Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O OTKLANJANJU POSLEDICA ODUZIMANJA IMOVINE ŽRTVAMA HOLOKAUSTA KOJE NEMAJU ŽIVIH ZAKONSKIH NASLEDNIKA: SVA IMOVINA ODUZETA OD JEVREJA IZA KOJIH NISU OSTALI POTOMCI, BIćE VRAćENA ILI NADOKNAđENA JEVREJSKOJ ZAJEDNICI, KOJA ćE PODNOSITI ZAHTEV AGENCIJI ZA RESTITUCIJU. PREDVIđENO JE I DA ćE DRżAVA 25 GODINA, NA GODIšNJEM NIVOU IZ BUDżETA IZDVAJATI PO 950.000 EVRA NA IME PODRšKE SAVEZU JEVREJSKIH OPšTINA


Ukoliko Nacrt zakona o otklanjanju posledica oduzimanja imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih zakonskih naslednika bude stupio na snagu Srbija bi trebalo da u naredinih 25 godina pruža finansijsku pomoć jevrejskoj zajednici u Republici Srbiji u iznosu od 950.000 evra godišnje, rečeno je na javnoj raspravi o Nacrtu zakona.

"Ukoliko bi zakon stupio na snagu sledeće godine kao što i očekujemo, budžetom bi morala da se planiraju pomenuta sredstva tako da pretpostavljam da bi to izdvajanje sredstava počelo od 2017. godine", izjavila je vršilac dužnosti zamenika državnog prvobranioca, Gordana Stamenić.

Ona je na javnoj raspravi u Palati Srbija rekla da je Nacrt zakona treći po redu čiji je cilj da otkloni ili ublaži posledice "istorijske greške, nepravde koja je učinjena našim sugrađanima".

"Ovaj Nacrt zakona je rezultat duboke empatije srpskog naroda i predstavnika vlasti prema žrtvama Holokausta koji su bili naši građani i koji su u periodu Holokausta sistematski proganjani i ubijani od strane okupatora i njihovih saradnika i čija imovina uništavana i oduzimana", rekla je Stamenić.

Ona je dodala da je radnu grupu za Nacrt zakona obrazovao ministar pravde, Nikola Selaković i napomenula da osim ministra grupu čine i predsavnici Jevrejskih opština, Saveza jevrejske opštine Srbije i Svetske jevrejske organizacije za restituciju.

Ona je objasnila da je Nacrtom zakona predviđeno vraćanje oduzete imovine žrtvama Holokausta koje nemaju živih naslednika, gde bi obveznik vraćanja bila država, jedinice lokalne samouprave, Autonomna pokrajina, privredna društva i javna preduzeća čiji je osnivač Srbija, a restitucioni korisnik bi bila jevrejska zajednica.

"Da bi se postigao cilj ublažavanja posledica Holokausta jedan od načina je i pružanje finansijske pomoći Savezu jevrejskih opština Srbije i jevrejskim opštinama koja se obezbeđuje iz budžeta", rekla je ona i dodala da će se po stupanju na snagu pomenutog zakona ta pomoć pružati u narednih 25 godine u iznosu od 950 hiljada evra godišnje.

Ona je objasnila da Nacrt zakon vrlo precizno reguliše na koji način će se upravljati tim prihodima koji Jevrejska zajednica ostvari i način na koji će se sredstva usmeravati.

"Ta sredstva će se usmeravati na tačno određene aktivnosti", rekla je ona i kao primer navela da će sredstva biti usmerena za proučavanje Holokausta, obeležavanje Dana sećanja na Holokaust, pružanja finansijske pomoći prezivelim žrtvama Holokausta, ne samo u Srbiji nego i onim građanima koji su u vreme Holokausta bili naši državljani, a sada se nalaze van Srbije.

"Osim toga Jevrejska zajednica će odvajati određena sredstva i za podsticanje mladih talenata kao i za humanitarne svrhe", zakljućila je Gordana Stamenić koja je i predsednica Radne grupe za izradu Nacrta zakona.

Izvor: Vebsajt Tanjug, 14.12.2015.
Naslov: Redakcija