zaštite javnog interesa, uvodi se obaveza funkcionera da u Izveštaju prijavi i podatke o udelu i akcijama pravnog lica u kome funkcioner poseduje udeo ili akcije u drugom pravnom licu. Transparentnošću podataka o svim licima koja su interesno povezana sa funkcionerom omogućava se kontrola rada funkcionera i ujedno jača poverenje građana u savesno i odgovorno obavljanje javne funkcije. Takođe, budući da je u praksi veliki broj Izveštaja formalno-tehnički neispravan, što znatno otežava i usporava njihovu obradu i verifikaciju, a time i proveru tačnosti i potpunosti podataka iz Izveštaja, prema novom zakonskom rešenju Izveštaj koji nije podnet u skladu sa opštim aktom koji donosi direktor Agencije smatra se da nije podnet. Analogno zakonsko rešenje predlaže se i za obaveštenje o stupanju funkcionera na javnu funkciju, odnosno prestanku javne funkcije, koje Agenciji dostavlja organ javne vlasti u kome funkcioner obavlja javnu funkciju, a na osnovu kojih Agencija vodi registar funkcionera. Na taj način se pooštrava odgovornost za blagovremeno podnošenje, odnosno dostavljanje urednih Izveštaja i obaveštenja, što je od izuzetnog značaja za efikasno ostvarivanje kontrolne funkcije Agencije.

Kada je reč o javnosti podataka o imovini i prihodima funkcionera, novi zakon propisuje izuzetak koji se odnosi na podatke iz Izveštaja funkcionera u državnim organima iz zakona kojim se uređuje organizacija i nadležnost državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela koji nisu javni do isteka roka od dve godine po prestanku javne funkcije. Na taj način vrši se usklađivanje sa članom 16. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, korupcije i drugih posebno teških krivičnih dela.

U skladu sa Akcionim planom za sprovođenje Strategije, novim zakonom Agenciji se daje izričito ovlašćenje da obavlja vanrednu proveru tačnosti i potpunosti podataka iz Izveštaja u slučaju sumnje da funkcioner u Izveštaju nije prijavio tačne i potpune podatke.

Pored toga, novim zakonom se, u cilju omogućavanja provere Izveštaja, propisuje obaveza banke da Agenciji dostavi podatke o svim računima funkcionera, kao i svim drugim poslovnim odnosima funkcionera i sa njim povezanih lica i banke. Takođe se izričito propisuje da se u pogledu obaveze dostave ovih podataka ne primenjuju zabrane i ograničenja utvrđena drugim propisima. Ova obaveza se, prema novom zakonskom rešenju, odnosi i na druge finansijske institucije, kao i na Narodnu banku Srbije. U praksi, pojedine banke odbijaju da Agenciji dostave podatke koji su od značaja za proveru Izveštaja, pozivajući se na obavezu čuvanja bankarske tajne. Međutim, kako i sam Zakon o bankama propisuje izuzetke od ove obaveze, nema osnovanog razloga da njima ne bude obuhvaćena i Agencija, kao državni organ u čijoj je nadležnosti da proverava tačnost i potpunost podataka iz Izveštaja funkcionera i prati njihovo imovinsko stanje.

Novina u odredbama o praćenju imovinskog stanja funkcionera ogleda se, pre svega, u tome što se izričito propisuje da Agencija prati imovinsko stanje ne samo funkcionera, već i povezanih lica čiju je imovinu i prihode funkcioner dužan da prijavi Agenciji, kao i u preciznijem uređenju postupka za utvrđivanje razloga nesaglasnosti. Pored toga, propisuje se obaveza funkcionera da na zahtev Agencije dostavi podatke o imovini i prihodima i drugih povezanih lica, ukoliko postoji sumnja da funkcioner prikriva stvarnu vrednost svoje imovine i prihoda. S obzirom na to da osnovana sumnja predstavlja veći stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima, za razliku od važećeg zakonskog rešenja, izostavlja se reč "osnovana", jer u suprotnom ne bi ni bilo potrebe da Agencija zahteva od funkcionera dostavljanje podataka. Novina u odnosu na važeći zakon su i odredbe kojima se propisuje da se pravo na razgledanje spisa predmeta i obaveštavanje o toku postupka ne mogu ostvariti pre okončanja postupka provere Izveštaja, jer dosadašnje iskustvo Agencije pokazuje da to ometa postupak dokazivanja. Novina je i odredba kojom se propisuje posebna forma punomoćja, ako se ova prava ostvaruju preko punomoćnika, u cilju zaštite interesa funkcionera, odnosno zaštite podataka iz Izveštaja koji nisu javni.

