Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NARODNA SKUPŠTINA RS: 15. DECEMBRA 2015. GODINE ODRżANE SEDNICE ODBORA ZA LJUDSKA I MANJINSKA PRAVA I RAVNOPRAVNOST POLOVA, ODBORA ZA ODBRANU I UNUTRAšNJE POSLOVE, ODBORA ZA RAD, SOCIJALNA PITANJA, DRUšTVENU UKLJUčENOST I SMANJENJE SIROMAšTVA - PREDSTAVLJEN NACRT ZAKONA O JAVNOM OKUPLJANJU, RAZMOTRENO HRANITELJSTVO U SRBIJI


39. sednica Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova i 46. sednica Odbora za odbranu i unutrašnje poslove

Odbor za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova i Odbor za odbranu i unutrašnje poslove, održali su 15. decembra 2015. godine, zajedničku sednicu na kojoj su se članovi Odbora upoznali sa Nacrtom zakona o javnom okupljanju, koji je dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Predsednica Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Marija Obradović, pozdravljajući prisutne, ocenila je da je ovaj Nacrt zakona od fundamentalnog značaja za ostvarivanje Ustavom Republike Srbije("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) zagarantovanog prava građana, prava na okupljanje.

Meho Omerović, predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova ukazao je na značaj ovakvih diskusija, koje omogućavaju nezavisnim državnim organima i predstavnicima nevladinih organizacija da iznesu primedbe i mišljenja na određene tekstove zakona pre nego što kao predlog zakon uđe u skupštinsku proceduru, a u cilju izrade što kvalitetnijih zakonskih rešenja.

Državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Jana Ljubičić, istakla je da je ideja Ministarstva unutrašnjih poslova da se kroz ovakvu vrstu diskusija sačini što bolji tekst zakona i ocenila da veliki broj prisutnih učesnika ukazuje na značajno interesovanje za ovu oblast. Ona je podsetila prisutne da je pravo na slobodno okupljanje građana bilo regulisano Zakonom o okupljanju građana ("Sl. glasnik RS", br. 51/92, 53/93, 67/93 i 48/94, "Sl. list SRJ", br. 21/2001 - odluka SUS i "Sl. glasnik RS", br. 101/2005 - dr. zakon)koji je usvojen još 1992. godine kao i da je Ustavni sud u aprilu 2015. godine odredbe tog zakona proglasio neustavnim, a novi još nije donet, dodajući da u Srbiji od 9. oktobra postoji pravni vakuum u oblasti propisa o javnim skupovima.

Ljubičić je istakla da je od 10. oktobra do 30. novembra 2015. godine, i pored pravnog vakuuma, u Srbiji održano 15.600 javnih skupova, kao i da je od 28. aprila 2014. do 30. novembra 2015. godine u Srbiji održano 102.707 javnih skupova, ukazujući na neophodnost da se novi zakon donese što pre.

Nataša Milidragović iz Ministarstva unutrašnjih poslova upoznala je članove Odbora sa Nacrtom zakona. Ona je navela da je ovaj Nacrt sačinjen nakon što je prvobitna verzija prošla javnu raspravu i istakla da se predloženi Nacrt zakona ne bavi samo pravom, već sadrži i tehnički deo, koji određuje obaveze organizatora. Milidragović je navela da su odredbe Nacrta zakona, u odnosu na prvobitni tekst pojednostavljene, kao i da se okupljanjem smatra svaki skup na kome je više od 20 osoba koje žele da izraze socijalna, politička i druga opredeljenja. Ona se složila sa državnom sekretarkom Ljubičić da je značajno da se zakon, donese što pre, obzirom na nastali pravni vakuum.

Tokom diskusije, komentare na Nacrt zakona o javnom okupljanju su pored članova dva odbora dali Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković, Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić, zamenik Zaštitnika građana Miloš Janković, predsednica Asocijacije slobodnih i nezavisnih sindikata Ranka Savić, kao i predstavnici civilnog sektora.

