Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODUZIMANJU IMOVINE PROISTEKLE IZ KRIVIČNOG DELA: Oduzimanje imovine stečene kriminalom prošireno je i na krivična dela protiv intelektualne svojine – neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava i povreda pronalazačkog prava, u slučajevima kada imovinska korist pribavljena ovim krivičnim delima prelazi iznos od 1.500.000 dinara. Osim piraterije, primena novog zakona se proširuje i na još dva krivična dela – ubistvo pri izvršenju razbojništva ili razbojničke krađe i prevara u obavljanju privredne delatnosti


Oduzimanje imovine stečene kriminalom biće uskoro prošireno i na krivična dela protiv intelektualne svojine – neovlašćeno iskorišćavanje autorskog dela ili predmeta srodnog prava i povreda pronalazačkog prava, u slučajevima kada imovinska korist pribavljena ovim krivičnim delima prelazi iznos od 1.500.000 dinara.

To je jedna od novina u Predlogu zakona o izmenama i dopunama zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela, koji će se 15. novembra 2016. godine naći pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srbije.

Reč je o pirateriji i drugim krađama intelektualne svojine. Ko god neovlašćeno objavi, snimi ili umnoži tuđe autorsko delo ili proizvod zaštićen patentom, ili ga prodaje i iznajmljuje i od toga zaradi više od milion i po dinara – može da računa da će mu sud, pored izricanja zatvorske ili novčane kazne, oduzeti i zarađeni novac ili drugu imovinu u vrednosti nelegalno stečenog novca.

Još jedna važna izmena odnosi se upravo na mogućnost da se oduzme i imovina okrivljenog koja nije proistekla iz krivičnog dela, ukoliko nije moguće oduzeti onu stečenu krivičnim delom.

Ako su kradljivci autorskih prava već potrošili novac zarađen od piraterije, sud će moći da im oduzme neku drugu imovinu u vrednosti nelegalno stečenog novca.

Osim piraterije, primena novog zakona se proširuje i na još dva krivična dela – ubistvo pri izvršenju razbojništva ili razbojničke krađe i prevara u obavljanju privredne delatnosti. Oduzimanje imovine se, prema sadašnjem Zakonu o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog dela ("Sl. glasnik RS", br. 32/2013 - dalje: Zakon), primenjuje na sva krivična dela organizovanog kriminala, trgovinu drogom, pornografiju, na veliki broj krivičnih dela protiv imovine, protiv privrede i protiv službene dužnosti, zatim u slučajevima otmice, za pojedina dela protiv javnog reda i mira i protiv čovečnosti i međunarodnog prava.

Još jedna zanimljiva izmena odnosi se na finansijsku istragu. Pored dosadašnjih dokaza, predloženo je da se prikupljaju i dokazi o načinu života vlasnika imovine. Ako okrivljeni živi na visokoj nozi, istraga porekla njegove imovine može da podrazumeva i tajno praćenje i snimanje, da bi se pokazalo gde i kako on troši novac.

U postupku dokazivanja uzimaju se u obzir i zakonito stečeni prihodi, ali bacanje para i luksuziranje biće tragovi o mogućem nelegalno stečenom novcu.

O ovoj novini u Predlogu zakona bilo je reči nedavno i na savetovanju sudija u Vrnjačkoj Banji. Sudije su ukazale da bi trebalo preciznije propisati koje su to posebne dokazne radnje koje će se primenjivati u postupku otkrivanja, identifikovanja i oduzimanja imovine. Time bi se, kako su rekle sudije, otklonila opasnost od nezakonitosti dokaza koji su pribavljeni tajnim praćenjem, prisluškivanjem i snimanjem, jer će ovakvo prikupljanje dokaza biti neophodno za istraživanje stila života okrivljenog prema kome je pokrenut postupak oduzimanja imovine.

Jedna od predloženih novina koja može biti sporna jeste da se privremeno oduzeta imovina vraća vlasniku bez kamate.

Imovina okrivljenih može biti oduzeta privremeno i trajno. Privremeno se oduzima zato što u postupku dokazivanja krivice pred sudom postoji pretpostavka nevinosti jer, kao što je poznato, niko nije kriv dok se to ne dokaže pravnosnažnom presudom suda. Zbog toga Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom ima pravo da privremeno oduzima novac od okrivljenih, njihove automobile, umetničke predmete i dragocenosti, kao i da izdaje u zakup njihove stanove, kuće i poslovne prostore. Trajno ih može oduzeti i otuđiti tek kada okrivljeni bude osuđen pravosnažnom presudom i ako je utvrđeno da je imovina stečena krivičnim delom za koje je osuđen.

Ako okrivljeni bude oslobođen ili se utvrdi da je privremeno oduzeta imovina stečena legalno, onda mu se, prema sadašnjoj odredbi Zakona, ona vraća s kamatom.

"Vlasniku privremeno oduzete imovine za koju je utvrđeno da ne potiče iz krivičnog dela, bez odlaganja se vraćaju oduzeta novčana sredstva ili novčana sredstva dobijena prodajom imovine, uvećana za prosečnu kamatu po viđenju za odgovarajući period", kaže Član 60. važećeg Zakona. Međutim, u aktuelnom Predlogu zakona, obaveza plaćanja kamate se briše.

Sudije smatraju da postojeće zakonsko rešenje ne treba menjati, jer – svako ima pravo na kamatu na novčana sredstva koja su mu neosnovano zamrznuta ili privremeno oduzeta, čime je onemogućeno raspolaganje tim sredstvima. Zbog toga bi svi kojima je novac privremeno oduzet imali pravo da tuže državu zbog kamate i da dobiju parnicu.

Predložene izmene Zakona stavljaju okrivljenog u nepovoljniji položaj i u samom postupku dokazivanja porekla imovine, jer ukidaju pravo na prigovor u prvostepenom postupku i ostavljaju samo pravo žalbe na odluku drugostepenog suda. Takođe, Predlogom zakona produžen je rok javnom tužiocu za podnošenje zahteva za trajno oduzimanje imovine sa tri na šest meseci, čime se produžava i prestanak mere privremenog oduzimanja imovine. S jedne strane se postupak ubrzava, a s druge se produžava.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 13.11.2016.
Naslov: Redakcija