VII. POSTUPAK ZA ODLUČIVANJE O POSTOJANJU POVREDE ZAKONA

Odredbama ove glave precizno se uređuje postupak u kome se odlučuje o tome da li postoji povreda zakona.

Kada je reč o pokretanju postupka, novinu predstavljaju zakonske odredbe kojima se uređuje način podnošenja i sadržina prijave. Takođe, propisuje se ovlašćenje Agencije da postupa po anonimnim prijavama, što je, inače, predviđeno i Akcionim planom za sprovođenje Strategije.

Pored toga, novim zakonom propisuje se da, ako je postupak pokrenut zbog povrede zakona koja se može otkloniti, Agencija može tokom postupka posebnom odlukom naložiti funkcioneru da se u određenom roku povinuje zakonu, i da, ako funkcioner ispuni nalog, uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito težinu i posledice povrede, obustavi postupak ili da ga nastavi i izrekne adekvatnu sankciju.

Novi zakon na taj način omogućava punu primenu principa individualizacije sankcije, uzimajući u obzir da su u praksi moguće veoma različite životne situacije.

Predloženim zakonskim rešenjima se na jasniji i precizniji način propisuju prava funkcionera i prava i obaveze, kao i zaštita podnosioca prijave u postupku.

U cilju obezbeđivanja javnosti rada Agencije, propisuje se da su podatak o tome da li je protiv funkcionera pokrenut postupak za odlučivanje o postojanju povrede zakona, kao i podatak o ishodu postupka, dostupni javnosti. Takođe se propisuje obaveza Agencije da odluku kojom se utvrđuje povreda zakona i izriče sankcija u skladu sa zakonom objavi na svojoj internet stranici. S druge strane, štite se interesi funkcionera za koga, nakon sprovedenog postupka, Agencija utvrdi da nije povredio zakon, na taj način što se propisuje da podaci sadržani u spisima predmeta, izuzev podatka o ishodu postupka i podataka koji su javni u skladu sa drugim propisima, ne mogu da se učine dostupnim javnosti bez saglasnosti funkcionera na koga se odnose.

Posebnu novinu u predloženim zakonskim rešenjima predstavljaju odredbe o javnoj raspravi. Održavanje javne rasprave pre donošenja konačne odluke u postupku omogućuje svestranije razmatranje stvari koja je predmet postupka i veću otvorenost Agencije u slučajevima za koje postoji opravdani interes javnosti da ih zna i prati.

Kada je reč o sankcijama, novim zakonskim odredbama se, umesto mere upozorenja propisane važećim zakonom, propisuje opomena, i precizno se utvrđuju uslovi pod kojima se sankcije izriču. Na taj način se otklanjaju nejasnoće u važećim zakonskim rešenjima koje se odnose na gradaciju mera i njihove reperkusije.

Kao jedan od uslova za izbor, postavljenje ili imenovanje na javnu funkciju uvodi se i uslov da predloženom kandidatu u poslednje četiri godine nije izrečena mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije ili mera javnog objavljivanja odluke o povredi ovog zakona.

Odredbama o inicijativi za razrešenje funkcionera uvodi se obaveza izvršenja preporuke Agencije, što predstavlja značajnu novinu u odnosu na važeći zakon.

Odredbama o obavezi povraćaja imovinske koristi stečene po osnovu nezakonitog obavljanja druge javne funkcije definiše se pojam imovinske koristi i precizno se uređuje način utvrđivanja iznosa i postupak donošenja odluke o obavezi povraćaja imovinske koristi, kao i postupak u slučaju neispunjenja ove obaveze, budući da je važeći zakon u odredbi koja propisuje ovu obavezu, zbog velike nepreciznosti, praktično neprimenljiv.