Sednici su predsedavali Meho Omerović, predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova i Marija Obradović, predsednica Odbora za odbranu i unutrašnje poslove, a prisustvovali su članovi Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova i članovi Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Ljiljana Malušić, Biljana Ilić Stošić, Milanka Jevtović Vukojčić, Suzana Šarac, Dubravka Filipovski, Vladica Dimitrov, Ljibuška Lakatoš, Stefana Miladinović, Aida Ćorović, Elvira Kovač, Bojan Kostreš, Aleksandar Marković, Nenad Nikolić, Zoran Babić, Miloš Tošanić, Marko Đurišić i Jasmina Obradović.

34. sednica Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva

Na sednici održanoj 15. decembra 2015. godine, članovi Odbora za rad, socijalna pitanja, društvenu uključenost i smanjenje siromaštva upoznali su se sa hraniteljstvom, kao jednim od vidova zbrinjavanja dece u Srbiji.

Predsednica Odbora dr Vesna Rakonjac istakla je da je ova sednica sazvana na inicijativu Udruženja hranitelja Beograda, kako bi se članovi Odbora upoznali sa problemima sa kojima se hranitelji suočavaju. U Srbiji ima 4.300 hranitelja i oko 6.000 dece na hranjeništvu. Naknada za hranitelje iznosi 14.000,00 dinara, a izdržavanje za svako dete iznosi dodatnih 25.000,00 dinara. Hraniteljstvo je u našem zakonodavstvu definisano Porodičnim zakonom("Sl. glasnik RS", br. 18/2005, 72/2011 - dr. zakon i 6/2015) i Zakonom o socijalnoj zaštiti("Sl. glasnik RS", br. 24/2011), kao i nizom podzakonskih akata, i na sednici treba da dobijemo odgovor na pitanje da li je ova regulativa dovoljna i koji su problemi hranitelja, zaključila je predsednica Rakonjac.

Ona je najavila da će početkom naredne godine biti održana sednica Odbora na kojoj će se razgovarati sa predstavnicima Centara za socijalni rad, s obzirom da je budžetom za 2016. godinu planirano da se broj dece u institucijama maksimalno smanji i da se promoviše institut hraniteljstva, dodala je Rakonjac.

Vojka Vujić iz Udruženja hranitelja Beograda iznela je nekoliko glavnih problema sa kojima se hranitelji susreću, a na prvom mestu je njihova neinformisanost. Hranitelji uglavnom ne dobijaju sve relevantne informacije od Centara za socijalni rad o deci koja su na hranjeništvu, i u tom slučaju ne znaju kako da se nose sa problemima. Centar za porodični smeštaj pomaže hraniteljima na teritoriji Beograda, ali to nije slučaj u svim sredinama u Srbiji. Takođe, hranitelji ne učestvuju u odlukama koje su važne za život deteta, a veliki problem je i momenat prestanka hraniteljstva završetkom školovanja deteta i njegovim osamostaljivanjem. Hranitelji se zalažu za uspostavljanje instituta prelazne kuće, što je deci podrška u prvih godinu dana ka osamostaljivanju.

U razgovoru sa članovima Odbora predstavnici udruženja hranitelja iz više gradova u Srbiji izneli su konkretne probleme na relaciji hranitelji, Centar za socijalni rad i lokalna samouprava. Izneto je niz primedbi na rad pojedinih Centara za socijalni rad i neadekvatno reagovanje nadležnog Ministarstva. Ukazano je na bojazan hranitelja da zbog nesuglasica sa Centrom za socijalni rad mogu da izgube licencu, razgovaralo se o regulisanju pitanja usvojenja iz hraniteljstva, promeni statusa hranitelja, problemu diskriminacije dece, problemima sa pribavljanjem medicinske dokumentacije dece i njihove zdravstvene zaštite, imajući u vidu da su to u velikom broju deca sa posebnim potrebama. Istaknuto je da problemi postoje na obe strane, kao i da je ova sednica samo početak rada na ostvarivanju boljeg položaja hranitelja u društvu.

Sednici su prisustvovali članovi Odbora Aleksandra Maletić, Aleksandar Peranović, Mirjana Dragaš, Milena Ćorilić i Šaip Kamberi i zamenici članova Odbora Jezdimir Vučetić, Gordana Zorin i Ana Filipović.

Izvor: Press služba Skupština Srbije, 15.12.2015.
Naslov: Redakcija