Ministar pravde Nikola Selaković izjavio je da nije zakonito niti fer i korektno da Ustavni sud Srbije prenese redovnim sudovima više od 10.000 ustavnih žalbi građana na povredu prava na suđenje u razumnom roku.
"Ako je građanin podneo ustavnu žalbu, onda je to ustavna žalba i ne može nikako biti prekvalifikovana u nešto drugo ako to nije predviđeno samim zakonom", rekao je Selaković na sednici Komisije za sprovođenje strategije reforme pravosuđa za period 2013-2018, održane u Advokatskoj komori Srbije.
"Da uputimo Ustavnom sudu i kažemo - ono što ste uzeli da razmatrate kao ustavnu žalbu, završite kao ustavnu žalbu. Jeste li se žalili pre godinu dana da nemate dovoljno prostora za rad i nemate mesta da zaposlite nove saradnike i gde da sede sudije? Jeste li jedini dobili novu zgradu, jesu vam otklonjeni svi problemi u radu? Jesu, a sada hoćete da prenesete deset, dvanaest, trinaest hiljada ustavnih žalbi. Oprostite, ali to nije u redu", rekao je Selaković.
Selaković je istakao i da otvaranje poglavlja 23 i 24 o pravosuđu u pregovorima sa EU znače "ulazak u proces tutorstva".
"Rekli smo da uđemo u članstvo EU, ima da se naučimo nečemu što je evropski standard", rekao je Selaković.
Dodao je da će Srbija u trenutku otvaranja poglavlja 23 i, prethodno usvajanja akcionog plana za to poglavlje, simoblično govoreći, potpisati ugovor o pristupu.
"U zemljama okruženja dolazili su evropski stručnjaci na javne rasprave, na većanja, ulazili maltene u pojedinačne predmete, sve što bi većina nas shvatila kao ugrožavanje nezavisnosti, povredu prava na slobodno sudijsko uverenje... ", rekao je Selaković.
Selaković je rekao da rokovi nisu ispunjeni zbog dijaloga Beograda i Prištine i istakao da nije bilo kašnjenja u izradi pravosudnih zakona, nego u usvajanju tih zakona u skupštini.
Predstavnik Društva sudija Srbije Omer Hadžiomerović rekao je da rokovi nisu poštovani jer nisu realno postavljeni, a kao dokaz za svoju tvrdnju naveo je da su posle šest meseci 42 mere predložene za ažuriranje.
Šefica pregovaračkog tima sa EU Tanja Miščević rekla je da će i u budućnosti biti ažuriranja akcionih planova i dodala da nije strategija da se sa EU pregovara brzo i da se u uniju uđe po svaku cenu.
"Mera našeg uspeha biće zatvaranje najvažnijih poglavlja 23 i 24. To je proces izgradnje sistema vladavine prava kao evropske vrednosti koji nam nije cilj zbog članstva u EU, nego zbog stvaranja okvira za bolje poslovno okruženje, zaštite ljudskih prava i jer je to baza za postavljanje na noge čitavog društva na osnovama moderne evropske države", rekla je Tanja Miščević. |