Imajući u vidu da je u praksi ipak moguće da funkcioner i posle konačnosti odluke Agencije kojom mu je izrečena mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije, odnosno odluke o povredi zakona, nastavi da nezakonito obavlja drugu javnu funkciju i po tom osnovu stiče imovinsku korist, novi zakon propisuje da Agencija u takvom slučaju donosi odluku o obustavi isplate plata, naknada i drugih primanja koja funkcioner ostvaruje po osnovu obavljanja javne funkcije.

Kada je u pitanju javno objavljivanje odluka, novi zakon propisuje da se izreka i sažeto obrazloženje odluke kojom je funkcioneru izrečena mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenje sa javne funkcije, odnosno odluke o povredi zakona, objavljuje samo u "Službenom glasniku Republike Srbije", a ne i u drugom sredstvu javnog informisanja. Takođe se ne propisuje da troškove objavljivanja odluke snosi funkcioner kome je mera izrečena. Razlog za novo zakonsko rešenje je u tome što u praksi ova odredba važećeg zakona, zbog velike nepreciznosti, dovodi do problema. Nejasno je, pre svega, značenje reči "snosi", odnosno nejasno je da li ta reč podrazumeva da funkcioner plaća ili refundira troškove objavljivanja odluke, pri čemu nije propisan ni rok u kome je dužan da to učini. Takvo zakonsko rešenje u praksi dovodi do nemogućnosti objavljivanja odluka, jer, s jedne strane, Agencija ne može po tom osnovu da potražuje sredstva iz budžeta Republike Srbije, a, s druge strane, ne može da sankcioniše funkcionera koji ne plati troškove objavljivanja odluke.

Navedeni problem posebno dolazi do izražaja kada se ima u vidu da se, prema važećem zakonskom rešenju, obaveza nadležnog organa da obavesti Agenciju o merama preduzetim povodom izrečene mere javnog objavljivanja preporuke za razrešenje u pogledu roka vezuje za objavljivanje mere. Predloženo zakonsko rešenje je bolje, jer se, prema Zakonu o objavljivanju zakona i drugih propisa i akata, u "Službenom glasniku Republike Srbije" obavezno, bez naknade, objavljuju svi akti za koje je to određeno zakonom.

Udosadašnjoj praksi Agencije uočeni su problemi vezani za dostavljanje odluka i drugih pismena Agencije funkcionerima, koji usporavaju rad Agencije. U cilju ubrzanja postupka, neophodno je propisivanje drugačijeg rešenja od rešenja sadržanog u Zakonu o opštem upravnom postupku.

Upogledu shodne primene odredaba Zakona o opštem upravnom postupku ne predviđaju se nikakve izmene u odnosu na važeće zakonsko rešenje.

Novim Zakonom se, zatim, propisuje da Agencija nadležnim organima prijavljuje povrede zakona. Na taj način se preciznije uređuje postupanje Agencije kada, obavljajući poslove iz svoje nadležnosti, utvrdi povredu zakona.

Najzad, ova glava sadrži i posebne odredbe o postupku protiv povezanog lica, čime se otklanja postojeća pravna praznina.

Inače, opšte pravilo sadržano u predloženim zakonskim odredbama je da svaka odluka Agencije može biti podvrgnuta sudskoj kontroli, podnošenjem tužbe kojom se pokreće upravni spor.

VIII. POSTUPANJE PO PREDSTAVKAMA

Važeći zakon propisuje da Agencija "prima" predstavke i da ne postupa po anonimnim predstavkama. Primanje predstavki se podrazumeva, a obaveza Agencije da postupa po predstavkama mora da bude propisana. Takođe, mora da bude propisano ovlašćenje Agencije da postupa po anonimnim predstavkama, što je, inače, predviđeno i Akcionim planom za sprovođenje Strategije.

Novi zakon uređuje postupanje po predstavkama i propisuje ovlašćenje Agencije da postupa po anonimnim predstavkama ako navodi predstavke i uz nju priloženi dokazi, sami ili u sadejstvu sa drugim podacima kojima Agencija raspolaže, ukazuju na sumnju u postojanje korupcije u radu organa javne vlasti ili funkcionera. Predloženo zakonsko rešenje je u skladu sa članom 13. tačka 2. Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije.

