Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

STATUT ADVOKATSKE KOMORE BEOGRADA: Međunarodna asocijacija advokata ocenjuje da sistem glasanja propisan novim Statutom predstavlja kršenje prava advokata, da su svi članovi komore jednaki u svojim pravima i obavezama i da svaki član ima pravo da bira i da bude biran u organe komore


Sukob Advokatske komore Srbije (AKS) i Advokatske komore Beograda (AKB), ovoga puta oko načina glasanja, "popeo" se na viši, međunarodni nivo. Za novi Statut Advokatske komore Beograda ("Sl. list grada Beograda", br. 93/2016), koji je izglasan na sednici Skupštine AKB 24. septembra 2016. godine i kojim se uvode znatne promene i ograničenja u pogledu načina biranja organa komore zainteresovala se i Međunarodna asocijacija advokata – IBA.

Pomenuto udruženje advokata, inače najveće na svetu, nedavno je uputilo pismo predsedniku AKB Slobodanu Šoškiću u kojem oštro kritikuje novi Statut.

Novim Statutom AKB članovima ortačkih advokatskih društava, mahom velikih kancelarija sa nekoliko desetina advokata koji su članovi AKB, a zaposleni su u njima i nisu njihovi osnivači, uskraćeno je pravo da biraju i da budu birani u organe komore.

U dopisu IBA, između ostalog, ocenjeno je da ovakav sistem glasanja predstavlja kršenje prava advokata, da su svi članovi komore jednaki u svojim pravima i obavezama i da svaki član ima pravo da bira i da bude biran u organe komore.

I dok predsednik AKB, smatra da o tvrdnjama IBA može da se raspravlja i da je novi Statut morao da bude donet "jer su velike kancelarije privilegovane", predsednik AKS Dragoljub Đorđević smatra da je stanovište Međunarodne asocijacije advokata "potpuno na mestu" i tvrdi da je sporni Statut suprotan principima advokatske profesije.

AKB nema obavezu da prihvati, pa čak ni da razmatra stav IBA. To bi značilo da imamo obavezu prema nekome ko drugačije tumači propis od nas. Mi smo novi Statut morali da donesemo zato što su brojčano velike kancelarije, privilegovane. Oni širom Srbije, ali i van granica naše zemlje, otvaraju filijale svojih kancelarija, a to je izričito zabranjeno Kodeksom profesionalne etike advokata ("Sl. glasnik RS", br. 27/2012) i Zakonom o advokaturi ("Sl. glasnik RS", br. 31/2011 i 24/2012 - odluka US)... – objašnjava Šoškić.

Na Izbornoj skupštini AKB, zakazanoj za 3. decembar 2016. godine, trebalo bi da se glasa "po novom", odnosno onako kako je propisano novim Statutom. Pitanje je, međutim, da li će ona uopšte biti održana.

Ne znam hoće li biti održana. Može da se dogodi da bude mnogo prigovora čime bi se opstruiralo donošenje odluka. Ako ih bude, izbori će biti održani po novom Statutu kojeg se držimo jer nam je to obaveza koju predviđa i profesionalna advokatska etika i Zakon o advokaturi – zaključuje Šoškić.

Nasuprot njemu, predsednik AKS Dragoljub Đorđević tvrdi da novi Statut ne predstavlja samo grubo kršenje prava advokata, već i "nečasnu i nedostojnu manipulaciju".

Kolege iz AKB organizovanje advokata u ortačka društva, ne prepoznaju kao zakonom dozvoljeni oblik organizovanja. Oni su, jednostavno rečeno, za kolege koje rade u ortačkim društvima konstatovali da je reč o zavisnim advokatima koji su u radnom odnosu i koji nemaju samostalnost.  Međutim, to im nije predstavljalo problem kada su se ti advokati upisivali u imenik advokata – tvrdi Đorđević.

Izvor: Vebsajt Politika, Miroslava Derikonjić, 10.11.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija