Zastava Bosne i Hercegovine

USKORO PRED VLADOM RS PREDLOG ZAKONA O ZAŠTITI UZBUNJIVAČA: NACRT ZAKONA JE PREDVIDEO U SUDSKOM POSTUPKU ODSTUPANJE OD PRAVILA DA TUżILAC DOKAZUJE SVOJE TVRDNJE, VEć JE TERET DOKAZIVANJA PREBAčEN NA POSLODAVCA


Nacrt zakona o zaštiti uzbunjivača, odnosno lica koja prijave korupciju, dobio je pozitivno mišljenje Evropske komisije iz Brisela i naredne sedmice Ministarstvo pravde će ga uputiti Vladi Srbije.

Pošto Vlada usvoji Predlog zakona, on će biti prosleđen u skupštinsku proceduru na usvajanje, rekao je Tanjugu pomoćnik Ministra pravde Radomir Ilić.

  • Zakon je utvrdio da ona lica koja prijave korupciju u vezi sa svojim radnim odnosom, bez obzira na statuse koje imaju u preduzeću, ne mogu biti proganjana zbog toga, jer im, kako je naveo Ilić, država nudi sudsku zaštitu koju će ostvarivati tužbom pred višim sudom u hitnom postupku.

"Ukoliko im se bilo ko obrati sa merama represije, jer su prijavila korupciju, ta lica se mogu obratiti sudu koji ima mehanizme efikasne zaštite", istakao je Ilić i dodao da sud najpre može da u kratkom roku stavi privremenu meru.

Ako je odmazda takva da je lice dobilo otkaz na poslu, bilo bi vraćeno u toliko kratkom roku da praktično ne bi osećao nijednu posledicu, objasnio je pomoćnik ministra.

Nakon dugotrajne javne rasprave, u zakonu nije predviđeno da lica koja prijavljuju korupciju i dobijaju status uzbunjivača, kako je to sada slučaj, a upravo radi efikasnije i efektivnije zaštite.

Lica će ubuduće kroz tužbu sudu ostvarivati svoje pravo na zaštitu od odmazde.

Prema rečima Ilića, status uzbunjivača je nešto što se tokom razvoja te kategorije pojavljivalo, međutim danas je to prevaziđen model.

"Onog trenutka kada lice dobije status uzbunjivača ono praktično postaje žigosano", naveo je Ilić i ukazao da je kod nas do sada Agencija za borbu protiv korupcije davala status uzbunjivača.

Međutim, kako je napomenuo, nekoliko uzbunjivača koji su učestvovali u pisanju Zakona su isticali da nemaju pozitivno iskustvo sa tim.

"To su situacije u kojima vi imate status uzbunjivača, nemate mehanizam da vas neko vrati na posao, a vi ne možete da nađete novi posao jer nijedan poslodavac ne želi da vas zaposli kao uzbunjivača", naveo je pomoćnik ministra.

On je istakao da Zakon o zaštiti uzbunjivača praktično predviđa savez države i građana u borbi protiv korupcije - njim građani podstiču i ohrabruju da prijavljuju korupciju, a država je dužna da ih zaštiti, pošto je to i interesu države i društva i javnosti.

"To znači da se svaki građanin ubuduće moći da se oseća slobodnim da prijavi da zloupotrebu, nedozvoljeno ponašanje, kršenje bilo kog prava na bilo koji način, koje je ugrožavanje životne sredine, korupcija i povreda javnog interesa i da ne strahuje za sebe i za svoju prodicu i prijatelje nego da on i svako od njih može da dobije efikasnu i adekvatnu zaštitu u svakom trenutku", napomenuo je Ilić.

  • Nacrt Zakona je predvideo u sudskom postupku odstupanje od pravila da tužilac dokazuje svoje tvrdnje, već je teret dokazivanja prebačen na tuženog - poslodavcu.

Teret dokazivanja je na onom koj je finansijski moćniji i može lakše da dokazuje, naveo je Ilić i ukazao da uzbunjivač u ovom postupku mora da bude povlašćen - "on je dovoljno hrabar i dovoljno je učinio što je upozorio na neko ponašanje a poslodavac treba da dokaže ako nije tako".

Zakon o uzbunjivačima predviđa zabranu zloupotrebe tog prava, kao i prekršajne kazne za poslodavce koji prekrše odredbe iz zakona.

U Nacrtu zakona koji je objavljen na sajtu Ministarstva pravde definisano je da uzbunjivač ima pravo na zaštitu ako izvrši uzbunjivanje kod poslodavca, ovlašćenog organa ili javnosti.

Tu informaciju treba da otkrije u roku od jedne godine od dana saznanja za izvršenu radnju zbog koje vrši uzbunjivanje, a najkasnije u roku od 10 godina od dana izvršenja te radnje.

Uzbunjivač ima pravo na zaštitu ako bi u trenutku uzbunjivanja, na osnovu raspoloživih podataka, u istinitost informacije kojom se vrši uzbunjivanje, poverovalo lice sa prosečnim znanjem i iskustvom kao i uzbunjivač, navodi se u Nacrtu zakona.

Povezano lice ima istu zaštitu kao uzbunjivač ako učini verovatnim da je prema njemu preduzeta štetna radnja zbog veze sa uzbunjivačem.

  • Zakon je predvideo i da poslodavac ne sme činjenjem ili nečinjenjem da stavi uzbunjivača ili sa njim povezano lice u nepovoljniji položaj, a narocito u vezi sa zapošljavanjem, sticanjem svojstva pripravnika ili volontera, radom van radnog odnosa, obrazovanjem, osposobljavanjem ili strucnim usavršavanjem.

Uzbunjivač ne sme da bude u nepovoljnijem položaju u kada je u vezi sa napredovanjem na poslu, ocenjivanjem, sticanjem ili gubitkom zvanja, disciplinskim merama i kaznama, uslovima rada, prestankom radnog odnosa, zaradom i drugim naknadama iz radnog odnosa, ucešćem u dobiti poslodavca, isplatom nagrada i stimulativnih otpremnina, rasporedom poslova ili premeštajem na drugo radno mesto, nepreduzimanjem mera radi zaštite zbog uznemiravanja od strane drugih lica i upućivanjem na obavezne zdravstvene preglede ili preglede radi ocene radne sposobnosti.

  • Propisano je da su ništave - ne proizvode pravno dejstvo, odredbe opšteg akta kojima se uzbunjivaču ili povezanom licu uskraćuje ili povređuje pravo, odnosno kojima se ova lica stavljaju u nepovoljniji položaj zbog uzbunjivanja.

Zakon je predvideo da u slučajevima nanošenja štete zbog uzbunjivanja, uzbunjivač i povezano lice imaju pravo na naknadu štete u skladu sa zakonom koji uređuje obligacione odnose.

Sudska zaštita se ostvaruje podnošenjem tužbe za zaštitu u vezi sa uzbunjivanjem nadležnim višim sudom, u roku od šest meseci od dana saznanja za preduzetu štetnu radnju, odnosno tri godine od dana kada je štetna radnja preduzeta.

Zakon predviđa da je postupak za sudsku zaštitu u vezi sa uzbunjivanjem hitan, kao i da je revizija postupka uvek dozvoljena.

U postupku za sudsku zaštitu u vezi sa uzbunjivanjem shodno se primenjuju odredbe zakona o parničnom postupku kojima je uređen postupak u radnim sporovima.

U parničnom postupku po tužbi u vezi sa uzbunjivanjem u prvom stepenu uvek sudi sudija pojedinac, a u drugom stepenu veće sastavljeno od troje sudija.

Izvor: Tanjug, 14.9.2014.