U cilju efikasnijeg postupanja po predstavkama, predlaže se zakonsko rešenje prema kome bližu sadržinu predstavke, obrazac i način na koji se podnosi propisuje direktor Agencije, a da, ako predstavka nije podneta u skladu sa tim, Agencija podnosioca predstavke poziva da, u roku od 15 dana, uredi predstavku. Ako podnosilac predstavke ne uredi predstavku u propisanom roku, smatraće se da je odustao od predstavke.

Odredbama ove glave uređuje se i zaštita zaposlenih u organima javne vlasti koji ukazuju na sumnju u postojanje korupcije u organu javne vlasti u kome rade (zaštita uzbunjivača u javnom sektoru).

IX. PREVENCIJA KORUPCIJE

Odredbama ove glave uređuju se pitanja u vezi sa preventivnim nadležnostima Agencije, i to: davanjem mišljenja, planovima integriteta, nadzorom nad sprovođenjem Strategije i Akcionog plana, metodologijom za procenu rizika od korupcije u propisima, sprovođenjem analiza rizika od korupcije u radu organa javne vlasti, saradnjom u prevenciji korupcije, obukama u oblasti borbe protiv korupcije i istraživanjima o stanju korupcije.

Kada je reč o davanju mišljenja, novi zakon uvodi jednu bitnu novinu: pravo Agencije da, pored davanja mišljenja na zahteve pravnih i fizičkih lica, davanjem po sopstvenoj inicijativi mišljenja o pitanjima iz svoje nadležnosti deluje preventivno, u cilju unapređenja borbe protiv korupcije.

Kada je reč o planovima integriteta, novine u odnosu na važeća zakonska rešenja sadržana su u odredbama kojima se izričito propisuje obaveza ne samo donošenja, već i sprovođenja plana integriteta, kao i u odredbama kojima se odgovornost za donošenje i sprovođenje plana integriteta vezuje za rukovodioca. Važeće zakonske odredbe koje se odnose na odgovorno lice za izradu i sprovođenje plana integriteta u praksi stvaraju zabunu, jer se odgovornost prebacuje na lice koje rukovodilac odredi, a koje nikako ne može biti odgovorno za donošenje odluke o izradi, odnosno sprovođenju plana integriteta.

Odredbama o nadzoru nad sprovođenjem Strategije i Akcionog plana vrši se usklađivanje sa Strategijom i Akcionim planom. Naime, novi zakon uvodi obavezu odgovornih subjekata da Agenciji dostavljaju polugodišnje izveštaje o sprovođenju Strategije i Akcionog plana i dokaze za navode o sprovedenim aktivnostima iz Akcionog plana, kao i obavezu da se odazovu pozivu na sastanak koji Agencija organizuje u cilju razjašnjavanja nedoumica u pogledu ispunjavanja obaveza. Takođe, novi zakon predviđa podnošenje izveštaja o sprovođenju Strategije i Akcionog plana Narodnoj skupštini odvojeno od izveštaja o radu.

Pored toga, predloženim zakonskim rešenjima preciznije se uređuju pitanja vezana za davanje mišljenja u vezi sa sprovođenjem Strategije i Akcionog plana i obaveze odgovornih subjekata s tim u vezi.

Novinu u odnosu na važeći zakon predstavlja uvođenje obaveze ovlašćenih predlagača propisa u oblasti borbe protiv korupcije da Agenciji omoguće učešće u postupku izrade tih propisa.

Novim zakonom, u skladu sa Strategijom i Akcionim planom, propisuje se i novo značajno ovlašćenje Agencije - pravo da propiše metodologiju za procenu rizika od korupcije u propisima, dok se, s druge strane, uvodi obaveza predlagača propisa da, prilikom izrade propisa, primeni tu metodologiju i da predlog propisa dostavi Agenciji. Agencija daje mišljenje o proceni rizika od korupcije u predlogu propisa, koje je predlagač propisa dužan da dostavi Narodnoj skupštini uz predlog propisa.

