Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O UMANJENJU NETO PRIHODA LICA U JAVNOM SEKTORU: Iako je solidarni porez ukinut pre nešto više od dve godine i dalje je predmet sudskih sporova. Osnovne naznake koje se navode u tužbama da je solidarni porez praktično dvostruko oporezivanje, to jest oporezuje se već oporezovani iznos takozvane neto zarade, te da je u suprotnosti sa međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, kojim praktično obuhvata samo zaposlene u javnom sektoru, a ne sve zaposlene u Republici Srbiji. Jedan deo zaposlenih u javnom sektoru je odlučio da podnese tužbe, dok je drugi deo odlučio da sačeka odluku Ustavnog suda


Iako je takozvani solidarni porez ukinut pre nešto više od dve godine, i dalje je predmet sporova i još ima onih koji su uvereni da će im novac biti vraćen sudskim putem. Tako misli i četvoro sudija iz Kraljeva. Oni su podneli tužbu protiv države, jer im je umanjivana zarada na osnovu Zakona o umanjenju neto prihoda lica u javnom sektoru ("Sl. glasnik RS", br. 108/2013). Tako su se iznova u javnosti otvorila pitanja može li se nadoknaditi šteta i dokle je stigao Ustavni sud u ocenjivanju ustavnosti solidarnog poreza.

Zbog tzv. solidarnog poreza i sudije traže pravdu na sudu. Očekuju naknadu štete za skoro celu 2014. godinu, kada im je zarada bila umanjena za solidarni porez. Najave da će im se pridružiti još kolega, u sudu nisu hteli da komentarišu.

"Kada je u pitanju efikasnost suda u ovim predmetima, ona se neće razlikovati od rešavanja drugih parničnih predmeta", kaže Aca Milojević, portparol Osnovnog suda u Kraljevu.

Samo jedan advokat u ime lekara i zaposlenih u javnim preduzećima priprema oko 50 tužbi. Ako uspeju, neki od njih bi iz državne kase u svoj novčanik mogli da vrate više od 100.000 dinara.

Advokat Dejan Petrović kaže da su neke osnovne naznake koje se navode u tužbama da je solidarni porez praktično dvostruko oporezivanje, to jest oporezuje se već oporezovani iznos takozvane neto zarade, te je u suprotnosti sa međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, kojim praktično obuhvata samo zaposlene u javnom sektoru, a ne sve zaposlene u Republici Srbiji.

"Jedan deo zaposlenih u javnom sektoru je odlučio da podnese tužbe, dok je drugi deo odlučio da sačeka odluku Ustavnog suda", rekao je Petrović.

To što Ustavni sud tri godine ne odgovara da li je Zakon ustavan pokazuje da je reč o politički osetljivom pitanju, kaže profesor Pravnog fakulteta, jedan od podnosilaca inicijative Ustavnom sudu koju je tada podržalo više od 3.000 ljudi.

"Ako zamislimo situaciju u kojoj se Ustavni sud izjašnjava o neustavnosti tog Zakona i ako, naravno, zamislimo da se građani koji su pogođeni takvim neustavnim Zakonom potom obraćaju tužbama sudu za povraćaj tih sredstava koje su uplatili, onda možemo da zamislimo koliko potencijalno to može da ostavi efekat na budžet Republike Srbije", kaže profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Miodrag Jovanović.

Dok se čeka odluka Ustavnog suda, mnogima su nadu da će vratiti novac podgrejali primeri onih kojima je to pošlo za rukom. Ali, to je bilo moguće u dva slučaja. U prvom kada su građani pokrenuli spor protiv Poreske uprave, jer im nije u zakonskom roku poslala rešenje, pošto je utvrdila da porez nije uplaćen po zakonskoj proceduri. I u drugom, kada je novac vraćen bez suda, na osnovu zaključka Vlade.

Naime, u januaru prošle godine zahtev za povraćaj Poreskoj upravi mogli su da podnesu oni kojima je solidarni porez obračunat na redovnu zaradu i zaostala primanja u jednom mesecu, a koja su zajedno prelazila propisan iznos. Koliko je bilo takvih zahteva, koliko novca država mora da vrati po njima, Poreska uprava nije odgovorila.

U Ministarstvu finansija može se saznati da je tzv. solidarni porez napunio državnu kasu sa skoro 9,5 milijardi dinara.

Izvor: Vebsajt RTS, Tamara Tankosić i Ratko Bečki, 14.02.2017.
Naslov: Redakcija