Pored toga, Agencija dobija ovlašćenje da sprovodi analize rizika od korupcije u radu organa javne vlasti i izrađuje izveštaje sa preporukama za otklanjanje ovih rizika, dok se, s druge strane, organi javne vlasti na koje se preporuke odnose obavezuju da, u roku od šest meseci od dostavljanja preporuka, obaveste Agenciju o merama preduzetim radi otklanjanja rizika od korupcije. Cilj predloženog zakonskog rešenja je da se ispitivanjem metoda rada, procedura i akata organa javne vlasti otkriju eventualni rizici od korupcije i daju preporuke za njihovo otklanjanje.

Kao i važeći zakon, i novi zakon propisuje da, u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, Agencija sarađuje i sa naučnim organizacijama i organizacijama civilnog društva.

Kada je reč o obukama u oblasti borbe protiv korupcije, novi zakon, u skladu sa Strategijom i Akcionim planom, propisuje obavezu Agencije da priprema i objavljuje programe obuke i smernice za sprovođenje obuka u oblasti borbe protiv korupcije, etike i integriteta, dok, s druge strane, izričito propisuje da su organi javne vlasti dužni da sprovode obuke za sve zaposlene i rukovodioce, prema programima i smernicama koje priprema i objavljuje Agencija. Pored toga, Agenciji se daje ovlašćenje da prati sprovođenje obuka, a organi javne vlasti imaju obavezu da, na zahtev Agencije, dostave izveštaj o njihovom sprovođenju.

Kada je reč o istraživanjima o stanju korupcije, nema izmena u odnosu na važeće zakonsko rešenje.

X. MEĐUNARODNA SARADNJA

Agenciji se, kao što je već pomenuto, novim zakonom daje pravo da međunarodnu saradnju ne samo prati, već i ostvaruje, i to ne samo u saradnji sa drugim državnim organima, već i samostalno. Takođe se precizira ovlašćenje Agencije da, u slučaju potrebe, organizuje koordinaciju međunarodnih aktivnosti državnih organa, u cilju unapređenja saradnje sa međunarodnim institucijama, organizacijama i inicijativama u borbi protiv korupcije.

XI. EVIDENCIJE I ZAŠTITA PODATAKA

Odredbama o evidencijama precizno se uređuje koje evidencije Agencija vodi. Važeći zakon je u tom pogledu i sadržinski i terminološki nekonzistentan, pa se novim zakonom te manjkavosti otklanjaju.

Pored toga što novi zakon u pojedinim svojim odredbama propisuje obavezu čuvanja tajnosti podataka, odredbom o zaštiti podataka se na opšti način propisuje obaveza Agencije da u svom radu i prilikom obaveštavanja javnosti obezbedi zaštitu podataka o ličnosti funkcionera, povezanih lica i drugih lica, u skladu sa zakonom, i da prilikom obaveštavanja javnosti izostavi informacije čije bi objavljivanje moglo da ugrozi vođenje zakonom propisanog postupka, privatnost lica ili drugi zakonom zaštićeni interes.

XII. KAZNENE ODREDBE

Krivično delo

U odnosu na krivično delo iz člana 72. važećeg zakona, u elemente krivičnog dela neprijavljivanje imovine i prihoda iz člana 100. novog zakona unete su dve značajne izmene: objekt radnje proširen je sa imovine i na prihode, a iz subjektivne komponente izostavljena je namera da se prikriju podaci koje je funkcioner dužan da prijavi.

I ovako formulisano krivično delo može da se učini samo sa umišljajem. Krivica iz nehata postoji ukoliko zakon to izričito predviđa (član 22. stav 2. Krivičnog zakonika). Pošto u ovom slučaju zakon krivicu iz nehata ne predviđa, ostaje odredba člana 22. stav 1. Krivičnog zakonika, prema kojoj krivica postoji ako je učinilac bio uračunljiv i postupao sa umišljajem, a bio je svestan ili je bio dužan i mogao biti svestan da je njegovo delo zabranjeno.

Propisivanje krivice i za nehatno činjenje ovog krivičnog dela ne bi bilo u skladu sa realnim merilima društvene opasnosti i uobičajenom kompozicijom materijalnog pojma srodnih krivičnih dela.

Novim zakonskim rešenjem, međutim, izostavljena je namera koja uvek podrazumeva direktan voljni i intelektualni odnos prema zabranjenoj posledici i teže se dokazuje. Time je uspostavljena specifična razlika između ovog krivičnog dela i nekih drugih uporedivih krivičnih dela iz glave XXII Krivičnog zakonika u kojima je namera element krivičnog dela (na primer, poreska utaja).

Novina u odredbi o pravnim posledicama osude je propisivanje udaljenja sa javne funkcije funkcionera koji je osuđen na kaznu zatvora za krivično delo neprijavljivanje imovine i prihoda.

Prekršaji

Za razliku od važećeg zakona, iz razloga nomotehničke prirode, ispred odredaba koje propisuju prekršaje stavlja se naslov "Prekršaji", s obzirom na to da ispred odredbe koja propisuje krivično delo stoji naslov "Krivično delo".

Novim zakonom otklanja se postojeća pravna praznina u pogledu sankcionisanja povreda važnih zakonskih odredaba.

Za sve propisane prekršaje predviđena je ista prekršajna sankcija - novčana kazna, dok je za prekršaje iz člana 102. stav 1. novog zakona propisana mogućnost izricanja zaštitne mere zabrane odgovornom licu da vrši određene poslove.

Predloženi rasponi (minimumi i maksimumi) novčane kazne primereni su težini prekršaja.

Na osnovu analogne primene člana 29. Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, predviđa se duži rok zastarelosti pokretanja prekršajnog postupka za propisane prekršaje.

XIII. PRELAZNE ODREDBE

Prelaznim odredbama se, u skladu sa Jedinstvenim metodološkim pravilima za izradu propisa, uspostavlja odnos između zakona koji prestaje da važi i novog zakona u pogledu njihovog dejstva na slučajeve, situacije i odnose koji su nastali za vreme važenja ranijeg zakona.

Prelazne odredbe imaju poseban značaj kada se ima u vidu da je Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije skup materijalnih i procesnih normi, što čini složenijim prelazak sa ranijeg na novi pravni režim. Stoga su prelazne odredbe obimne i složene u meri koja je neophodna da se njima obuhvate sva pitanja od kojih zavisi nesmetan prelazak sa pravnog režima koji je bio uspostavljen ranijim zakonom na pravni režim koji se uspostavlja novim zakonom.

Prelaznim odredbama se, pre svega, uređuje po kom zakonu će se okončati postupci koji su pokrenuti prema odredbama ranijeg zakona, a nisu okončani do dana stupanja na snagu novog zakona.

Takođe, prelaznim odredbama se funkcionerima koji su stekli određena prava na osnovu ranijeg zakona ostavlja razuman rok u kome imaju obavezu da svoju situaciju usklade sa novim načinom uređenja odnosa. To nalaže, s jedne strane, princip pravne sigurnosti, a, s druge strane, princip pravne jednakosti, jer svi funkcioneri moraju biti u jednakom pravnom položaju, kao i opšti interes i društveni značaj ciljeva koji se postižu novim zakonom.

Prelaznim odredbama se utvrđuju i rokovi za donošenje podzakonskih opštih akata.

XIV. ZAVRŠNE ODREDBE

Završnim odredbama utvrđuje se dan stupanja na snagu novog zakona i prestanak važenja ranijeg zakona i propisuje se da novi zakon stupa na snagu osmog dana od dana njegovog objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije (što je u skladu sa članom 196. stav 4. Ustava), s tim što se primena odredaba novog zakona koje uređuju sastav Odbora Agencije odlaže do prestanka funkcije članova Odbora koji su izabrani po odredbama ranijeg zakona.

FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje novog zakona potrebno je obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike Srbije u pogledu obaveza koje proizlaze iz odredaba koje uređuju visinu plata direktora i zamenika direktora Agencije i državnih službenika u stručnoj službi Agencije.

Izvor: Vebsajt Agencije za borbu protiv korupcije, 16.03.2015.